Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Pergunta ne’ebé Husu Beibeik (PHB) - Corona Virus

Saida maka virus corona (COVID-19)

Saida maka virus corona?

Virus corona nu’udar família boot ida hosi virus sira ne’ebé bele kauza moras iha animál ka ema.  Iha ema sira, virus corona balu koñesidu bele kauza infesaun respiratóriu hosi isin—manas/ inus-metin baibain to’o moras grave hanesan Middle East Respiratory Syndrome (MERS) – Síndroma Respiratóriu Médiu Oriente no Severe Acute Respiratory Syndrome (SARS) – Síndroma Respiratóriu Agudu. Foin lalais ne’e deskobre virus corona ne’ebé kauza moras virus corona COVID-19.

Saida maka COVID-19?

COVID-19 nu’udar moras infesiozu kauza hosi virus corona ne’ebé deskobre foin lalais ne’e.  Ida-ne’e virus foun no moras ne’e seidauk hatene antes surtu ne’ebé mosu iha Wuhan, Xina, iha Dezembru 2019.

Saida mak síntoma sira hosi COVID-19?

Síntoma komún hosi COVID-19 maka isin-manas, kolen, no me’ar maran. Pasiente balun bele iha moras, inus metin, inus been, garganta moras no kabun moras. Síntoma sira-ne’e baibain kamán no dezenvolve neineik. Ema balu hetan infesaun maibé laiha síntoma no la sente moras. Ema barak (maizumenus 80%) rekupera hosi moras ne’e sein presiza tratamentu espesiál. Entre ema 1 hosi ema na’in-6 ne’ebé maka hetan COVID-19 sai moras grave no susar atu dada iis. Ema idozu sira, no ema hirak ne’ebé iha problema saúde seluk hanesan tensaun aas, problema ho fuan ka diabetes, iha posibilidade boot liu atu hetan moras grave. Ema ne’ebé iha isin-manas, me’ar no susar dada iis tenke hetan atensaun médiku.

Oinsá COVID-19 ne’e da’et?

Ema bele hetan COVID-19 hosi ema seluk ne’ebé iha ona virus ne’e.  Moras ne’e bele hada’et hosi ema ida ba ema seluk liuhosi turuk-oan hosi inus ka ibun ne’ebé da’et bainhira ema ho COVID-19 me’ar ka fani. Turuk-oan hirak-ne’e monu ba objetu ka superfisie (objetu ruma nia leten) iha ema nia sor-sorin. Hafoin ema seluk bele hetan COVID-19 bainhira kaer kona objetu ne’e, hafoin ka’er fali sira-nia matan, inus ka ibun.  Ema mós bele hetan COVID-19 bainhira dada iis turuk-oan hosi ema ne’ebé hetan ona COVID-19 ne’ebé me’ar no hasai turuk-oan bainhira sira me’ar. Tanba ne’e maka importante atu iha distánsia liu metru 1 ka liu hosi ema ida ne’ebé moras.

OMS avalia hela peskiza ne’ebé la’o daudaun kona-ba oinsá maka COVID-19 ne’e da’et no kontinua atu fahe deskobrimentu atuál.    

 

Virus ne’ebé kauza COVID-19 ne’e bele da’et hosi anin?

Estudu daudaun ne’e sujere katak virus ne’ebé kauza COVID-19 ne’e barak liu da’et liuhosi kontaktu direta ho turuk-oan respiratóriu nian duké hosi anin. Haree resposta antes kona-ba “Oinsá maka COVID-19 ne’e hada’et”

COVID-19 bele hetan hosi ema ne’ebé la hatudu síntoma?

Dalan prinsipál ba moras ne’e atu da’et mak liuhosi turuk-oan hosi ema bainhira me’ar.  Risku atu hetan COVID-19 hosi ema ne’ebé la hatudu síntoma ne’e ki’ik liu. Maibé, ema barak ho COVID-19 esperiénsia ho síntoma kmaan. Partikularmente ida-ne’e klaru iha faze inisiu hosi moras ne’e. Tanba ne’e maka iha posibilidade atu hetan COVID-19 hosi ema ne’ebé, purezemplu, iha me’ar kmaan no la sente moras. OMS avalia hela peskiza ne’ebé hala’o hela kona-ba períodu da’et hosi COVID-19 no sei kontinua fahe deskobrimentu atuál.    

Karik ha’u bele hetan COVID-19 hosi ema ne’ebé hetan ona moras ne’e nia fo’er?

Risku atu hetan COVID-19 hosi ema infetadu nia li’ur-fo’er katak ki’ik liu.  Enkuantu investigasaun inisiál sujere katak iha kazu balu virus ne’e bele mosu iha ema nia li’ur-fo’er, da’et tuir maneira ne’e la sai hanesan karatér hosi surtu ne’e.  OSM avalia hela perskiza ne’ebé daudaun ne’e hala’o hela kona-ba oinsá maka COVID-19 ne’e hada’et no kontinua atu fahe deskobrimentu atuál.  Tanba ida-ne’e risku ida, maske nune’e ida-ne’e nu’udar razaun seluk ida atu fase liman beibeik, hafoin ba sintina ka molok han. 

Saida maka ha’u bele halo atu proteje ha’u-nia an no prevene hada’et hosi moras ne’e?

Medida protesaun ba ema hotu

Alerta nafatin ba informasaun atuál kona-ba surtu COVID-19, informasaun hotu disponivel iha OMS nia sitíu (website) no liuhosi ita-nia autoridade saúde públiku lokál no nasionál.  Nasaun barak iha mundu ne’e maka haree ona kazu COVID-19 no nasaun balu esperiénsia ona surtu ne’e. Autoridade iha Xina no nasaun sira seluk iha ona susesu hamenus ka hapara sira-nia surtu ne’e.  Maske nune’e, situasaun ne’e labele halo prevee entaun akompaña nafatin informasaun atuál.

Ita bele hamenus ita-nia posibilidade atu afeta ka hada’et COVID-19 liuhosi prevensaun simples:

  • Fase ita-nia liman ho loloos no beibeik ho sabaun no bee ka uza dezinfetante.
    Tanbasá?
      Fase ita-nia liman ho sabaun no bee ka uza dezinfetante bele hamate virus ne’ebé belit iha ita-nia liman.
  • Maintein distánsia maizumenus metru 1 entre ita ho ema ruma ne’ebé me’ar ka fani.
    Tanbasá?
      Bainhira ema ida me’ar ka fani sira hasai líkidu balu hosi sira-nia inus ka ibun ne’ebé bele iha virus.  Se ita besik liu ba ema ne’e, entaun ita bele apaña líkidu ne’e, inklui virus COVID-19 karik ema ne’ebé me’ar ne’e hetan ona moras ne’e.
  • Evita kaer matan, inus no ibun.
    Tanbasá?
      Liman kaer barak objetu ruma nia leten no bele kaer kona virus.  Bainhira kontaminadu, liman bele transfere virus ne’e ba ita-nia matan, inus ka ibun.  Hosi ne’ebá, virus ne’e bele tama ba ita-nia isin no bele halo ita moras.
  • Asegura katak ita, no ema iha ita-nia sorin, halo tuir respiratóriu ijiene ne’ebé loos.  Ida-ne’e signifika katak taka ita-nia ibun no inus ho ita-nia liman-sikun ka uza tixu bainhira me’ar ka fani.  Hafoin soe kedas tixu ne’ebé uza tiha ona.
    Tanbasá? 
    Líkidu ne’ebé ita hasai bele hada’et virus. Halo tuir respiratóriu ijiene ho loloos ita bele proteje ema seluk hosi virus hanesan inus metin, inus-been no COVID-19.
  • Hela iha uma se ita sente moras. Se ita iha isin-manas, me’ar no susar dada iis, buka asisténsia médiku no fó-hatene antes. Halo tuir instrusaun hosi ita-nia autoridade saúde lokál.
    Tanbasá? Autoridade nasionál no lokál sei iha informasaun atuál liu kona-ba situasaun ne’e iha ita-nia área. Informa antes sei permite ita-nia pesoál saúde sira hodi dirije ita ba iha fasilidade saúde ne’ebé apropriadu. Ida-ne’e mós bele proteje no prevene ita atu hada’et virus no infesaun sira seluk.
  • Atualiza nafatin kona-ba atualidade área ne’ebé COVID-19 mosu (iha sidade ka área lokál ne’ebé da’et barak). Se bele, evita halo viajen – liuliu se ita tama idade idozu ka moras diabetes, moras fuan ka pulmaun.
    Tanbasá? Ita iha posibilidade boot atu hetan COVID-19 hosi área ne’ebé COVID-19 da’et barak.

Medida protesaun ba ema ne’ebé iha ka foin hala’o vizita (loron 14 liubá) ba iha área ne’ebé afetadu COVID-19

  • Halo tuir matadalan ne’ebé esplika ona iha leten (medida protesaun ba ema hotu)
  • Izola-an ho maneira hela de’it iha uma se ita hahú sente moras, maske iha de’it síntoma kmaan hanesan ulun moras, isin manas kmaan (37.3c ka liu) no inus-been oituan, to’o ita rekupera. Se importante ba ita atu iha ema seluk hodi lori hahán ka atu sai ba liur, ez. Ba sosa hahán, entaun uza máskara atu evita afeta fali ba ema seluk.
    Tanbasá? Evita halo kontaktu ho ema seluk no ba fasilidade saúde sei permite fasilidade hirak-ne’e atu hala’o ho efetivu liután no ajuda proteje ita no ema seluk hosi posibilidade hetan COVID-19 no virus sira seluk.
  • Se ita iha isin-manas, me’ar no susar dada iis, buka konsulta kedas tanba ida-ne’e bele mosu infesaun respiratóriu ka kondisaun sériu sira seluk.  Kontaktu antes no fó-hatene ba ita-nia médiku kona-ba viajen ikus ne’ebé ita halo ka iha kontaktu ho ema ruma ne’ebé halo viajen.
    Tanbasá? Kontaktu antes sei permite ita-nia pesoál saúde sira dirije ita lalais ba fasilidade saudé ne’ebé apropriadu.  Ida-ne’e mós bele ajuda atu prevene posilidade hada’et hosi COVID-19 no virus sira seluk.

Oinsá posibilidade mai ha’u atu hetan COVID-19?

  • Risku ne’e depende iha fatin ne’ebé ita hela ba – no liuliu, iha fatin ne’ebé surtu COVID-19 ne’ebé mosu ba.
  • Ba ema sira iha fatin barak katak risku atu hetan COVID-19 ne’e sei ki’ik. Maske nune’e daudaun ne’e iha fatin barak iha mundu (sidade no área barak) ne’ebé moras ne’e hada’et hela. Ba ema hirak-ne’ebé hela, ka vizita ba área hirak-ne’e maka risku atu hetan COVID-19 aas. Governu no autoridade saúde foti asaun rigorozu bainhira identifika kazu foun ida hosi COVID-19. Asegura katak ita kumpre restrisaun lokál/ bandu kona-ba viajen, movimentu ka halibur malu. Koopera ho esforsu kontrolu moras sei hamenus ita-nia risku hodi hetan hada’et COVID-19.
  • Bele kontein no hapara ona surtu COVID-19, hanesan hatudu ona iha Xina no nasaun sira seluk. Enfelizmente, surtu foun bele mosu ho lalais. Tanba ne’e importante atu hatene situasaun kona-ba fatin ne’ebá ita hela ba ka fatin ne’ebé ita iha intensaun atu bá. OMS públika atualidade kona-ba situasaun COVID-19 loroloron iha mundu tomak.
  • Ita bele haree iha at https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/situation-reports/
  • Relatóriu situasaun Timor-Leste nian bele hetan iha – https://www.who.int/timorleste/emergencies/novel-coronavirus-2019/novel-coronavirus-(2019-ncov)-situation-reports

Ha’u tenke ta’uk kona-ba COVID-19?

Moras tanba infesaun COVID-19 normalmente kmaan, liuliu ba labarik sira no joven sira. Maske nunee, nia bele kauza moras ne’ebé grave: maizumenus ema 1 hosi ema na’in 5 ne’ebé hetan COVID-19 presiza tratamentu hosi ospitál. Tanba ne’e maka normál ba ema atu ta’uk kona-ba oinsá surtu COVID-19 afeta sira no ema sira ne’ebé sira hadomi.

Ita bele kanaliza ita-nia preokupasaun ba iha asaun hodi proteze ita-nia an rasik, ema ne’ebé ita hadomi no komundade. Dahuluk no importante liu entre asaun sira ne’e maka fase liman ho loloos no beibeik no prátika respiratóriu ijeine ne’ebé loos. Daruak, mantein informadu no halo tuir konsellu hosi autoridade saúde lokál inklui kualkér restrisaun/ bandu kona-ba viajen, movimentu no halibur malu.

Atu aprende liután kona-ba oinsá maka proteje ita-nia an iha: https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/advice-for-public

Sé maka iha risku atu bele hetan moras grave?

Enkuantu ita sei aprende hela kona-ba oinsá COVID-19 ne’e afeta ba ema, ema ne’ebé idade avansadu no ema ne’ebé iha kondisaun médiku antes (hanesan tensaun aas, moras fuan, moras pulmaun, kankru ka diabetes) sai nu’udar ema hirak-ne’ebé bele hetan moras grave duké sira seluk. 

Antibiótiku sira efetivu ba prevensaun ka tratamentu ba COVID-19?

Lae. Antibiótiku la funsiona hodi kontra virus sira, só bele funsiona ba infesaun baktéria. COVID-19 kauza hosi virus ida, entaun antibiótiku la funsiona. Antibiótiku sei labele uza hanesan dalan ba prevensaun ka tratamentu ba COVID-19. Só bele uza de’it bainhira iha instrusaun hosi médiku atu halo tratamentu ba infesaun baktéria. 

Karik iha aimoruk ka terapía ne’ebé bele prevene ka kura COVID-19?

Enkuantu medisina modernu, tradisionál ka ai-moruk uma nian bele fó-ksolok no alevia síntoma hosi COVID-19, laiha evidénsia katak ai-moruk ne’ebé iha daudaun ne’e bele prevene ka kura moras ne’e. OMS la rekomenda medikamentu ba an rasik ho kualkér ai-moruk, inklui antibiótiku, nu’udar prevensaun ka kura ba COVID-19. Maske nune’e, iha esprimenta klinikál balu ne’ebé hala’o daudaun inklui ai-moruk moderna no tradisionál. OMS sei kontinua fornese informasaun atuál bainhira iha ona dezkobrimentu klinikál.

Iha ona vasina, ai-moruk ka tratamentu ba COVID-19?

Seidauk iha. To’o ohin loron, seidauk iha vasina no ai-moruk antivirál atu prevene ka trata COVID-19. Maske nune’e, sira ne’ebé afetadu tenke simu atensaun hodi alevia sintoma. Ema ne’ebé ho moras todan tenke baixa. Agradese ba atensaun suportivu, tanba pasiente barak maka rekupera.  

Posibilidade ba vasina no ai-moruk espesífiku balun sei iha hela investigasaun laran. Ai-moruk hirak-ne’e hetan hela teste liuhosi esperimentu klinikál. OMS koordena esforsu atu dezenvolve vasina no ai-moruk atu prevene no trata COVID-19.

Maneira efetivu liu atu proteje ita-nia an no ema seluk hasoru COVID-19 maka fase-liman beibeik, taka ho liman-sikun ka uza tixu bainhira me’ar, no mantein distánsia pelumenus metru 1 ka liu hosi ema ne’ebé me’ar ka fani. (Haree medida báziku ba prevensaun hasoru virus corona foun).

COVID-19 ne’e hanesan SARS ka lae?

Lae. Virus ne’ebé kauza COVID-19 no ida-ne’ebé kauza surtu Síndroma Respiratóriu Agudu (SARS) iha 2003 iha relasaun ba ida-idak nia jenétiku, maibé moras ne’ebé maka sira hamosu lahanesan oituan.

SARS perigu liu maibé nia infesaun menus duké COVID-19. Laiha surtu kona-ba SARS iha fatin seluk iha mundu dezde tinan 2003.

Ha’u tenke uza máskara atu proteje ha’u-nia an?

Só uza máskara karik ita hetan moras ho síntoma COVID-19 (liuliu me’ar) ka halo hela tratamentu ba ema ne’ebé bele iha COVID-19. Másakra ne’ebé uza bele uza dala ida de’it. Se ita la moras ka la tau-matan hela ba ema ne’ebé moras entaun ita gasta de’it máskara. Maskra sai menus iha mundu tomak, entaun OMS apela ba ema atu uza máskara ho di’ak.

OMS fó konsellu ba uzu rasionál máskara médiku atu evita gastus la nesesáriu ba rekursu presiozu ne’e no maluzu hosi máskara (haree konsellu kona-ba uzu maskra).

Maneira efetivu liu atu projete ita-nia an no ema seluk hasoru COVID-19 maka fase-liman beibeik, taka ho liman-sikun ka tixu bainhira me’ar no mantein distánsia pelumenus metru 1 hosi ema ne’ebé me’ar ka fani. Atu hetan informasaun liután bele haree Medida báziku ba prevensaun hasoru virus corona foun.

Oinsá atu tau, uza, hasai no soe maskra ida?

  1. Fó-hanoin katak, máskara ida só uza de’it ba pesoál saúde sira, ema ne’ebé kuida saúde, no ema ne’ebé iha síntoma repsiratóriu, hanesan isin-manas no me’ar.
  2. Molok kaer máskara ne’e, fase-liman ho sabaun ho bee ka uza dezinfetante
  3. Foti máskara ne’e no haree didi’ak karik nakles ka iha koak ruma.
  4. Hatene parte ida ne’ebé maka parte leten nian (parte ne’ebé iha arame).
  5. Asegura katak parte ne’ebé maka parte li’ur nian (parte ne’ebé iha kór).
  6. Taka máskara ba ita-nia oin. Buti parte ne’ebé iha arame ka parte ne’ebé ninia ninin toos oituan atu nune’e bele ajusta ba ita-nia inus.
  7. Dada tun máskara nia parte kraik atu nune’e bele taka ita-nia ibun no ita-nia keixu.
  8. Depoizde uza, hasai tiha máskara ne’e; hasai nia tali elástiku ne’ebé ka’it ba tilun enkuantu hadook máskara ne’e hosi ita-nia oin no roupa, atu bele evita kona parte máskara ka superfisie ne’ebé kontaminadu.
  9. Soe kedas maskra ne’e ba iha lixu fatin hafoin uza.
  10. Fase-liman hafoin kaer ka soe máskara ne’e – uza dezinfetante, karik liman foer, fase ita-nia liman ho sabaun no bee.

Durasaun períodu inkubasaun ba COVID-19 to’o bainhira?

“Períodu inkubasaun” signifika katak tempu entre hetan virus ne’e no hahú iha síntoma moras. Estimasaun ba períodu inkubasaun ba COVID-19 purvolta hosi loron 1-14, barak liu durante loron 5. Estimasaun hirak-ne’e sei atualiza bainhira hetan dadus ne’ebé disponivel.

Ema bele afetadu ho COVID-19 hosi fonte animál?

Virus corona nu’udar família boot ida hosi virus sira-ne’ebé komún iha animál sira. Dalaruma, ema hetan infesaun hosi virus sira-ne’e bele da’et fali ba ema seluk. Nu’udar ezemplu, SARS-CoV asosiadu ho laku no MERS-CoV hetan da’et hosi kuda-kamelu. Posibilidade fonte animál hosi COVID-19 seidauk konfirmadu. 

Atu proteje ita-nia an, hanesan bainhira vizita ba merkadu animál moris, evita kontaktu direta ho animál hirak-ne’e no fatin hirak-ne’ebé iha kontaktu ho animál. Asegura atu prátika seguransa ba ai-han di’ak iha tempu tomak. Kaer na’an matak, susubeen ka animál nia orgaun ho kuidadu atu evita kontaminasaun hosi hahán matak no evita konsume produtu animál ne’ebé matak ka ladún tasak.

Ha’u bele hetan COVID-19 hosi ha’u nia animál haki’ak?

Enkuantu iha ona ezemplu katak asu ida infetadu iha Hong Kong, to’o loron ne’e, seidauk iha evidénsia katak asu, busa ka animál haki’ak sira bele transmite COVID-19. COVID-19 ne’e liuliu da’et liuhosi líkidu ne’ebé sai bainhira ema infetadu me’ar, fani, ka ko’alia. Atu proteje ita-nia an, fase-liman beibeik no ho loloos.

OMS kontinua monitoriza perkiza atuál kona-ba ida-ne’e no tópiku COVID-19 sira seluk no sei atualiza dezkobrimentu foun ne’ebé disponivel.

Durasaun tempu hira mak virus ne’e bele moris iha fatin (objetu oin ruma)?

Laiha serteza kona-ba durasaun tempu ba virus ne’ebé kauza COVID-19 moris iha fatin (objetu oin ruma), maibé nia hanesan virus corona sira seluk. Estudu sujere katak virus corona (inklui informasaun prelimináriu kona-ba virus COVID-19) bele dura iha fatin (objetu oin ruma) durante oras balun ka bele to’o loron balun. Ida-ne’e bele tuir kondisaun diferensa (ez. Tipu fatin (objetu oin ruma), temperatura ka umidade ambiente nian).

Se ita hanoin katak fatin ida bele infetadu, hamoos ho disinfetan simples hodi oho virus ne’e no proteje ita-nia an no ema seluk. Fase liman ho sabaun no bee ka uza dezinfetante. Labele kaer ita-nia matan, ibun, ka inus.

Simu pakote ruma hosi área ne’ebé iha ona relatóriu kona-ba COVID-19 ne’e seguru ka lae?

Loos. Probabilidade hosi ema ne’ebé infetadu kontamina ho sasán komersiál ne’e ki’ik no risku atu hetan virus ne’ebé kauza COVID-19 hosi pakote ne’ebé muda, lori, no vizivel ba kondisaun diferente no temperatura mós ki’ik. 

Karik iha buat balu ne’ebé ha’u labele halo?

Medida sira tuirmai ne’e nu’udar medida LA efetivu hasoru COVID-19 no bele iha estragus boot:

  • Fuma
  • Uza máskara dúplu
  • Uza antibiótiku (Haree pergunta 10 “karik iha ai-moruk ka terapía ne’ebé bele prevene ka kura COVID-19?”)
Iha kazu ruma, se ita iha isin-manas, me’ar no susar dada iis ba konsulta kedas atu redús risku infesaun grave mosu no konta ita-nia istória viajen resente ba ita-nia pesoál saúde.
Adolexente, foinsa'e no COVID-19
Sorumutu bo'ot no COVID-19
Isin rua, partu no fo susu
Imunizasaun
Idozu no COVID-19
Violensia kontra feto durante COVID-19
Fo susuben inan no COVID-19
Hydroxychloroquine no COVID-19
Tuberkuloze no COVID-19
Faktu

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« April 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Tempo Timor Networks

Online Counter