Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Items filtered by date: Monday, 03 May 2021

Tempotimor (Dili)-Ministru Asuntu Parlamentar no Komunikasaun Sosiál (MAPKomS), Francisco Martins Jerónimo hatete mídia sira iha Timor-Leste, banhira fó sai informasaun, tenke ho responsabilidade atu labele ha lakon konfiansa povu.

Tanba lansamentu ba Livestream ne’ebé hala’o husi kompaña mídia Diario Timor Post (TP) hodi fasilita informasaun ba komunidade sira, maibé ho responsabilidade atubele manan nafatin konfiansa husi komunidade sira.

Liuhusi lansamentu ba televizaun online ne'e, ministru mós kongratula ba mídia Diario Timor Post ne’ebé ho inisiaiva tuir prosesu dijitalizasaun, tanba iha ona televizaun online hodi públika ona notísiano informasuan  ba públiku.

Maibé, enoraja nafatin ba mídia sira atubele hato’o informasaun ne’ebé bele hetan konfiansa, no ba jornalista sira lalika tauk atu publika notísia ne’ebé di’ak.

“Hato'o notísia ho livre, la presiza tauk, maske livre maibé tenke iha responsabilidade no kualidade atu nune'e labele halakon konfiansa povu nia ba ita-nia kna’ar”, dehan Ministru Francisco, iha edifísiu Timor Post, Bebora, segunda (03/05).

Tanba ne’e, husu ba jornalista hotu lalika tauk atu públika informasaun, tanba iha Konstituisaun RDTL garante ona Liberdade imprensa, iha artigu 40 ne'ebé ko'alia (Liberdade espresaun no informasaun), no artigu 41 (Liberdade imprensa no meiu komunikasaun sosiál nian sira).

Entretantu Diretora Timor Post, Suzana Cardoso, sente orgullu ho tanba Timor Post bele ona hatun notísia iha televizaun online.

“Husi lansamentu ne'e motiva tebes ami atu servisu ho di'ak liután no profisional liután iha future”, afirma nia.

Maske, dadaun ne’e sei la'o ho televizaun online, maibé ba futuru sei servisu hamutuk ho mídia Radiu Televizasaun Timor-Leste,empreza publika RTTL.ep hodi bele instala rasik televizaun. (*)

Published in Politika

Tempotimor (Dili)-Sekretária Estadu Kooperativa (SEKoop), rejista ona movimentu kooperativa hamutuk 117 iha Timor-Leste (TL).

Sekretária Estadu Koopertaiva (SEKoop), Elizário Ferreira hatete, tuir lei kooperativa sira ne’ebé hari'i, tenke rejista iha Ministériu Justisa (MJ) nomós iha baze de dadus SEKoop nian.

“Kooperativa kréditu ne'e iha 71 kooperativa, e kooperativa de produsaun ne'e 36, ho totál hamutuk 117 kooperativa ne'ebé mak eziste iha Timor-Leste”, dehan Elizário iha Akait, segunda (03/05).

Sekretáriu Estadu Elizário ne’ebé asume kna'ar iha SEKoop durante fulan sanulu konsege reativa kooperativa hamutuk 60 resin, no instala kooperativa hamutuk 33 iha postu administrativu sira, no tuir planu, tinan 2021 hari'i tan kooperativa 32, nune'e bele perkore ona ba postu administrativu hamutuk 65.

“Planu sekretária de estadu kooperativa nian ne'e, hanoin katak tinan ida ne'e atu kompleta 65 sub distritu ne'e, maibé ita sempre hetan bebeik interkalasaun husi konfinamentu, entaun ita haree para oinsá atu integra atividade sira ne'e ba oin”, afirma nia.

Ba movimentu kooperativa sira eziste ona, maibé dala-ruma difísil dezenvolve-an, SEKoop sei kontinua promove programa formasaun, edukasaun no informasaun ba membru no dirijente sira, nune'e bele hametin sustentábilidade ba futuru. (*)

Published in Ekonomia

Tempotimor (Dili)-Sentru Integradu Jestaun ba Krize (SIJK) rejistu kazu rekoperadu durante oras 24 nia laran, iha loron 03 fulan-maiu tinan 2021 hamutuk 82, no kazu pozitivu Covid-19 foun 80.

Haree ba kazu foun pozitivu covid-19 na'in-80 ne'ebé kompostu husi munisípiu Dili 75, munisípiu seluk 5, no totál kazu konfirmadu kumulativu iha loron 03 fulan-maiu tinan 2021 (sura husi 21 Marsu 2020) hamutuk na'in-2524.

“Kazu detetadu foun na'in-80, husi munisípiu Dili 75, munisípiu seluk 5, mane 40, feto 40, kazu rekuperadu na'in-82, kazu ativu 1255”, dehan Koordenadór Forsa-Tarefa ba Prevensaun no Mitigasaun Surtu Covid-19 iha Timor-Leste, Rui Maria de Araújo liuhusi komunikandu imprensa, segunda  (03/05).

Husi totál kazu detetadu foun ho idade tinan 12 na'in-1, ho idade entre tinan 12-59 na'in-78 (97,5%) no idade 60 na'in-1.           

Rezultadu husi totál kazu detetadu foun 38 (47,5%) tanba halo teste ho razaun atu halo viajen ba munisípiu ka estranjeiru hafoin deteta pozitivu.

Durante loron rua nia laran, Laboratórium Nasionál Saúde (LNS) halo 468 testes PCR iha Dili ho detalladu hanesan, vijilánsia sentinela 7, rastreiu ba kontaktu (Contact tracing) 142, rastreiu aleatoriu (Random Screening) 109, viajen sai husi serka sanitária Munisípiu Dili 191, viajen internasionál 7 no Follow up iha kuarentena 12. 

Totál testes PCR ne’ebé halo iha loron 3 fulan-maiu iha Munisípiu sira seluk hamutuk 256, ho  detalladu  hanesan, Baukau 136, Maubisse 99, Suai 13 no Vikeke 8.

Aliede ne’e informasaun husi izolamentu iha loron 3 fulan-maiu tinan 2021 halo tratamentu ba kazu detetadu na'in-23, iha área obstrisia na'in-5, sirurjia 1, medisina interna na'in-13 pediatria na'in-5

“Sira na'in-5 iha obsterisia, kategória moderadu hotu, sira-nia kondisaun estável, sira na'in-14 iha medisina interna 4 grave (uza hotu oksijéniu) na'in-9 moderadu”, informa nia.

Maibé, kazu 5 pediatria, 4 moderadu, 1 grave, na'in-1 grave uza CPAP no 4 moderadu la uza ona oxijéniu. (*)

Published in Saude

Tempotimor (Dili)-Ministériu Transporte no Komunikasaun (MTK) liuhusi Autoridade Nasionál Komunikasaun (ANC) legaliza rejistu hodi atribui lisensa ba kompaña Raph Vision Electronic Unipessoal, Lda, nu’udar fornesidór ba Internet Service Provider (ISP) iha Timor-Leste (TL).

Ministru Transporte Komunikasaun (MTK), José Agustinho da Silva hatete, ba faze distribuisaun sertifikadu rejistrasaun ba kompaña Raph Vision Electronic, tanba kumpri ona rekerjitu sira tékniku, administrativa, tékniku alternativa telekomunikasaun nomós parte asesor legál  sira ho ANC kria ona dokumentu jurídiku nian

“Ne'e mak ohin loron atribui ka fahe sertifikadu ba kompaña Raph Vision Electronic”, dehan Ministru José Agustinho ba Jornalista sira iha Salaun ANC, Merkadu Lama, segunda (03/05).

Maibé ANC sei halo supervizaun ba atividade atu labele para iha atribuisaun sertifikadu, maibé asaun iha terenu tenke rápidu ba atendementu klientes sira hodi rezolve problema internet.

“Ha'u hanoin kompaña sira sei sai na'in ba governu oinsá ita buka soluasaun ba informasaun iha Timor-Leste, oinsá mak ita bele fó solusaun velosidade internet, ne'ebé durante ne'e lenuk teb-tebes, para ita bele fasilita kliénte sira”, afirma nia.

Iha fatin hanesan, Jestór Kompaña Raph Vision Electronic Unipessoal, Lda, Johanes Jefri Yap hatete, sira kumpri ona hatama dokumentu tuir Ministru ko'alia no sira tenke hahú ho buat seluk tanba ida ne'e foin rejistu.

“Ami tenke hahú tan dokumentu seluk ba ANC nune'e ami bele hetan lisensa, para ami bele halo investe iha rai Timor no bele lori internet mai Timor ho kualidade di'ak ho presu ne'ebé ladun karun”, dehan nia.

Nune'e tuir planu kompaña Raph Vision Electronic Unipessoal, Lda, sei foti internet husi Indonézia ho satellite hotu nomós internet ne'ebé, sei kobre de'it iha kapitál Dili. (*)

 

Published in Ekonomia

Tempotimor (Dili)- Vise Primeiru Ministru, no Ministru Planu Ordenamentu Territórial (MPOT), José Maria dos Reis, hatete Governu dadaun ne’e prepara ona dezeñu foun ba ponte iha área Bekussi, Postu administrative  Cristo Rei, Munisípiu Dili.

Tanba ne'e, dezeñu refere sei lori ba Ajénsia Dezenvolvimentu Nasionál (ADN), atu halo verifikasaun hafoin halo implementasaun.

“Ami deskute ona prinsipalmente iha Dili ne'e iha pakote 8 inklui Bekussi maibé ne'e halo ona Dezeñu no sira sei lori ba Ajénsia Dezenvolvimentu Nasional (ADN)”, dehan José Reis iha edifísiu Ministériu Finansas Aitarak-laran, segunda (03/05).

Bainhira halo konstrusaun presíza halo uluk dezeñu hafoin sobu ponte refere, tanba konstrusaun infrastrutura sira tenki tuir dezeñu, no bill of quantity (BOQ).

“Ita presiza iha uluk dezeñu mak sobu ita labele sobu uluk depois asesu laiha ba populasaun, tanba ida ne'e mak preprasaun sei hala'o hela”, dehan nia.

Antes ne'e, Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak, promete ona atu sobu ponte Bekussi, iha loron 06 fulan-abril tinan 2021, tanba lori impaktu boot ba komúnidade ne'ebé hela besik. (*)

Published in Politika

Tempotimor (Dili)- Banku Central Timor-Leste (BCTL) fó sai relatóriu fundu mina-rai Timor-Leste, nian ba trimestre ne'ebé termina ona iha loron 31 fulan-marsu tinan 2021 hamutuk billaun US$18.98.

Relatóriu ne'ebé fó sai husi Banku Sentrál Timor-Leste iha loron segunda (03/05) hatudu, kapitál fundu mina rai iha trimestre ikus billaun US$18.98 kompara ho billaun US$18.99 iha fim trimestre dahuluk tinan 2021.

Relatóriu ne'e mós hatudu totál reseita mak simu iha trimestre ne'e, hamutuk millaun US$54.18 ne'ebé kompostu husi kontribuisaun kontribuente sira ba fundu hamutuk millaun US$31.76 no pagamentu royalty simu husi Autóridade Nasionál Petrolíu (ANP) mak millaun US$22.41.

Rendimentu husi investimentu fundu nian ne'e hamutuk millaun US$150.75 kompostu husi kupaun no jurus ne'ebé simu mak millaun US$76.11, mudansa iha valór merkadu nian milaun US$75.31 no movimentu kambiais lakon mak millaun US$0.68 iha trimestre ne'e.

Tanba ne’e, rezuta rendimentu ba karteira Fundu nian durante trimestre ne'e, pursentu 0,76, enkuantu rendimentu sasukat (benchmark) nian ba periodu ne'e mak pursentu 0,64.

Haree ba lei fundu mina-rai nian espesifika katak, Jestór Operasional (Bancu Central Timor-Leste), mak hanesan ajente responsável ba jestaun operasionál fundu mina-rai nian. Maibé Ministriu Finansas mak responsabiiza atu establese estratéjia investimentu tomak kona-ba fundu ne'e nian.

Banku Central de Timor-Leste jere ona portofoliu besik liu ho pontu referénsia iha trimestre dala-57 dahuluk. Diferensia entre portofoliu no pontu referénsia iha periode ne'e 31 pontu de baze ka pursentu 0,31. Maibé dezempeñu absoluta retornu fundu nian hahú husi inisiú mak pursentu 4.82.

Pontu impórtante husi relatóriu trimestre ba dala LVII, ne'ebé kobre periodu 01 fulan-janeiru to'o loron 31 fulan-marsu tinan 2021, mak kapitál fundu nian billaun US$18.98.

Nune’e mós, osan kontadu brutu fundus nian tama husi kontribuisaun kontribuinte, realeza (royaltes) hamutuk millaun US$54.18. No osan kontadu likidu ne'ebé sai husi fundu durante trimestre ne'e hamutuk millaun US$202.03, kompostu husi millaun US$200 transfere ba Orsamentu Estádu no milaun US$2.03 kobre kustu jestaun nian.

Iha mós reseita Iikidu durante trimestre ne'e hamutuk millaun US$145.82,  no Rendimentu portofoliu instrumentu merkadu finanseiru iha peridu ne'e mak pursentu 0,76, kompara ho rendimentu referénsia pursentu 0.46.  (*)

Published in Ekonomia

Tempotimor (Dili)-Koordenadór Forsa-Tarefa ba Prevensaun no Mitigasaun Surtu Covid-19 iha Timor-Leste, Rui Maria de Araújo deklara sidadaun ne’ebé moras bainhira tama iha ospitál tenke teste Polymerase Chain Reaction (PCR).

“Ema moras ne'ebé ba konsulta iha Hospitál Nacional Guido Valadares (HNGV) tenke teste PCR tanba liuhusi teste atubele determina se nia infetadu ka la'e, hodi nune'e bele prevene hada'et tutan virus corona ba ema seluk iha ospitál laran”, dehan nia liuhusi Komunikandu Imprensa, segunda (03/05).

Wainhira detetadu pozitivu tratamentu ba ninia moras sei hala'o iha fatin izolamentu iha Vera Cruz, husi médiku sira no tuir protokolu tratamentu ba ninia moras ne'ebé uza iha HNGV.

"Apela ba públiku katak, fatin atu halo teste PCR mak hanesan, wainhira sente moras isin-manas, mear, kakorok moras ka sintomas seluk tan bele ba konsulta iha Sentru Saúde ne'ebé besik atubele halo swab”, informa Rui.

Dadaun ne'e husi Ekipa Saúde Família (ESF) iha sentru saúde sira iha Dili halo mós vizita ba bairru ho aldeia sira ne'ebé detetadu kazu barak ona hodi apela ba komunidade atubele informa hodi tuir teste swab.(*)

Published in Saude

Tempotimor(Dili)-Ministru Asuntu Parlamentar no Komunikasaun Sosiál (MAPKomS), Francisco  Martins Jerónimo, solidariza funsionária na'in-22 husi Grupu Média Nasionál (GMN) ne'ebé dadaun ne'e iha sala izolamentu tanba pozitivu covid-19.

Funsionáriu hamutuk na'in-21 ne'ebé pozitivu Covid-19 ne'e, kompostu husi feto na’in-neen (6), no mane iha sanulu-resin-lima (15).

Pasiénte sira ne’ebé detetadu pozitivu hafoin teste swab iha semana ne’e, hafoin fó sai rejultadu pozitivu iha loron sesta (30/04).

Tanba ne'e husu ba funsionária sira GMN nia, atu hakmatek hodi kumpri regra sira ne'e hotu, atu nune'e bele isin di'ak filafali, hala'o fali kna'ar hanesan baibain.

“Ita-boot sira servisu iha liña frente, la tauk no kuidadu-an maibé ikus mai imi mós hetan moras ida ne'e”, dehan Ministru Francisco, iha edifísiu Timor-Post Bebora, segunda(03/05).

Ho ida ne’e, husu ba jornalista sira ne'ebé iha liña frente, atu kuidadu-an nafatin bainhira hala'o kna'ar, tanba iha situasaun ida hanesan ne'e povu presiza tebes informasaun husi jornalista nune'e kuidadu-an no saudável nafatin. (*)

Published in Saude

Tempotimor (Dili)-Deputada Bankada Partidu Libertasaun Popular (PLP), Maria Angelina Sarmento, krítika ba Sentru Integradu Jestaun ba Krize (SIJK), tanba sidadaun ne'ebé trata guia ba munisípiu viola regra prevensaun covid-19 iha Sentru Konvensaun Dili (SKD)-Merkadu Lama.

Tanba, deputada ne'e haree sidadaun sira durante ne’e ba trata dokementu iha SIJK, la uza máskara, la fase liman, no laiha distansiamentu sosiál, maibé autoridade kompetente la foti asaun hasoru.

Ne'e duni husu ba governu presiza fo hanoin ba Sentru Intergradu Jestaun Krize hodi tau regra rigorozu nune'e sidadaun ne’ebé trata dokementu bele kumpre.

“Ikus liu kona-ba governu atu fó prioridade, aplika regra ida ne'ebé rigurozu liu protukolu covid-19, liuliu ba ema sira ne’ebé mak ba hato'o pedidu ba Sentru Intergradu Jestaun Krize (SIJK), tanba ita haree sira-nia disiplina kuaze laiha, hothotu ba bou hamutuk iha ne'eba, laiha tiha distánsia sosial, la uza máskara, e laiha polísia ruma mak mai atu sira bele hamrik ho distansia sosiál”, hatete nia iha plenáriu PN segunda (03/05).

Tuir lolos, seguransa ka pesoál saúde sira iha Sentru Intergradu Jestaun Krize tenke halo aviza, wainhira sidadaun viola regra, tanba, konsidera ne'e nu’udar aglomerasaun pesoál ne’ebé bele fó kauza númeru pozitivu covid-19 aumenta.

“Ho nune'e mak ami husu ba governu fó hanoin ba sentru intergradu atu tau orden, ba ema sira ne’ebé mak ba hamutuk iha sentru intergradu jestaun krize iha CCD ne'eba, atubele impoin regra ba sira”, afirma nia.

Hatan ba kestaun ne'e, Ministru Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál (MAPKOMS), Francisco Martins Jerónimo hatete, ba kestaun ne'e rejista ona, no sei aprezenta ba Ministériu konpetente atubele buka solusaun.(*)

Published in Politika

Tempotimor (Dili)-Família matebian FdR husu ba profesionál saúde sira atubele hadi'a atendimentu ba pasiénte sira ne'ebé moras ka hetan dezastre ruma ba ospitál.

Relasiona ho akontesimentu ne'ebé matebian FdR hakotu ona iis, iha sala izolamnetu Vera Cruz.

Tanba ne’e, família matebian, Grigorio da Silva informa, mákina ne'ebé uza hodi koko ba matebian ne'e diferente, tanba primeiru dehan laiha buat ida, ho nia konsieésia ne'ebé menus tebtebes haruka sira fila ba uma.

Maibé, ikus mai deteta primeru ulun la nakfera, hafoin nia ulun nafera halo sira la kontente, atendentu ne'e, la'ós atu haruka matebian fila.

"Ita atu salva ema hotu la bele mate, maibé pelumenus jestaun hadi'a, tratamentu hadi'a, para ita bele salva, tanba  sira hatete ba ha'u karik loron primeiru mak deteta kedan, ita bele salva”, dehan nia ba Jornalista sira iha Vera Cruz Kaikoli, segunda (03/05).

Maske nune’e, família simu matebian mate ho covid-19, tanba komprende katak ema ho isin di'ak, imunidade forti covid-19 la kona maibé matebian ho kondisaun monu imunidade tun no Covid-19 bele kona.

“Nia la 100% mate ho covid-19 nia asidente, nia ulun nakfera maibé sira haruka ami fila ne'e mak ami triste”, dehan nia.

Diretór Klinika Hospital Nasional Guido Valadares (HNGV), Flavio Brandão hatete, sira trauma iha observasaun halo duni faze  preventur iha balun mak afeita direta nia rán ne'e la'o neneik taun nia prosesu ne'e la'o neneik pois sente ulun moras no muta.

“Iha observasaun iha tempu balun pasiénte mai iha faze segundu nia mai ho katedral ne'e iha ulun la kontunadu, taun iha primeiru ne'e la bele hatudu buat ida”, dehan nia.

Bainhira pasiénte tama iha ospital sempre atende. “Ida ne'e mak nia (profesionál saúde) paper, nia halo nafatin maibé rezultadu ita tenke teste nafatin”. (*)

Published in Saude
Page 1 of 2
Darwin_Optic

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« May 2021 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31            

Tempo Timor Networks

Online Counter