Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Tempotimor (Dili) – Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Deonisio Babo Soares hatete, agora daudaun ne'e iha timoroan na'in 60 ne'ebé kontinua hela sira-nia estudu iha Kuba.

“Kuba nu'udar nasaun aliadu ba Timor-Leste, iha sira-nia komprimisiu hori uluk to'o agora, atu forma timoroan sai mediku hamutuk 1000 pesoas. Daudaun ne'e, iha ema 60 mak halo hela sira-nia estudu iha Kuba. Na'in 17 estuda iha área espesialista mediku no balun iha área matemátika no siensias,” informa Babo iha Palásiu Governu bainhira remata enkontru ho Primeiru Ministru, Segunda (14/10/19). 

Tuir Babo, ninia sorumutu ho PM Taur mós atu relata rezultadu enkontru ne'ebé foin lalais nia partisipa iha Asemblea Jerál Nasoins Unidas.

"Iha pontus importante lubuk ida, ne'ebé ko'alia iha reuniaun Nasoins Unidas nian. Ko'alia ba dahuluk nian mak kestaun klimatika, dezenvolvimentu sustentável, asuntu jeneru nomós atividades relasiona ho ekonomia mundiál ne'ebe hala'o iha asembleia nasoins unidas nian," Babo esplika.

Nia subliña, intervensaun husi nasaun Timor-Leste nian iha asembleia jerál nasoins unidas foka liu ba mudansa klimatiku, emisaun de karbonu ou polusaun.  Tanba, tuir MNEK, bele ajuda nasaun ki'ik sira ne'ebé  envolve.

"Problema ne'ebé mosu iha Azia Pasifiku mak kestaun tasi sa'e no udan boot maka'as liu fó impaktu ba seguransa alimentar," nia esplika.

Nia afirma, relasiona ho problema hirak ne'e, Timor-Leste la'o hamutuk ho nasaun ki'ik sira iha mundu, tenta atu mobiliza para bele apoiu liuhosi nasaun boot sira, hodi sobrevive iha tempu naruk.

Tempotimor (Dili) – Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Jose Abilio Caitano rekoñese iha ona reuniaun no prosesu ona atu halo atendementu ba dezastre ne'ebé akontese iha Munisípiu  Bobonaro, Likisa, Ermera no Aileu ho lalais no iha tempu badak nia laran.

Reuniaun ne'e hahú ona iha Kinta, semana kotuk antes lori ba konsellu ministru. Enkontru entre Ministériu Solidariedade Sosiál Inkluzaun (MSSI), Ministériu Interiór (MI), Sekretáriu  Estadu Protesaun Sivíl (SEPS) no administradór munisípiu haat (4).

"Ami simu ona relatóriu inisiál husi munisípiu haat ne'ebé hetan dezastre anin boot no ahi han uma,” MAE ne'e dehan Palásiu Governu, Segunda (14/10/19).

Informasaun ne'ebé nia sumu hatete katak, iha Munisípiu Bobonaru, impaktu husi anin boot estraga komunidade nia uma kakuluk, inklui mós eskola ida no kapela ida.

José relata, iha Munisípiu Likisa anin sobu uma no ahi han plantasaun kafe. Maibé, sidauk iha totál  loloos. Entaun, preparasaun ba atendementu la'o dadauk no hein mós relatóriu loloos.

Iha Munisípiu Ermera, tuir MAE, ahi han uma no anin sobu uma hamutuk 296 i ahi han mós kintál  kafe hamutuk 100 hektares no iha Munisípiu Aileu, anin sobu uma hamutuk 29 no ahi han uma hamutuk hitu.

"Relasiona ho kasus hirak ne'e, Primeiru Ministru bolu ami atu oinsá para tuur hamutuk filafali hodi aprezenta buat ruma, para Governu bele foti asaun hodi halo atende lalais komunidade sira ne'ebé  hetan dezastre," tenik José.

Tempotimor (Dili) – Bankada Uniaun Demokrátiku Timorense no Frente Mudansa (UDT/FM)  iha Parlamentu Nasionál (PN) husu autorizasaun Parlamentu Nasionál (PN) hodi kada deputadu no deputada sira, apoiu foos saku rua ba vítima inséndiu ne'ebé akontese iha Munisípiu Ermera.

"Ita seidauk fó atensaun másimu ba vitima sira iha inséndiu ne'e. Ha'u mós preokupa tebes. Ha'u  husu, se bele karik ita deputadu sira mós bele kontribui foos saku ida ka rua kada deputadu, hodi apoiu ita nia maun alin sira ne'ebé sofre husi dezastre naturais," dehan deputadu UDT/FM, Gilman Exposto iha plenária PN, Segunda (14/10/19).

Hatan ba deklarasaun ne'e, Prezidente Parlamentu Nasional (PPN) Arão Noé de Jesus da Costa Amarál katak sei lori ba reuniaun lideres bankada hafoin deside.

"Ida ne'e mós hanoin di'ak ida. Entaun, ami sei lori asuntu ne'e ba reuniaun lideres bankada iha Kinta mai agora. Depois, ami sei deside opsaun saida mak Parlamentu Nasionál bele hola ho kualidade ajudus umanitáriu," tenik Arão Noé.

Alende ne'e, PPN  ne'e mós husu ba Governu atu tau atensaun sériu hodi fó apoiu ba vítima husi inséndiu ne'e rasik.

Tempotimor (Dili) –  Koordenador Gabinete Apoiu Sosiedade Sivíl (GASS), Filipe da Costa afirma, GASS sei hapara ajuda ba konstrusaun igreja foun iha 2020.

“Ba tinan 2020, sei la iha fundus ba projetu foun igreja nian. Tanba projetu konstrusaun igreja nian dadaun ne'e, sidauk remata. Entaun, nafatin kontinua konstrusaun to'o tinan oin,” Filipe informa iha Palásiu Governu, Segunda (14/10/19).

Tuir Filipe, fundus ne'ebé  atu halo konstrusaun igreja foun Governu transfer tiha ona ba Konferensia Episkopal. Ne'ebé, nia dehan tan, ba tinan 2020, GASS so tau dei't osan uitoan ba konstrusaun igreja hirak ne'ebé mak seidauk remata.

"Relasiona ho fundus ba konstrusaun igreja, ezekuta iha parte rua. GASS fó ona uluk %40 ba implementa. Depois entrega tiha relatóriu, hafoin fó tan %60 atu ezekuta tan ba oin. Maibé, ate agora husi projetu igrjea hirak ne'e, sira sidauk entrega relatoriu ba %40 nian," tenik Filipe.

Nia subliña, iha tinan 2019 GASS hetan orsamentu hamutuk besik millaun $6 no iha orsamentu ne'e aloka ba organizasaun sosiedade sivíl ho montante $300 mill resin, organizasaun rezistensia millaun $1.5 no Sentru Nasional Chega millaun $1.5 no restu ne'e ba organizasaun relijiozu sira.

"Tuir envelope fiskál ba tinan 2020 GASS nian ho montante millaun $7. Fundus ne'e atu halo kontinuasaun ba konstrusaun igreja ne'ebé seidauk remata nomos balun fó apoiu ba servisu organizasaun sosiedade sivíl nian," Filipe dehan.

Tempotimor (Dili) – Iha tempu besik, Konsellu Ministru sei deside Prezidente Rejiaun Administrativa Espesiál Oe-Cusse Ambeno (RAEOA) no Zona Espesiál Ekonomia Sosiál  Merkadu (ZEESM) foun.

"Governu preparadu. Prontu. So kestaun tempu de'it. Ne'e duni, tempu badak mai Konsellu Ministru sei deside kona-ba prezidente foun RAEOA-ZEESM Oe-Cusse. Tanba ne'e, públiku hein lai. La kleur tan públiku sei hatene se mak Konsellu Ministru deside," dehan portavóz Governu, Merício Juvenal dos Reis 'Akara' iha PN, Segunda (14/10/19).

Nia mós promete katak Governu sei la viola tempu ne'ebé mak Governu iha, hodi nomeia Prezidente foun RAEOA-ZEESM.

"Ami fiar katak Governu sei la viola tempu ne'ebé mak Governu iha, tanba nee husu ba públiku pasiénsia oituan," dehan Akara.

Nia dehan, lideransa ne'ebé atu lidera RAEOA-ZEESM ne'e Primeiru Ministru nia kompeténsia, tanba ne'e PM mak sei ko'alia.

"Lider iha ona ka seidauk, ne'e kompeténsia PM nian. Ha'u labele ko'alia hodi PM nia naran. Tanba lider ne'e husi ne'ebé ne'e kompeténsia PM nian. Maibé, Governu preparadu hein pronunsia husi PM," nia subliña.

Tempotimor (Dili) – Ministru Koordenadór Asuntus Ekonómiku (MKAE) interino, Fidelis Manuel Leite Magalhães kompromete sei hadi'a kondisoes Servisu de Registu i Emprezariál (SERVE), iha tempu badak nia laran.

"Servisu de Registu i Verifikasaun Emprezariál (SERVE) tutela iha Ministru Koordenadór Asuntus Ekonómiku (MKAE) nian. Tanba ne'e, presiza hadi'a kondisoes atu bele asegura ba sira nia prestasaun servisu," dehan MKAE interino ne'e iha edifisiu SERVE, Kaikoli, Dili (11/10/19).

Ministru koordenadór ne'e subliña, iha VIII Governu Konstitusionál tau prioridade ba setór   ekonomia no instituisaun públiku. Tanba ne'e, inklui mós SERVE hanesan instituisaun públiku i agensia Governu nian.

"Governu mós reflete tiha ona orsamentu ba tinan oin atu hadi'a nesesidade saida mak SERVE infrenta, i mós Governu kompremitidu sei hadi'a kondisoes báziku ne'ebé ate agora SERVE iha," dehan Fidelis.

Ministru ne'e afirma, Governu iha ona planu liuliu iha diskusaun ba orsamentu tinan oin, no iha ona ideia ko'alia ho diretór ezekutivu SERVE nian, para oinsá bele hadi'a ona kondisaun sira iha tempu badak nia laran, hodi bele iha espasu ne'ebé dignu, atu nune'e bele fó atendementu di'ak liután ba sidadaun sira.

"Ita mós haree mekanismu atu rai dokumentus sira. Tanba, ida ne'e importante tebes. Nune'e Governu mós iha ona dalan atu koalia ho parseiru dezenvolvimentu sira, atu haree oinsá  dizitalizasaun meloramentu sistema informatika sira, para bele salva dokumentus sira ho di'ak  bainhira hetan risku ruma," Fidelis tenik.

Tempotimor (Dili) – Diretór Nasionál Jestaun no Administrasaun Muzeum Rezisténsia Timorense (DNJA-MRT), Abrão Marino dos Santos katak, husi fulan Jullu to'o Setembru 2019, MRT konsege rekolla taxa hamutuk $1.150 dolares Amérika.

"Fulan tolu nia laran ne'e, ami rekolla de'it $1.150. Osan hira ne'e, ami rekolla husi billete entrada husi estudante Timoroan no vizitante estranjéiru. Kada estudante selu $0.25, vizitante estranjéiru kada ema ida $1.00, ba ferik no katuas sira $0.50 no ba labarik gratuita," tenik Abrão iha nia Knaar fatin, Kinta (10/10/19).

Diretór ne'e afirma, vizitantes ne'ebé hala'o vizita ba Muzeum Rezisténsia Timorense barak liu mak husi estranjéiru.

"Iha tinan 2019, Muzeum Rezisténsia Timorense resista vizitante durante tinan ida ne'e barak liu mak husi estranjéiru, ema hamutuk 1.136 no Timoroan hamutuk 822. Nune'e, vizitante tuir jéneru,  feto mak barak liu kompara mane. Tanba, vizitante feto hamutuk 2.552 no vizitante mane hamutuk 102," dehan diretór ne'e.

Entretantu, sasán sira ne'ebé mak rai iha MRT mak sasán sira ne'ebé uluk eroi sira utiliza hodi defende Timor-Leste. Inklui livru hira ne'ebé mak ko'alia kona-ba istória nasaun Timor-Leste nian.

Tempotimor (Dili) – Ministru Negósiu Estranjéiru no Kooperasaun (MNEK), Deonísio Babo Soares hatete, iha tempu besik Prezidente Repúblika (PR) sei simu tan lista naran embaxaidór/a sira ne'ebé durante ne'e seidauk simu pose.

"Lista embaixadór/a sira nian iha tempu besik. Semana ida ne'e nia laran. Ha'u foin fila husi Amérika, vizita ba nasaun seluk, ne'ebé ha'u presiza konsulta didi'ak lai," dehan MNEK, ba jornalista, iha PN, Kinta (10/10/19).

Nia akresenta, lista embaixadór/a ne'ebé Prezidente Repúblika haruka fila laiha problema.

"Lista laiha problema. Maibé, presiza hadi'a ida ka rua. Para halo ajustamentu depois haruka ba Primeiru Ministru, depois haruka ba PR. Maibé, ida ne'e laiha problema," MNEK afirma.

Entretantu, tuir lista kandidatu embaixadór/a sira ne'ebé mak seidauk hetan pose husi PR mak hanesan:

  1. Ines Maria de Almeida, Embaixadora ba Camberra, Austrália
  2. Gil da Costa, Embaixadór ba Reinu Unidu Gra-Britania no Irlandia Norte
  3. José Luis Guterres, Embaixadór ba Konfederasaun Suisa
  4. Paulo Assis Belo, Embaixadór ba Repúblika Mosambike
  5. Isabel Amaral Guterres, Embaixadora ba Lisboa, Portugál
  6. Isabel Amaral Guterres, reprezentante permanente TL ba Sekretariadu Ezekutivu CPLP
  7. Isabel Amaral Guterres, Embaixadora la rezidente TL ba Repúblika Kabuverde.
  8. Maria Natalia Guterres Viegas Carrascalão, Embaixadora ba Singapura
  9. Ilidio Ximenes da Costa, Embaixadór ba Japaun
  10. Hermenegildo Lopes, Embaixadór ba Kambodia
  11. Abrão dos Santos, Embaixadór ba Repúblika Populár Xina
  12. Joana Veneranda Amaral, Embaixadora ba Santa Sé
  13. Armandina Maria Gusmão dos Santos, Embaixadora ba Reinu Tailándia.

Tempotimor (Dili) – Komisaun F ne'ebé trata asuntu saúde, seguransa sosiais no igualidade jéneru semana oin sei ba foti dadus kona-ba vítima sira ne'ebé iha semana semana liubá, hetan afetadu inséndiu iha Munisípiu Ermera, Likisa, Aileu no Bobonaro.

"Ohin, ami mós ko'alia kona-ba akontese ahi han uma iha Ermera, Likisa, Aileu no Bobonaro. Parlamentu Nasionál liuhosi reuniaun lideres bankada nian, preokupa ba dezastre ne'e. Tan ne'e, Komisaun F iha semana oin, sei ba baze hodi haree situasaun ne'e no rekolla dadus," tenik Prezidente Parlamentu Nasionál,  Arão Noé de Jesus da Costa Amarál, iha PN, Kinta (10/10/19).

Nia afirma, bainhira dadus iha ona, PN sei halo audiénsia ho Governu liuliu ministériu tutela, hodi apoiu vítima sira.

"Komisaun ba foti dadus akontesimentu ne'e tomak para ita haree nesesidade saida mak populasaun sira presiza, nune'e para halo audiensi ho governu liu-liu ministériu ne'ebé tutela ba bele fó asisténsia tanba agora besok ona udan, entaun presiza iha uma mohon ba vítima sira ne'ebé sofre husi inséndiu ne'e" dehan Arão.

 Hein Investigasaun

Alende ne'e, Governu liuhosi Sekretáriu Estadu Protesaun Sivíl (SEPS) fó ona apoiu emerjénsia ba vítima hamutuk 199 husi Munisípiu Ermera, Likisa, Aileu no Bobonaro ne'ebé afetadu husi inséndiu.

"Dezastre Naturais iha Munisípiu Ermera, Likisa, Aileu no Bobonaro dadus atuál hamutuk 572. Husi dadus hirak ne'e, ita fó ona apoiu emerjénsia iha 199. Sei kontinua iha levantamentu dadus," dehan Sekretáriu Estadu Protesaun Sivíl (SEPS), Alexandrino dos Santos iha Palásiu Governu, Kuarta (09/10/19).

Tuir SEPS katak, kazu inséndiu ne'ebé akontese iha Ermera hola parte ona krime ambientál. Tanba ne'e, sei hein investigasaun.

"Kazu inséndiu ne'e ita servisu hamutuk ho PNTL ne'ebé fó ona ordem no kontaktu ona mós ba Sekretáriu Estadu  Ambiente (SEA), hodi haree. Tanba sunu rai, ema ida de'it nia hahalok iha vítima kuaze atus resin. Tanba ne'e, tama ona iha krime ambientál. Nune'e ita koopera ona ho PNTL hodi halo investigasaun" dehan SEPS.

Tempotimor (Dili) – Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Deonísio Babo Soares afirma, nia sei fó karta feriadu iha ‘otél gratuitu’ ba funsionáriu MNEK, ne'ebé halakon osan estadu.

MNEK, informa lia hirak ne'e ba jornalista, Kinta (10/10/19) iha Parlamentu Nasionál (PN) relasiona hahalok funsionáriu husi MNEK ne'ebé deskonfia uza osan estadu ba nesesidade privadu bainhira funsionáriu ne'e servisu hela iha embaxada Timor-Leste nian iha rai liur.

Lee mós: Deskonfia MNEK "Hakiak Na’ok-teen"

"Ita iha esperiensia ida ka rua ona. Ha'u seidauk iha informasaun klaru kona-ba ida ne'e. Rona, maibé sei halo investigasaun hela. Kuandu hotu ona, sei submete ba Komisaun Funsaun Públika (KFP). Klaru husu inspesaun jerál ida para halo auditoria. Se laiha sala, laiha buat ida. Maibé, iha sala tenke submete ba tribunal.  Tanba, kazu sira hanesan ne'e, ita labele husik liu," MNEK afirma.

Nia dehan, bainhira kazu ne'e loos ona, hafoin halo investigasaun. Tanba, seidauk hatene mak halo uluk investigasaun, bele estraga uluk ona ema nia privasidade.

"Bainhira investigasaun loos ona, mak funsionáriu ne'e tenke ba KFP. Depois iha KFP mak haree nia responsabilidade kriminál iha ka lae? Se iha, tenke ba tribunál," nia afirma tan.

"Ita nia funsionáriu no diplomata sira ne'e mesak ema matenek de'it. Hanesan iha uma laran karik, iha oan barak sempre iha ida mak nakar liu. Entaun ida nakar ne'e mak tenke tau atensaun,” tenik Babo.

Nia akresenta, nu'udar umanu dalaruma akontese. Maibé nia rasik nu'udar ministru mós tauk atu asina surat arbiru.

"Ami ministru sira mós, asina surat sira hanesan ne'e ami tauk. Dalaruma ita hanoin loos, mas ita asina sala tiha lei la dehan ne'e loos ka sala. Ne'ebé, tauk la halimar," nia dehan.

Darwin_Optic

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« March 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Tempo Timor Networks

Online Counter