Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Tempotimor (Dili) – Primeiru Ministru Taur Matan Ruak rekoñese Mari Alkatiri nu'udar konseptór ba Rejiaun Administrativu Espesiál  Oe-Cusse Ambeno no Zona Espesiál Ekonomia Sosiál Merkadu (RAEOA-ZEESM) Timor-Leste.

"Pesoalmente ha'u agradese ba Prezidente interinu RAEOA, Arsenio Paixão Bano ho ekipa, espesialmente ba maun boot Mari Alkatiri ne'ebé halo dezenvolvimentu ba Oe-Cusse to'o ohin loron," dehan PM Taur Matan Ruak bainhira fó pose ba Prezidente Autoriedade RAEOA-ZEESM foun, José Luis Guterres ‘LUGU’ iha Palásiu Governu, Kuarta (13/11/19).

Xefe Governu ne'e mós hato'o nia orgullu bainhira fó pose ba Prezidente Autoriedade RAEOA-ZEESM ba dahuluk iha nia governasaun.

"Ha'u orgullu tebes bele fó pose Prezidente Autoriedade RAEOA José Luis Guterres ‘LUGU’ hanesan mós uluk, ha'u sei Xefe Estadu fó pose ba maun boot Mari Alkatiri hanesan konseptór ba kria RAEOA-ZEESM ihat tempu ne'ebá,"  Taur afirma.

Eis Prezidente Repúblika ne'e afirma, projetu ZEESM nu'udar projetu nasionál, ne'ebé la'o maka'as loos, husi hahú to'o ohin loron.

"Projetu Oe-Cusse tebes duni, nu'udar projetu nasionál. Projetu ida ne'ebé la'o maka'as loos, hahú kria to'o ohin loron. Buat barak mak ita halo ona. Maibé buat barak mós ita seidauk halo," dehan PM Taur.

PM husu ba ekipa foun ne'ebé lidera husi Prezidente Autoriedade RAEOA José Luis Guterres ‘LUGU’ kontinua nafatin obra ne'ebé la'o tiha ona. PM dehan, para buat ruma ne'ebé presiza atu hadi'a no ajusta hodi lori Oe-Cusse ba oin.

"Naturalmente, prezidente foun ho ekipa sei la halo buat foun. Ita boot sira ba hatutan de'it saida mak sira halo ona. Ida ne'ebé di'ak hatutan liután. Ida ne'ebé ladi'ak ita hadi'a, no ida ne'ebé ladún di'ak, ita bele ajusta," Taur dehan.

Tempotimor (Dili) – José Luis Guterres ‘LUGU’ simu pose husi Preimeriu Ministru Taur Matan Ruak nu'udar Prezidente Autoridade Rejiaun Administrativa Oe-Cusse Ambeno no Zona Espesiál Ekonomia Sosiál  Merkadu (RAEOA-ZEESM), Kuarta (13/11/19) iha Palásiu Governu.

Hafoin simu pose, Prezidente RAEOA-ZEESM foun ne'e deklara katak RAEOA-ZEESM la'ós  ba partidu ida nian mesak. Maibé, ba povu Oe-Cusse hotu no ba nasaun Timor-Leste.

"Dezenvolvimentu RAEOA-ZEEMS, la'ós partidu ida rua nian. Maibé, ne'e importante ba nasaun Timor-Leste no ba povu Oe-Cusse tomak," José Luis deklara.

LUGU afirma, nia sei hamutuk ho Governu sentrál hodi investe dezenvolvimentu ba rai Oe-Cusse. Tanba, investimentu husi rai liur no rai laran mak foin bele kria empregu no kria rendimentu ba estadu.

Prezidente RAEOA ne'e hatete, dezenvolvimentu presiza mós partisipasaun husi povu. Tanba ne'e, nia parte sei kria enkontru ho povu iha tinan ida dala rua. Ho nune'e, nia dehan, bele simu ideia hotu atu hadi'a dezenvolvimentu iha rai Oe-Cusse.

Rezolve Ró Haksolok

Iha ninia deskursu, LUGU promete sei servisu hamutuk ho Governu sentrál, hodi rezolve Ró Haksolok ne'ebé to'o ohin loron sai preokupasaun públiku.

"Ami sei presiza ita boot Prezidente interinu señor Arsenio Paixão Bano ho administrasaun sesante. Tanba, ita presiza rezolve problema balun. Hanesan Ró Haksolok ne'ebé ohin loron iha hela rai Portugal," hatete LUGU.

Hatán kona-ba preokupasaun ba Ró Haksolok, Ministru Transporte no Komunikasaun (MTK), José Agustino da Silva katak, kona-ba Ró Haksolok, Ministru Prezidensia Konsellu Ministru (MPKM) mak hatene.

"Hanesan na'in hira hatene, asuntu kona-ba Ró Haksolok ne'e exelénsia MPKM mak haree mak asuntu ne'e," dehan José Agustino.

Tempotimor (Dili) – Deputadu Partidu Libertasaun Populár (PLP), Sabino Soares ‘Guntur’ husu Governu atu hadi'a sistema ezekusaun Orsamentu Jerál Estadu (OJE) nian. Tanba, tuir deputadu ne’e, Membru Governu (MG) barak, mak kapasidade lato'o atu ezekuta OJE.

"Ezekusaun tinan 2019 ne'ebé boot ba daudauk ne'e, tanba sistema mak obriga. Tanba la'ós la'o tuir ema nia kapasidade. Maibé, tanba sistema mak obriga katak tenke ezekuta hotu, maske kapasidade la to'o iha ne'ebá. Entaun, to'o ona tempu tinan nia rohan ita foin haree katak osan ne'e fakar ba iha ne'ebé, ita mós la hatene," dehan deputadu Guntur iha PN, Segunda (11/11/19).

Nia dehan, maske iha audiénsia AMP nia, propoint ona atu hadi'a sistema refere, maibé parte barak mak lakohi.

"Momentu ida ami audiénsia. Ha'u dehan, sistema ida kona-ba ezekusaun ba kuantidade orsamentu ba pursentu ne'e hadi'a, para bele ezekuta tuir ema nia kapasidade ka kbi'it, para bainhira la konsege ezekuta hotu, ne'e fila ba kofre estadu," tenik Guntur.

Nia realsa, bainhira Governu lakohi muda sistema ne'e, mak kada tinan fakar osan de'it. Tanba nia ezekusaun la klaru no duni tuir de'it pursentu boot.

Tempotimor (Dili) – Hela tan semana ida, José Luis Guterres hetan tomada pose nu'udar Prezidente Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oe-Cusse Ambeno no Zona Espesiál Ekonomia Sosiál Merkadu (RAEOA-ZEESM).

Sesta (08/11/19) iha Palásiu Governu, bainhira remata ninia ekontru ho Primeiru Ministru Taur Matan Ruak, jornalista husu perguntas ba nia relasiona ho deklarasaun eis Prezidente RAEOA-ZEESM, Mari Alkatiri ne'ebé deklara katak LUGU sei ukun Oe-Cusse la liu tinan ida.   

"Ha'u hanesan respeita ema hotu nia opiniaun. Demokrasia iha rai Timor ema hotu bele ko'alia. Ha'u  respeita no ha'u labele preokupa demais ho deklarasoens polítika hirak ne'e. Ha'u tenke foku iha traballu. Katak, tenke prepara no estuda dokumentu barak sira ne'ebé iha," LUGU hatán ba jornalista.  

Depois hasoru malu ho PM iha minutu 10 nia laran ne'e mós, LUGU informa ba jornalista kona-ba data tomada pose iha Kuarta (13/11/19).

Tempotimor (Dili) – Kandidatu forte ba Prezidente Rejiaun Administrativa Espesiál Oe-Cusse Ambeno no Zona Espesiál Ekonomia Sosiál Merkadu (RAEOA-ZEESM), José Luis Guterres (LUGU) promete, sei halakon sistema partidaria iha RAEOA-ZEESM.

José Luis Guterres hato'o ninia promesa, hodi hakotu públiku ninia hanoin durante Dr. Mari Alkatiri asumi kargu nu'udar Prezidente RAEOA-ZEEMS. Ema barak akuza, atuál Sekjer Partidu FRETILIN ne'e, partidariza RAEOA-ZEEMS.

"Ita labele partidariza demais ita nia rai iha munisípiu sira. Maibé, ita fó oportunidade ba Oe-Cusseoan sira ne'ebé profisionais atu bele ita hamutuk hodi ajuda kaer para bele hadi'a rai Oe-Cusse no fó mós sira-nia kontribuisaun," nia dehan.

Tuir eis Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEC) ne'e, bainhira simu ona pose husi Primeiru Ministru Taur Matan Ruak hodi hala'o servisu jestaun iha RAEOA-ZEESM nia sei halibur intelektual Oe-Cusseoan atu servi ba povu Oe-Cusse.

Nia dehan, laiha hanoin ne'ebé negativu ba relasaun ho administrasaun anterior. Maibé, nia respeita ema tomak ne'ebé fó ona kontribuisaun ba dezenvolvimentu rai Oe-Cusse.

"Hau hanesan ema kombatente, labele eskolha buat ne'ebé di'ak ba ha'u nia-an, maibé, la hases ou halai husi difikuldade no dezafius ne'ebé iha. Tanba, vida hanorin ita la'ós buat ne'ebé fasil ba ita dei't. Maibé, atu hanoin ba povu nia moris. Kuandu  dezafius no difikuldade balun mak ita sei buka mos solusaun," tenik LUGU.

Tempotimor (Dili) – Primeiru Ministru Taur Matan Ruak hatete, nomeasaun ba José Luis Guterres (LUGU) nu'udar Prezidente foun ba Rejiaun Administrativa Espesiál Oe-Cusse Ambeno (RAEOA) no Zona Espesiál Ekonómia Sosiál Merkadu (ZEESM) nian, ba periodu tinan haat, tanba haree ba ninia esperensia durante ne'e.

“Nomeasaun ba José Luis Guterres sai Prezidente foun ba RAEOA-ZEESM ne'e Governu haree husi aspeitu ninia kompetensia iha esperensia. Tanba, antes ne'e nia Vise Primeiru Ministru lider mós rezistensia nian no mós nia integra nia-an iha Governu barak iha esperensia, Vise eis Ministru Negósiu Estranjeiru. Portantu, ne'e governante ida ne’ebé esperensia barak loos,” dehan Taur  iha Palásiu Prezidensiál Bairru-Pite, Kinta (07/11/19).

Antes ne'e, José Luis Guterres hetan ona konfiansa husi estadu TL atu sai embaixadór ba Zenebra? PM hateten, ida ne'e sei invalida no Governu sei halo fali nomeasaun foun atu asume kargu diplomata, hodi reprezenta estadu TL iha Zenebra.

“Ida ne'e sei invalida no Governu sei nomeia ema foun atu troka José Luis Guterres," PM ne'e dehan.

Tempotimor (Dili) – Oitavu Governu konstituisional ne'ebé lidera husi Primeiru Ministru (PM) Taur Matan Ruak, prevé Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan fiskal 2020 nian, hamutuk millaun $56 ba Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI).

"Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2020 ne'e hamutuk millaun $56, ne'ebé nafatin ba kategória haat mak hanesan saláriu i vensimentu millaun $1.7, bens i servisu milliaun $6.2, transferénsia públika mak boot iha milliaun $50 no tau uitoan iha kapitál menór," dehan Vise Ministra MSSI, Signi Chandrawati Verdial iha Parlamentu Nasionál (PN), bainhira hala'o audiénsia ho Komisaun C no F iha PN, Kuarta (06/11/19).

Tuir Signi, MSSI tau osan uitoan ba Kapitál Menór para hodi hola fali transporte ba servisu nian, bainhira aat ona.

"Tau uitoan ba Kapitál Menór para karik karreta funeráriu aat ona, motor ladi'ak entaun ita iha planu tinan oin hola karreta kuaze 60 ba servisu na'in sira iha munísipiu, komputador sira liu tinan sanulu, balun aat ona, inklui meza no kedeira," dehan Signi.

Nia afirma, iha tinan 2018 tau duni osan millaun $40. Maibé hola tiha kareta ba Komisária Direitu Labarik, entaun tinan 2020 nian sa'e uitoan.

Nia komenta, tinan 2020 MSSI iha programa boot balun ne'ebé iha ona. “Programa prioridade ida mak ita nia Institutu Seguransa Sosiál ne'ebé di'ak ba ita hotu. Ita hakarak asegura sustentabilidade, inklui ita hakarak promove inkluzaun sosiál, liuliu grupu feto ne'ebé mak vulneravel sira, bele hola parte iha dezenvolvimentu," dehan Signi.

Tempotimor (Dili) – Relasiona ho International Federation Commerce nia relatoriu  katak Timor-Leste ne'ebé konsidera ambiente negósiu iha TL ladún di'ak, Xefe Governu Taur Matan Ruak husu atu labele halo komparasaun ho nasaun avansadu sira.

"Kona-ba ambiente negósiu nian iha nivel internasionál, klaru katak ita preokupa kona-ba bem negósiu no Governu tenke servisu maka'as para hadi'a ambiente ne'ebé la fasil. Tanba, mundu ohin ne'e kompetetivu liu," dehan Xefe Governu iha Palásiu Prezidensiál, Bairru-pite, Kinta (07/11/19).

Maske tuir relatoriu IFC Katak, Timor-Leste lakon ho nasaun konflitu sira kona-ba bisnis nian, ne'ebé  iha númeru 181, kompostu husi nasaun 187, maibé Taur rezeita katak iha kestaun balun mak implika ba kondisaun ne'e.

"Ita 17 anos labele kompara ita nia an ba nasaun ne'ebé avansadu. Ida fali mós kondisaun ne'ebé nasaun sira fó ba emprezáriu, di'ak liu ita nian. Entaun, ita mós tenke esforsa para fó ita nian," Taur esplika.

Alende ne'e, ema mós sei konsidera TL nia nasaun hanesan nasaun ida ne'ebé foin sai husi konflitu, entaun ne'e la mai. TL  mós tenke hatudu katak iha kbiit para jere nia nasaun, loke no fó ambiente negósiu ne'ebé diak.

Pelo faktu ne'ebé hare'e foin daudauk lori emprezariu no investidór mina sira iha ita nia rain no agora inisiativa sira ne'e investimentu iha área petroleu ne'e hatudu katak neneik ba neneik ema komesa konfia ita nia rain.

Agora so ke seidauk to'o. Tenke maka'as liután, instituisaun sira tenke forte kombate birokrasia, halo sasán lalais, transparente furak ne'e importante tebes.

Tuir emprezariu timoroan no emprezariu Internasionál sira balun dehan, fundamentu Timor-Leste  nasaun ne’ebe bele sai proferida liu. Maibé, realidade hafoin tinan 17 nasaun ne'e ukun rasik an  Timor-Leste nia ranking kona ba labarik sira sofre Malnutrisaun numeru as tebes.

“Fundamentu, Timor-Leste nasaun ida ke riku tebes ho rekursu naturais, laiha tusan ke boot hanesan nasaun seluk. Iha líder briliante istóriku sira, unidade metin tanba maioria Katóliku, jovens matenek barak. Maibé, realidade depois tinan 17 ukun rasik an, nasaun nia desenvolvimento la'o neineik, númeru desemprego barak, númeru labarik sofre mal nutrisaun boot,” dehan emprezariu ida ne'ebé  husu ba tempo timor labele publika nia naran.

Tempotimor (Dili)-Primeiru Ministru Taur Matan Ruak deklara katak Timor Leste (TL) seidauk bele hamriik mesak bainhira laiha apoiu husi asesor internasional sira. Deklarasaun ida ne’e tuir akademista balun hatudu katak PM Taur minimiza kapasidade Timor-oan.

Xefe Governu Aliansa Mudansa ba Progresu (AMP) Taur Matan Ruak deklara TL sei presiza nafatin prezensa husi asesor internasional sira.

Nia dehan, kondisaun ida ne'e laos akontese de’it iha TL iha Timor Leste maibé mós iha nasaun sira seluk ne'ebé iha ona esperensia.

"Tuir ha’u-nia haree ita-nia nasaun seidauk bele hamrik sem apoiu asesor internasional, ne'e iha ne'ebé de’it", dehan Taur iha Palasiu Prezidensial Bairopite, Kinta (07/11/19).

PM Taur hatete, TL seidauk bele sees an husi prezensa asesor internasionál no PM rasik mós labele halakon asesor internasional sira.

"Tinan 17 ita seidauk sees aan (husi asesor), ne'e laos ha’u foin tama ne'e mak ha’u halakon, ida ne'e seidauk bele, Pais barak mezmu iha esperensia barak mós presiza", nia hatete.

Iha fatin ketak, estudante fakuldade Siensia Sosial no Politika, Universidade Nasional Timor Lorosa’e (UNTL), A. da Silva Ximenes deklara la satisfas ho deklarasaun PM Taur.

“PM ninia koalia ne’e hatudu momoos katak PM rasik la fiar nia aan no minimiza kapasidade Timor-oan sira nian,” dehan estudante ne’e.

Tuir nia, durante ne’e governu selu asesor internasional sira, liu-liu husi Portugal, ho osan boot maibé sira halo tan problema.

Tempotimor (Dili) – Jerente Nasionál ConocoPhillips iha Timor-Leste, José Lobato Goncalves hatete, ConocoPhillips desidi sai husi Timor-Leste, no fa'an fali ninia projetu ba kompañia seluk, tanba kompara investimentu iha Amérika, di'ak-liu duke iha kampu Bayu-Undan.

Nia dehan, ConocoPhillips deside atu fa'an ninia negosiu iha kampu Bayu-Udan ba Kompañia Santos Ltd no iha negósiu seluk iha kampu Barossa, tasi Austrália nian. Alende ne'e, fa'an mós infraestrutura sira seluk, hanesan Liquefied Natural Gas (LNG).

"Projetu ne'e, projetu ida ne'ebe fó lukru ba kompañia. Maibé, ConocoPhillips iha investimentu ne'ebé di'ak liu iha Amérika. Entaun, ConocoPhillips foti desizaun investe iha Amérika diak liu duke iha Barossa Austrália," deklara José Lobato iha Palásiu Governu, Kuarta (30/10/19).

Nia informa, Kompañia Santos Ltd, deside atu servisu partisipasaun iha ConocoPhillips tanba, kampu Barossa ne'e negosiasaun lukrutivu ida ne'ebé spanding sira nia estratejia iha Australia.

José hatutan, tranzasaun ne'e sei iha prosesu nia laran. Entaun, iha trimestrál tinan 2020 mak foin remata. Momentu ne'e, ConocoPhillips sei sai husi Timor no Kompañia  Santos Ltd mak sei troka Conocophilips nia fatin.

Nia esklarese, iha negosiasaun ne'e Primeiru Ministru Taur Matan Ruak  mós apoiu no hato'o bemvindu ba Kompañia Santos Ltd. Tanba, kompañia ida ne'ebe iha kapasidade, finanseiru no tékniku, sei hala'o operasaun iha kampu Bayu-Undan nian ho di'ak no seguru to'o remata.

Iha negosiu ne'e, Kompañia Santos Ltd agora parseiru ona ho Bayu-Undan kuaze %11 ona ho tranzasaun ne'ebé hetan husi ConocoPhillips %56ital no totál karik %68 Bayu-Undan ba Kompañia Santos Ltd nian\

Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« March 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Tempo Timor Networks

Online Counter