Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

PARTE I, Istoria husi Edifisiu SEII: Lori Subriñu ba Amerika, Fila Hasai Xefi Departamentu Featured

Tempotimor (Dili) - Iha 27 Marsu 2019, Gabinete Sekretaria Estadu Igualdade no Inkluzaun (SEII) hato’o karta pedidu ba Komisaun Funsaun Públika atu hasai Xefe Departamentu Komunikasaun no Media iha SEII.

Iha karta ne’e, SEII fó razaun haat hodi hasai Xefe Departamentu: 1. Laiha respeitu no la hakruk ba superior maxima no superior irarkia iha instituisaun; 2. La hatudu interese hodi hala’o ninia obrigasaun ba kargu iha instituisaun; 3. Atividades iha departamentu media komunikasaun la hala’o; 4. Problema saude afeta ba dezempeñu iha ninia funsaun.

Ho razaun hirak ne’e, SEII deside hodi hasai Luisa da Silva husi nia kargu nu’udar Xefe Departamentu Komunikasaun no Media hahú husi 30 Abril 2019.

Liu tiha loron ne’en (6), iha 2 Abril 2019, sein halo prosesu ruma, KFP hasai desizaun númeru 3157/2019/CFP hodi konkorda ho pedidu husi SEII.

La simu ho desizaun ne’e, iha 10 Abril 2019, Luisa haruka karta rekursu ba KFP hodi husu esklaresimentu kona-ba razaun ba desizaun refere, tanba durante hala’o serbisu iha SEII nia nunka hatudu atetude la respeita ba superior.

Luisa lamenta ho desizaun husi KFP tanba konsidera KFP “taka-matan” de’it bainhira foti desizaun.

“KFP rasik seidauk loke investigasaun mai ha'u. Tuir loloos Funsaun Publiku, Señor Faustino Prezidente KFP hatuun karta ida hanesan ne'e ba ha'u ne'e, hakerek buat oioin hanesan ne'e iha laran ne'e, tenke loke lai investigasaun ida mai ha'u lai mak nia fó karta ne'e ka, agora ha'u de’it la hatene buat ida,” dehan Luisa.

Kazu ne’e hahú bainhira ekipa husi SEII ne’ebé Xefia husi Sekretaria estadu Maria José da Fonseca Monteiro de Jesus partisipa iha abertura sorumutu nivel altu iha Nova Iorke, Estadus Unidus Amerika, iha sesaun ba dala 63 ne’ebé organiza husi Komisaun kona-ba Estatutu ba Feto (CSW), iha 11 to’o 22 Marsu 2019.

Ekipa SEII ba Nova Iorke kompostu husi ema na’in haat (4), SE Maria Fonseca, Diretór Jeral SEII, Asesora ida, no SE Maria Fonseca nia subriñu ida ne’ebé serbisu iha SEII iha parte lejislasaun nian. SE nia subriñu ne’e hetan serbisu atu hakerek no hasai foto atividade ekipa SEII durante iha Nova Iorke.

Problema hahú mosu bainhira mosu erru iha kolokasaun foto iha notisia ne’ebé SE nia subriñu haruka mai no Departamentu Media públika iha pajina Facebook SEII.

“Bainhira funsionariu media gabinete SEII nian entrega mai ha’u, ha’u husu ‘notisia ne’e loos ona ka lae?” maibé funsionariu ne’e dehan “mana ne’e, Beny mak haruka mai, Beny ne’e Exelensia nia subriñu rasik. Prontu, bainhira dehan loos ona, entaun ha’u mós hatuun (iha FB),” Luisa konta.

Hafoin fila husi Nova Iorke, SE Maria Fonseca konvoka kedan enkontru estra-ordinaria ho departamentu media. Luisa sai ema ne’ebé kulpadu liu. SE Maria konsidera Luisa la susesu no la serve sai xefe iha departamentu Komunikasaun no Media.

Luisa ne’ebé la tahan ona ho lia-fuan no akuzasaun husi SE Maria husu lisensa ba nia superior ne’e atu nia bele ‘defende’ netik an. Luisa koalia ho mata-been. Hafoin koalia sai ninia hanoin Luisa mós la haluha husu deskulpa karik nia lia-fuan la kona iha SE Maria nia fuan.

It’s ok. No problem,” dehan SE Maria bainhira Luisa husu deskulpa.

Maibé, ‘funu nonook’ hahú husi ne’e. SE Maria foti lia-hatan husi Luisa sai nu’udar problema no razaun atu nia hato’o keixa ba KFP hodi bele ‘tebe sees’ Luisa husi nia kargu.

Atu hatene kompletu liu tan kona-ba problema ne’e, jornalista Tempo Timor (JTT) halo intervista eskluzivu ho eis Xefe Departamentu Komunikasaun no Media, Luisa da Silva (LU), Sabadu (18/05).

JTT: Mana, molok mana esplika kona-ba problema ne’ebé mana hasoru, karik mana bele fó hatene mana serbisu iha sekretaria estadu ne’ebé foka ba asuntu feto nian ne’e tinan hira ona?

LU: Tinan 9 ba tinan 10, hahú husi SEPI. Ha’u serbisu nu’udar kontratadu iha tinan ida ho balun, iha 2008, depois foti ba permanente iha 2010.

JTT: Signifika mana serbisu ona ho Sekretaria Estadu(SE) na’in haat, ne’ebé tuir mana nia haree oinsa komparasaun tratamentu ba fungsionariu sira hahu husi SE sira uluk nian too SE ida agora?

LU: Ha’u atu hatete katak tratamentu la hanesan. Primeiru, lideransa Idelta nian, karik nia haree ita-nia kesalahan, buat ruma ne'ebé mak ita halo sala, nia rasik halo korresaun depois nia fó mai par ita hadia. Mais iha tempu ne’e asesor ida naran Carlito ajuda ami, ne'ebé ami na’in haat sente bele, entaun ami halo serbisu ho di’ak.

Segunda, Señora Veneranda, nia laran luak, ema ne'e trata nia funsionariu ho di’ak. Se iha buat ruma ne’ebé mak la loos, nia sempre bolu ami ba koalia, liu-liu iha (lian) igualidade. Nia sempre halo koresaun, depois fó ba ami, ami hadia.

Depois Señora Laura, nia mai fulan sia (9) nia laran de’it, mais ami halao serbisu hamutuk di’ak. Serbisu ho media ne'e di’ak, kuandu iha atividade ruma ha'u sempre bolu media sira ne'e mai halo konferensia imprensa, halo buat sira ne'e, hanesan eventu-eventu sira ne'ebé mak halo ne'e ami sempre bolu (media).

Agora exelensia ida ne’e, ita la’os dehan la di’ak ne’e lae, so que tratamentu ba ema ne'e mak hanesan laiha kemanusiaanlah, ha'u mós la hatene. Tanba hanesan ne'e, exelensia ida agora ne'e karater ema boot tanba ne'e mak tenke tau nia aan aas. Nia anggap ema ne'ebé serbisu iha ne'ebá tinan 10 ne'e la halo buat ida, ne'e setiap ami enkontru ne'e, nia sempre koalia.

JTT: Mana, agora ami hakarak husu kona-ba mana nia problema, karik bele esplika?

LU: Primeiru, sira ba Amerika, nia subriñu mak manda notisia mai iha gabinete, mai iha media gabinete nian. Iha SEII nia fatin mós iha média, kolega ida naran António Fátima mak média iha ne'ebá, mais (SE) nia subriñu ne'e la'os média, nia subriñu ne'e ema lejislasaun ka lei nian. Agora, SE ba ne'e lori mak nia subriñu ho asesora ida naran Flora no Diretor Jeral. Depois haruka berita ne'e mai iha gabinete, fó iha Señor António Fátima, media gabinete nian ne'e.

Depois, komu ha’u mak admin ba ami-nia website facebook, ida média governu nian ne'e, SEII nian ne'e, ne'ebé António lori mai fó ha'u dehan “Xefe berita mak ne'e, foto mak ne'e ona”. Ha’u sei husu ba nia “Atoy, berita ne'e loos ona ka lae?”. Nia hatan “Mana ne'e, Bery mak haruka mai. Bery ne'e exelensia nia subriñu rasik ne'ebe ba hamutuk ho excelencia ba Nova Iorke ne'e”.

Prontu, bainhira gabinete dehan loos ona, entaun ha'u mós hatun ona toh, fó sai ona, fó sai ona kala foto ho berita mak la hanesan mak ne'e ka, ida ne'e kecuali ami tekniku, iha koñesimentu kona-ba média ne'e ami mak ba par ami hatene foto ne'e nia istória mak ida ne'e no foto ida ne'e nia istória mak ne'e, mais ami la ba, depois fó mai ami simu.

Molok publika, ha'u sei husu ba media gabinete nian ne'e. Depois aban hanesan ne’e, Atoy mai fali dehan foto mak sala, ne'ebé ha'u dehan “Ne’e o mak hatene ka, o dehan buat hotu loos ona ne'e mak ha'u hatun ne'e”. Nia dehan “lae mana itrua troka foto lai”, ne’ebé ami rua troka ona.

Maibé kal SE hirus tiha iha Amerika ne'ebá karik ha'u mós ladun hatene. Maibé to’o iha Bali, dehan SE telefone mai, telefone ba sira gabinete dehan hirus sira, mais ha'u dehan “ha'u la sala tanba ha'u rona buat hotu husi gabinete”. Agora, to'o mai langsung dehan enkontru konsientemente, enkontru extra-ordináriu, enkontru ne'e só bolu média de'it, la bolu departementu sira seluk. Loloos buat ruma karik bolu hotu, husi estrutura sira ne'e.

Nia bolu ne’ebé ha’u mós ba ho ha’u-nia kolega serbisu ida. Ami media ne’e tuir loloos na’in tolu (3), maibé tanba na’in ida sai hela, entaun ami na’in rua mak ba no ami-nia diretora interina, mana Benigna, mós akompaña.

Bainhira tama, exelensia sai mai langsung dehan “Señora Luisa, nusa mak notisia ne’e sai fali hanesan ne’e?”, ha’u haree de’it ba Antonio. Depois ami hahú enkontru no exelensia fai ha’u hahú husi ba Amerika nian to’o (lian) igualdade (bulletin SEII nian), nia dehan buat sira ne'e tanba ha'u mak la susesu ka la serve. Ko'alia buat hotu lemparkan hotu ba ha'u katak “ne'e ita-boot mak tesi, ita-boot mak hanesan ne'e”.

Ha’u nonook rona de’it, mais ha’u sente demais ona, tanba ha’u hatene katak (lian) igualdade ha'u hatama hela de’it, kuandu husu mai ami sempre hatan, agora sala hadi’a fali. Hanesan ami-nia responsabilidade mak ami hatama ba ita-boot SE nia meza. Ne’ebé ha’u husu lisensa no tempu atu bele koalia.

Ha’u dehan “Exelensia, deskulpa, bele fó menutu ida ha’u koalia ka lae?, ha’u hakarak koalia”. Ha’u dehan “Exelensia, ha’u haree hanesan durante ne’e ami mak sempre sala hela de’it, mais dala-barak ami halo serbisu (lian) igualdade nian mai tau iha exelensia nia fatin, lori mai fó ba gabinete, depois gabinete hatama ba exelensia nia meza, ami mai follow-up, buat ne'e iha ona perkembangan, kurize ona ka lae?, Señor Tito hatan ba ami, (sei) iha hela exelensia nia meza, iha hela exelensia nia meza. Se ami mak simu fali, ida ne'e ami mak sala nafatin, se iha exlensia nia meza, ha'u hanesan xefe tidak mungking ha'u tama ba exelenia nia fatin hodi foti. Keta exelensia mak siak demais ne'e mak exelensia nia gabinete tauk hasoru ita, la ba foti buat ne'e (bulletin) fó ba ami. Agora, ami mak sala nafatin”. Ha’u hatan ida ne’e de’it.

JTT: Maibé mana, iha SEII nia karta ba KFP hatete mana la respeitu mana-nia superior?

LU: Tan lia-fuan ha’u hatana nia ne’e?, parese tanba ida ne’e. Mais molok ha’u koalia ha’u husu tiha ona lisensa, depois remata enkontru mós ha’u husu ona deskulpa. Ha’u dehan “Exelensia, keta lia-fuan ne’ebé liu ona maka’as liu karik, ha'u husu deskulpa”. Nia rasik dehan ba ha’u “It's ok. No problem”. Ne’ebé ha’u hanoin laiha ona. Ha’u hanoin katak buat ne’e laiha tebes ona, mais kleur fali ha’u simu karta husi KFP, ne’e mak halo ha’u hakfodak.

JTT: Mana, ami rona mana hatama ona rekursu ba Komisaun Funsaun Públika?

LU: Sim, ha'u-nia rekursu ba tiha ona Funsaun Públiku no PDHJ. Rekursu ne'e ha'u hatama iha 10 Abril. Sira haruka ha’u atu ba tenta nafatin, mais tanba ha’u iha serbisu balun entaun ha’u seidauk ba check, parese Tersa (28/05) mak ha'u ba fali, tanba Komisariu Funsaun Publika, Señor Antonio dehan sira enkontru ona, desizaun atu fó sai mai ona. Señor Antonio mós pernah telefone iha ha'u-nia oin ba Señor Tito dehan “Exelensia ne'e bolu ha'u par atu rezolve mais la bolu to'o ohin loron”, ha’u hatete katak “ema boot tidak mungking bolu o atu ba ko'alia buat hanesan ne’e, ne'e laiha”.

JTT: Ho problema ne’ebé mana hasoru dadauk ne’e, mana sente seguru serbisu iha ne’ebá ka lae?

LU: Ba ha'u seguru tanba kestaun ha'u serbisu iha ne'ebá kleur ona, mais ha'u hatene katak ho karta ne'ebé mak nia manda ona ba ne'e, fó tanda mai ha'u, ne’ebé ha’u sente atividade treinamentu serbisu nian ne'e pasti nia sei taka-dalan ba ha'u, ne'e ha'u la hetan ona.

JTT: Oinsa se karik KFP la konkorda ho mana nia rekursu, saida mak mana sei halo?

LU: Ha'u tenke tuir nafatin ga. KFP rasik haree lai, tanba KFP rasik seidauk loke investigasaun mai ha'u. Tuir loloos Funsaun Publiku, Señor Faustino Prezidente KFP, hatuun karta ida hanesan ne'e ba ha'u ne'e no hakerek buat oioin hanesan ne’e iha laran ne'e, tenke loke lai investigasaun ida mai ha'u lai mak nia fó karta ne'e ka, agora ha'u de’it la hatene buat ida.

Ha’u memang la hatene buat ida tanba momentu ne'ebá ne’e buat hotu di’ak hela, ha'u hanoin ne'e di’ak hela, depois karta husi KFP tama mai DJ, DJ foti kopia ida fó ba ha'u, depois ha'u lee fali karta ne'e mak ha'u hakfodak, nia mensiona fali buat oioin iha laran.

Fofoun dehan disiplinar ne'e mak ha'u hakfodak. Ha’u mós ba funsaun publika, ha'u ba Señor Faustino nia sekretaria, depois sekretaria print sai karta keixa husi SEII mai ha’u, ha'u haree karta ne'e mak ha'u sente hanesan karta ne'e mematikan loos ha'u.

Ami agora iha fulan Juñu ka Jullu nia laran ne'e tenke tuir teste ba buat ida naran sa’e level ne'e. Ha'u nia level 4 ne'e tinan 10 ona, agora hein de’it sa’e level ida ba level 5. Tinan 10 level 4 la’os dehan la di’ak, maibé ha'u hakarak hadia ha'u-nia level.

Tan ne’e karta SEII ba KFP ne’e taka ona dalan mai ha'u, ne'e automátikamente se ha'u la foti rekursu, ha’u ne'e diangap hanesan blacklist. Iha promosaun ha'u laiha ona, ha'u labele ona tanba hakerek iha ne'ebá katak ha'u indisplinadu, ha'u ema ida kee la obedese ba ema boot, dehan ha’u moras ida, moras maka’as, labele serbisu tan ona. Entaun ne’e keterangan dokter ida ne’ebe mak ha’u tenke par total. 

JTT: Karik bele, ami hakarak hatene iha rekursu ne’e mana husu atu fila ba mana nia pozisaun hanesan Xefe Departamentu ka atu hasai de’it lia-fuan akuzasaun ne’e?

LU: Ba ha’u kestaun nia ezonera ha’u ne’e laiha problema tanba ne’e direitu ninian, maske la justu maibe laiha buat ida. Ha’u luta ba ida ne’e, ha’u la luta ba pozisaun, ha’u luta ba lia-fuan tolu ne’ebe mak hakerek iha ne’eba.

Primeiru, (SEII dehan) ha’u la respeita hirarkia tomak, sementara iha ha’u-nia avaliasaun dezempeñu husi tinan 10 ne’e ha’u nunka hetan sufisiente, ha’u hetan muito bom no bom.

Segundu, (SEII dehan) ha’u la obedese ka halo serbisu, media ne’e la funsiona. Agora se media la funsiona bele husu took kolega media sira ne’ebe mak durante atividade exelensia mai iha kantor fulan hira ne'e, apakah media sira la mai liput nia atividade? bele husu media hotu-hotu, ha’u sempre manda karta ba par mai halo liputan ba nia atividade. Acara saida de’it, loron boot saida deit ha’u lori media ba, ne’ebé ha’u bolu media sira ba. Ami halo hela (bulletin) igualidade, buat sira ne’e ami halo hela, laos dehan la halo, mais nia dehan fali la funsiona ne’e mak ha’u mós sente ne’e xoke ida ba ha’u. Ba ha’u de’it ne’e la’e, mais ba ha’u-nia staff na’in hira ne’e, sira mos sente.

Terseiru, (SEII dehan) ha’u-nia kondisaun la permite. Iha tempu ne’ebá ha’u memang moras duni. SEII mós kestiona dehan ha’u foin tama mais ha’u cuti fali, ha’u cuti tanba ha’u fó hatene ba kantor katak ha’u foti lai lisensa, ha’u la mensiona. Tanba funsaun publika rasik hatete katak funsionariu públiku iha direitu atu foti nia lisensa annual loron 20. Agora, iha momentu ida ha’u-nia oan na’in rua atu ba eskola iha rai li’ur nune’e ha’u husu lisensa atu hamutuk ho ha’u-nia oan trata sira-nia sasan aerea ne'e. Ha’u tama fali, sira kestiona mak ne’e.

Agora funsaun publika de’it la hatete katak o funsionariu publiku foin tama labele foti fali cuti iha Janeiru ka Fevereiru, ne’e laiha, funsaun publika laiha lei ida hatete ba ida ne’e.  Funsionariu publiku iha direitu ba ne’e hotu (cuti no lisensa). SEII kestiona hotu fali ida ne’e.

Tan ne’e, ha’u hakarak hatete katak ha’u-nia rekursu ba KFP ne’e la’os atu luta ba pozisaun, maibé ha’u luta ba buat tolu ne’ebé ha’u dehan ona ne’e par bele hadi’a. Tanba ha’u sente SEII hakarak taka-dalan ba ha’u-nia kareira.

JTT: Durante mana hasoru ho Komisariu KFP asuntu disiplinar Señor Antonio Freitas maizumenus iha buat balun ne’ebé nia hatete?

LU: Señor Antônio rasik hatete ba ha’u katak “Señora Luisa, ita-boot nia rekursu ha’u lee ona, ha’u hatene hotu ona, ha’u sei trata no sei koalia ho prezidente par atu hadia duni ida ne’e”. Depois señor Antonio mós dehan katak nia prontu atu rezolve ha’u-nia problema ne’e no ha’u-nia problema ne’e sura mós ho nia, ne’ebé ha’u fiar nia lia-fuan ne’e.

JTT: Obrigadu ba mana nia tempu.

Rate this item
(3 votes)
Last modified on Friday, 07 June 2019 23:53
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« March 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Tempo Timor Networks

Online Counter