Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Tempotimor (Dili) – Parlamentu Nasionál (PN), Tersa (17/09/19) aprova iha faze jeneralidade ba Orsamentu Privativa ba Parlamentu Nasionál ho montante tokon US$ 17.9 ba tinan 2020.

Iha debate jeneralidade ba Orsamentu Privativa ne'e, Prezidente Parlamentu Nasionál, Arão Noe de Jesus da Costa Amaral katak, planu inisiál ne'ebé mai husi komisoens sira hotu, submete mai Konsellu Administrasaun PN kuaze tokon ruanulu resin.

"Osan ne'ebé mak submete mai ne'e, kuaze Millioens US$ 20 resin. Ne'ebé, ami konsege lori to'o mai iha Konsellu Administrasaun PN nian, depois konsege halo diskusaun no reduz. Ikus mai hetan millioens US$ 17,9 ba planu orsamentu ne'ebé mak aprezenta iha plenaria hodi debate," dehan Arão Noe iha PN, Tersa (17/09/19).

Husi totál orsamentu ne'ebé PN iha, konsege hetan ona aprovasaun iha faze jeneralidade ba projeitu rezolusaun PN numeru 35/V (II), husi deputadu 51 ho votus a favor 35, abstensun 12 no kontra 4.

Tempotimor (Covalima) – Sekretáriu Estadu Formasaun Profesional no Empregu (SEFOPE), liuhusi Diresaun Jerál Jestaun no Planeamentu, Segunda (16/09/19) fó teste fíziku ba Covalimaoan hamutuk 1.315. Teste ne'e, nu'udar preparasaun ba tuir Seasonal Worker Program (SWP).

"Ohin ita halo teste fíziku  ba Munisípiu Covalima nian, ho totál partisipante hamutuk 1.315.  Husi númeru ne'e, ita haree se mak liu, sira bele partisipa iha Seasonal Worker Program (SWP)," dehan Diretór Jerál Jestaun no Planeamentu SEFOPE, Aniceito Leto Soro iha Covalima.

Aniceito esklarese, polítika Governu nian mak atu kria kampu servisu ba joven sira ne'ebé persiza servisu. Tanba ne'e, tuir Aniceto SEFOPE loke oportunidade ba joven iha munisípiu sira. Signifika Governu lori servisu mai iha munisípiu," Aniceito afirma.

Nia mós deklara, programa teste fíziku iha munisípiu hirak ne'e fó prioridade ba kbi'it laek sira. "Ita mai iha ne'e, fasilita liu ba familia kbi'it laek. Entaun Governo mak la'o to'o mai hodi fó oportunidade ba joven sira iha munisípiu hodi bele partisipa SWP," nia esplika.

Observasaun ne'ebé diretór Jerál SEFOPE ne'e halo, durante teste fíziku ne'e hatudu katak joven sira nia kondisaun fraku tebes. Nune'e, susar uitoan hodi bele prienxe rekezitu.

"Ohin ami haree katak teste ba joven sira nia estamina fraku tebes. Kuaze ita atu dehan katak susar tebes atu bele prienxe rekezitus," Aniceito hatete.

Tan ne'e, Aniceto husu ba joven sira atu kuidadu sira-nia an. Liuliu iha parte fíziku, inklui hamenus ransu livre, hemu tua no kalan tenke deskansa sedu. “Se lae, joven sira la konsege prienxe kriteria  ne'ebé Governu Austrália fó,” nia dehan tan.

AMP Blokea Viajen PR  

September 16, 2019

Tempotimor (Dili) – Ohin, Segunda (16/09/19) deputadu sira husi bankada Governu iha Parlamentu Nasionál (PN), blokeia viajen Prezidente Repúblika (PR).

Proposta kona-ba viajen PR ba partisipa Asembleia Jerál UNO iha Nova Iorke, la pasa ho rezultadu 27 vota kontra, 20 a favor ho 1 abstein. Ho ida ne'e, proposta la liu, no dala ida tan PR labele halo viajen ba rai liur.

Vise II Prezidente Parlamentu Nasionál, Luis Roberto da Silva hatete, AMP vota kontra tanba Prezidente Repúblika seidauk rezolve impase polítika iha rai laran.

Iha Jullu 2018, bainhira Primeiru Ministru VIII Governu Konstitusionál, aprezenta lista naran nain sia (9) nu'udar kandidatu membru Governu sira, Prezidente Repúblika (PR) Francisco Guterres Lú Olo hanesan mós Prezidente FRETILIN rejeita, sem esplikasaun klaru kona-ba kandidatu nain sia (9) ne'e.

Deputadu AMP hatudu sira-nia kbiit, hodi vota kontra viajen PR hodi ba partisipa Asembleia Jerál UNO iha Nova Iorke. Ho ida ne'e, ba dala barak ona proposta viajen PR nian ba rai liur labele realiza, tanba to'o de'it iha Parlamentu Nasionál.

Tempotimor (Dili) – Ministru Obras Públika (MOP), Salvador Pires asina Memorandum of Understanding (MoU) ho reprezentante komunidade xefe suku munisípiu 12, hodi implementa programa enerjia renovaveis iha área rurais.

Tuir MOP, transferensia públika Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ba tinan 2019, humutuk 1 miliaun dolares Amérika koloka ona hodi fó asistensia ba grupu komunitariu sira.

"Transferensia públika OJE ne'e hodi fó asistensia ba grupu komunitariu hodi bele halo instalasaun ba solar panel iha komunidade área rurais sira," tenik MOP Salvador Pires iha Ministeriu Finansas Aitarak Laran, Dili, Sabadu (14/09/19).

MOP informa, komunidade sira ne'ebé hetan benefisiu husi programa solar panel, hamutuk 1.237. "Komunidade husi suku 21 mak hetan ona benefisiu ba programa solar panel ne'e, no suku 20 ba instalasaun solar panel foun no suku ida mak sei halo manutensaun bio-gas," nia dehan.

Nia esplika, tinan oin Governu sei preve tan OJE ba komunidade sira ne'ebé hela iha área rurais ne'ebé seidauk asesu ba eletrisidade.

Tempotimor (Dili) – Sekretáriu Estadu Protesaun Sivíl (SEPS), liu husi Diresaun Nasionál Gestaun Riskus Dezastres (DNGRD), iha tempu badak sei fó apoiu faze dahuluk,  ba  vítima dezastre naturais husi tinan 2018, hamutuk xefe família 1.881 husi munisípiu 8.

Entretantu, tuir planu programa rekuperasaun nee, sei hala'o iha loron 17 Setembru tinan ne'e. Neebé hetan lansamentu dahuluk iha Munisípiu Baucau no Covalima no sei remata iha loron 31 Outubru tinan nee.

Alende ne'e, distribui subsídiu rekuperasaun ne'ebé SEPS fó ba xefe família hirak ne'e, ho kategoria apoiu hanesan, materiál konstrusaun, pagamentu Cash, Ai-kuadradu no Mão de Obra. No xefe família 1,881 nee, mai husi munisípiu 8, hanesan Baukau, Vikeke, Manatutu,  Aileu,  Manufahi, Covalima, Ainaru no Likisa.

Alende ne'e, dadus restu hamutuk xefe família 1.095, husi munisípiu 4, hanesan Bobonaru, Ermera, Dili no Lautem, sei halo fali iha faze daruak nian ho orsamentu 2020.

Liuhusi konferénsia imprensa, SEPS Alexandrino de Araújo hatete orsamentu 2019 nian ne'ebé prevé ba DNGRD hamutuk $ 944. 907. Husi orsamentu ne'e, fó apoiu ba iha tipu emerjénsia no rekuperasaun.

Tuir nia, orsamentu ne'ebé distribui ba benefisiáriu 1.881 nee, hamutuk $ 599, 340, Mão de Obra hamutuk $ 282, 150 no Ai-kuadradu hamutuk $ 317, 190.

Nia dehan, asegura transferénsia ba distribuisaun, SEPS forma ona ekipa ida, kompostu husi SEPS, Ministériu Interior, Ministériu Finansas, Ministériu Administrasaun Estatál, PNTL no seluk tan.

“Sekretáriu Estadu Protesaun Sivíl, Ministériu Interior, Ministériu Finansas no Polisia hamutuk para bazeia ba dadus ne'e, hodi entrega osan nomós materiál konstrusaun ba ita nia povu ne'ebé mak afeta ba iha dezastre naturais,” Informa Alexandrino ba jornalista, iha nia knaar fatin, SEPS-Kaikoli, Sesta (13/09/19).

Nia dehan, vítima sira ne'e sei simu orsamentu nomós material konstrusaun tuir nivel estragus ne'ebé mak iha. Governante ne'e, husu ba benefisiáriu sira atu utiliza didi'ak apoiu hirak ne'e, hodi harii filafali uma ne'ebé  estragus ona.  Tanba SEPS sei koordena ho ofisiál polísia suku no autoridade lokál, hodi kontrola atu nune'e prevene fa'an fali material ne'ebé Governu apoiu.

Tempotimor (Dili) – Sentru Lojistika Nasionál (CLN), tetu Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ba tinan 2020 hamutuk milioens US$ 2.3, inklui mós ho adisionál kuaze milioens US$ 7.

"Ami iha tetu orsamentu ne'e US$ 2.3  milioens. Ida ne'e mak tetu orsamentu ne'ebé ami simu. Maibé, ami iha tan adisionál pur volta milioens 7," dehan Prezidente CLN, Agusto Junior iha Ministériu Finansas aitarak laran, Sesta (13/09/19).

Nia subliña, orsamentu ne'ebé governu prevé ba Sentru Lojistika Nasionál ne'e, ba área importante sira iha CLN.

"Orsamentu hirak ne'e, ba item tolu mak hanesan bens i servisu, ami presiza tau tan osan para sosa hare kulit iha rai laran. Ami presiza halo rekrutamentu ba staff sira, inklui ba kapitál  dezenvolvimentu ne'ebé foka liu ba koopersaun Timor-Leste ho Xina ba projetu iha Baucau no Natarbora, no ikus liu mak kapitál menor," tenik Agusto.

Nia akresenta, kona-ba ekipamensu sira ne'ebé CLN iha kuaze barak mak aat ona, entaun ohin CLN husu adisionál ba Governu, ikus mai hetan apresiasaun ho di'ak.

Tempotimor (Dili) – Ministru Transporte no Komunikasaun (MTK), José Agustinho da Silva sei loke konkursu foun ba fornesementu internet ba Governu, ho kapasita 200 Mega Bytes per Second (Mbps).  

Tuir MTK, nia parte haruka ona karta ba Primeiru Ministru husu autorizasaun para loke konkursu foun ba kompañia sira ne'ebé bele konkore no atu evita single source.

“Foin daudauk, ha'u halo fali karta ida ba ita nia sua exelénsia PM. Tanba, ida ne'e valor boot. Ita labele deside. Entaun, ha'u halo fali karta ida ba PM par husu autorizasaun, para ita halo tenderizasaun foun ba kompañia sira ne'ebé mak bele konkore,” MTK esplika ba tempotimor.com via telefone, Kinta (12/09/19).

Maski nune'e, nia espera valor la hanesan. Nia dehan, tenke diferensia ho ida agora ne'e. “Valor bele tuun, depois ninia likidu ne'e bele aumenta, para bele ajuda ajénsia Governu sira-nia servisu,” MTK informa.

Hatán ba perguntas kona-ba tempu ne'ebé limitadu, tanba Outubru tinan ida ne'e, kontratu ho kompañia GlobalNet hotu ona, MTK dehan, kona-ba ba buat ne'e presiza autorizasaun husi Primeiru Ministru. Tanba, orsamentu ba ida ne'e boot. “Sei nia valor la boot, ministru bele hola dezisaun,” MTK esplika. 

Tuir fontes Tempotimor.com iha Palásiu Governu, iha hanoin balun Governu atu halo single source ba fornesementu internet 200 MBPS ba Kompañia Telkomcel Indonézia, maibé Ministru José Agustinho da Silva dehan valor osan boot, nune'e presiza loke tender para kompañia sira bele konkore.

Tempotimor (Dili) – Ministru Justisa (MJ), Manuel Cárceres da Costa prontu ‘fakar sai’ ema balun ne'ebé halo prátika mafia, ne'ebé prejudika Ministru Justisa mak sai Marino Interprise ninia ‘broker’.

"Ha'u sei buka mafia sira ne'e. Ha'u brani buka mafia sira ne'e, no ha'u hatene. Ha'u book husi Terras Propriedades no ha'u sei duni sai sira hotu. Ha'u la tauk ema ida. Tanba públiku hatene katak Ministru Justisa mak sai Marino Interprise ninia broker," dehan Ministru Justisa iha Ministeriu Finansas, Kinta (12/09/19).

Ministru afirma, nia la koñese Marino Interprise. "Ha'u la koñese se mak Marino Interprise. Marino Interprise sosa rai ne'e US$ 15.000. Kuandu nia sosa rai ne'e, ha'u sei Diretór Timor Telecom. Ha'u la presiza ninia US$ 15.000 ida. Ha'u nia osan agora ne'e para moris. Katuas to'o ona. Ha'u nia oan sira maestradu (S2) hotu ona. La'ós sai ministru mak eduka oan," afirma Ministru ne'e.

Ho lia fuan maka'as uitoan, ministru ne'e aprezenta nia patrimoniu privadu ba públiku. "Ha'u nia uma iha Dili uma di'ak. Ha'u nia uma iha Laclo, Manatutu uma di'ak-liu. Paling mewah mak ha'u nian. Ne'ebé, ha'u la presiza (sai) broker. Ha'u la presiza simu osan sogok. Ministru seluk karik? Mas, ministru ida Manuel ha'u la presiza. Tanba, ha'u nia feen ida ferik ne'e, lori ai-han  iha marmeta ba iha Bekora," nia esplika.

Tuir MJ, nia prontu atu fakar sai mafiozu sira ne'e. Nia dehan, nia hatene ona mafiozu sira ne'e. Tanba, nia iha dadus.

“Ha'u ko'alia tanba ha'u iha dadus. Ha'u la broker ba Marino Interprise. Ha'u la koñese  Marino Interprise. Ha'u ko'alia, tanba iha dokumentus notariadu nian hateten katak iha sosa no fa'an. Maibé, dokumentus ne'e mós ha'u agora analiza hela. Dokumentus ne'e, loos ka dokumentus siluman," MJ ne'e esplika.

Tuir Ministru, públiku fó sala ba MJ katak, MJ mak broker Marino Interprise. "Publiku agora hatene, Ministru Justisa mak sala, MJ sala ne'e buat hotu naksalak tiha ona. Ministru Justisa nunka. Ministru ida agora ne'e, la broker ema ida," nia tenik ho lian maka'as.

Defende An

Maski nune'e, molok eis Komandante em Xefi FALINTIL, Kay Rala Xanana Gusmão ‘revolta’ hasoru dezisaun tribunál no sobu lutu ne'ebé harii husi autoridade justisa no membru PNTL, hodi hale'u rai Marino Enterprise nian,  ba jornalista ho fiar an, Ministru Justisa deklara katak rai ne'e, Marino Enterprise nian.

“Rai ne'e Marino Enterprise nian. Rai ne'e Marino Enterprise sosa husi rai nain ida. Aktu ida sira halo sosa ho fa'an ne'e, legalizadu iha notariu,” deklara Manuel Cárceres da costa ba jornalista, loron hirak liubá, molok Xanana Gusmão sobu lutu iha Tersa (10/09/19).

Estudante universitariu ida, Marito da Costa ba tempotimor.com hatete, Ministru Justisa koko atu defende nia an hodi ameasa no akuza katak mosu prátika mafia iha Diresaun Nasionál Terras e Priopriedade (DNTP).

“Ohin Ministru Justisa hanesan ‘curhat’ fali ba média katak nia ne'e ema riku ida no la'ós Marino Interprise ninia broker. Mas, loron hirak liubá molok Xanana Gusmão ba sobu lutu iha Kaitehu, nia (MJ) dehan rai ne'e Marino Interprise ninian. Ida ne'ebé mak loos?” Marito husu.

Marito esklarese, públiku barak mak haree no rona bainhira Ministru Justisa halo intervista ho RTTL. “Se agora, Ministru Justisa defende an, oinsá ho ninia deklarasaun iha TV, ne'ebé ema edit no públiku fahe tutan tun sa'e iha handphone?” Marito dehan.  

Tempotimor (Dili) – Konsellu Ministru, Kuarta (11/09/19) rona aprezentasaun Ministru Reforma Lejizlativa Asuntu Parlamentár (MRLAP), Fidelis Magalhães Leite no Embaixadór Constâncio Pinto, kona-ba  proposta dezenvolvimentu kompaktu Timor-Leste ka Compact Development Team Timor-Leste (CDT-TL).

Ministru Estadu Konsellu Ministru Agio Pereira esplika, komponente husi projetu ne'e sei submete ba Millennium Challenge Corporation (MCC). Projetu ne'e rasik, atu kombate kiak no hasa'e kresimentu ekonomia nasionál.

"Rona mós aprezentasaun importante husi Ministru Reforma Lejizlativa Asuntu Parlamentár (MRLAP), Fidelis Magalhães Leite, nomós Embaixadór Constâncio Pinto kona-ba proposta rua ita hato'o no propoin setór rua kona-ba bee moos, drainajen, sanitasaun no dezenvolvimentu edukasaun sentru exelente tulun atu dezenvolve,"  informa Agio Pereira ba jornalista, Kuarta (11/09/19).

Nia dehan, projetu ida ne'e atu kombate ki'ak no hasa'e kresimentu ekonomia nasionál no komponente hanesan, fortalesimentu bee moos, saneamentu no dezminajen, edukasaun nutrisaun no rezolusaun husi disputa komersiál.

Tempotimor (Dili) – Liuhosi Fundu Dezenvolvimentu Capital Humanu (FDCH), Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE), haruka ona kandidatu traballadór na'in 700 tuir kursu lian Ingles báziku iha SOLS no ISAT.

Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« April 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Tempo Timor Networks

Online Counter