Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Items filtered by date: Monday, 02 November 2020

Tuesday, 03 November 2020 00:57

Tinan 15 Luta Kontra Má Nutrisaun iha Railaku

Padre Bong ho Nia Luta

Tempotimor (RaiLako) - Padre António Martins Bong Abad Santos Pablo, SJ ho nia maluk sira nu’udár missionáriu husi kongregasaun Jesuita ne’ebé hala’o misaun iha Parókia Nossa Senhora de Fátima Railaku, postu administrativu Railaku, munisípiu Ermera.

Durante tinan sanulu resin lima (15), Padre Bong la’ós serbí de’it sarani sira parókia ne’e, iha parte espirituál, maibé loke mós formasaun ba parokianu sira hanesan eskola no klínika, la’o tama to’o sarani sira nia uma hodi hare direta sira nia kondisaun moris, hare fízikamente saida mak sarani sira presija, halo karidade ho programa ida naran Feeding Program kontra má nutrisaun.

 

Foto Caption : Padre António Martins Bong Abad Santos Pablo, SJ Diretor ba Feeding Program iha Parokia Rai Lako

Feeding Program kontra má nutrisaun nu’udár programa alimentár, organizadu, sistemátiku no koodernadu, ne’ebé hahú implementa iha 2005 to’o ohin 2020, ho nia atividade maka hakbesik-an ba komunidade iha área rurál, hodi fó tulun ai-han ba labarik sira ne’ebé sofre duni mal nutrisaun.

Programa alimentár ne’e la’o ona durante tinan sanulu resin lima nia laran (2005-2020), ne’ebé tulun labarik sira bele konsumu alimentasaun ho nutrisaun ne’ebé di’ak ba labarik sira nia saúde.

Programa ne’e hetan apoiu finanseiru husi Parókia ida iha sidade Sydney Austrália hodi tulun komunidade Railaku bele hetan apoiu alimentasaun ne’ebé iha nutrisaun ba isin no mós saúde labarik sira nian, nune’e bele iha kondisaun saudável.

Postu administrativu Railaku iha suku sia, maibé programa ne’e kobre de’it ba suku tolu mak hanesan suku Railaku-kraik, suku Railaku-Leten no suku Fatukeru, tanba konsidera izoladu liu.

Programa alimentár ne’e konsistente no nunka para hodi fornese ai-han nutritivu ba labarik sira kada semana gasta $30 hodi sosa modo tahan oi-oin la inklui na’an, ikan, manu tolun, no seluk tan.

To’o agora doadór husi parókia ida iha Sydney sei kontinua fó apoiu ba programa ne’e, tanba fiar ona misionáriu Jesuita sira ne’ebé hala’o misaun iha Railaku ho sira nia relatóriu kada fulan no sempre halo evaluasaun katak, programa ne’e diak atu tulun labarik sira iha Railaku ne’ebé presija duni tanba labarik barak liu mak sofre duni má nutrisaun.

“Ami hetan duni apoiu husi parókia ida iha Sydney no sira mós mai ona iha ne’e hodi hare rasik ho matan, oinsá ami fó han labarik sira ne’ebé sofre duni má nutrisaun. Tanba ne’e mak sira dehan katak, programa ne’e diak, nune’e sira sei kontinua tulun ami to’o ohin loron. Maibé loron ruma bele para tanba kestaun osan laiha”, Padre Bong haktuir.

Atividade ne’ebé Padre Misionáriu sira halo iha Railaku nu’udár asaun karitativa ne’ebé la’ós hatuun dignidade ema nian, maibé foti dignidade ema nian liu-liu povu  rai ida ne’e nian, liuhusi hadook labarik sira husi moras oinoin inklui má nutrisaun, ba nasaun ne’e nia di’ak iha futuru.

Maski programa ne’e sei kontinua to’o ohin loron, maibé Padre Bong sente katak, dalaruma iha tempu ida sei paradu tanba misionáriu sira laiha fundu rasik atu kontinua finansia, tanba ne’e nia husu ba governu atu ho responsabilidade presija no tenke tau fundus ba programa ne’e atu bele kontinua iha futuru.

Durante ne’e misionáriu sira hetan osan husi parókia ida iha Sidney, alénde uza ba sosa hahan nutritivu, Padre Bong mós ense mina ba transporte husi pessoál voluntáriu sira atu bele halo movimentu ba mai, hanesan ba sosa modo, la’o ba mai hodi te’in, transporta hahán ba  fatin konsentrasaun labarik sira nian.

Padre Bong agradese ba governu lihusi Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun ne’ebé oferese ona fós dala-tolu kuaze saku 40, no husu nafatin ba governu liu-husi Ministériu Edukasaun Juventude no Desportu se bele fó apoiu ba programa ne’e ho modelu Programa Merenda Eskolár atu fó ba labarik sira, tanba tuir minisionáriu ne’e nia hare katak, durante ne’e programa merenda eskolár rasik iha eskola balun la’o no balun la la’o.

Padre Bong temi katak, iha labarik hamutuk 236, no kada semana fó han dala neen, hahú husi Segunda to’o Sábadu no ida ne’e bele ajuda ona sira, atu rekoopera sira nia saúde ho hahan nutritivu natón husi programa ne’e.

Padre Bong observa katak, labarik barak iha Railaku sofre má nutrisaun tanba inan-aman sira sempre fó han labarik atu bosu de’it, dalaruma han de’it  supermie to’o ona no nunka hanoin katak, hahan ne’e tenke balansu, iha modo tahan, na’an hanesan Railaku rasik agora iha produsaun ba manu-tolun, ida ne’e bele promove labarik sira han manu-tolun ne’ebé iha nutrisaun boot.

Observsaun seluk, Padre Bong haree katak, to’o agora inan-aman sira seidauk hatene hili hahan ne’ebé iha nutrisaun, tanba sira gosta han hahan ne’ebé basta halo bosu tanba laiha duni koñesimentu.

Nune’e mós kultura Timor nian hanesan mama halo ema laiha vontade atu han di’ak, enkuantu mama  ne’e halo ema han de’it iha tempu ne’ebé sira hakarak han, inklui sira ne’ebé fuma hamate vontade atu han.

 

Voluntáriu Sira nia Sakrifísiu

 

Foto Caption : Voluntariu sira atende hela ki'ik oan sira iha Kaetarhei, Suku Fatu Keru

Programa ne’e la’o to’o agora tanba hetan apoiu husi pesoál voluntáriu sira ne’ebé tulun misionáiru Jesuita sira, tanba sente katak, servisu ida ne’e nu’udár parte ida atu kombate má nutrisaun, hodi fó saúde di’ak ba labarik sira nu’udár futuru nasaun nian. 

Vítor Guterres Lay nu’udár kondutór ne’ebé ajuda misionáriu sira hodi transporta hahan husi fatin te’in ba to’o fatin konsentrasaun labarik sira nian komesa Segunda to’o Sábadu.

Nia konsidera programa ne’e diak tanda ajuda labarik sira ne’ebé má nutrisaun, baibain Padre sira koko tiha labarik sira mak foin halo menu ne’ebé hodi te’in ba labarik sira atu han.

Maski nu’udár kondutór de’it, maibé, Vítor observa mós katak, Timor ne’e iha ema kbiit la’ek barak liu, tanba ne’e, nia mós hanoin katak, to’o tempu ruma programa ne’e bele para tanba Padre sira osan laiha, nune’e nia husu governu bele tau matan atu hatutan programa ne’e.

“Programa ne’e hetan apoiu husi doadór sira husi Sydney Austrália. Governu Timor-Leste la tau matan. Governu ne’e dalabarak ko’alia de’it, maibé la funsiona iha terenu. Governu sempre ko’alia kona-ba má nutrisaun, maibé nunka tun ba área rurál hodi hare realidade katak, labarik barak maka isin ladiak tanba laiha hahan nutritivu”, nia kestiona.

Leonora Mendonça servisu voluntária durante tinan 2015, dezde tinan 2004 to’o ohin loron, tuir nia hare katak, dezde nia servisu iha programa ne’e labarik sira sempre kontente tanba Padre sira oferese hahan ne’ebé iha duni nutrisaun.

Nia dehan, maski Padre sira fó han labarik 200 resin, maibé Padre sira sempre servisu nonook no la ko’alia barak hanesan baibain governu halo, servisu oitoan maibé ko’alia mak barak liu. 

Leonora husu ba governu atu labele ko’alia barak, maibé tenke servisu duni ba povu ida ne’e, tanba iha área rurál ne’e ema barak sei sofre duni kona-ba má nutrisaun, kauza husi koñesimentu ne’ebé menus.

Nia esplika detallada kona-ba hahan ne’ebé sira oferese ba labarik sira husi Segunda ho Tersa mak hanesan sasoro, susu been, manu-tolun, iha Kuarta labarik sira han etu ho modo tempe, tahu, ikan, ne’ebé kada loron menu la hanesan to’o Sábadu.

Nia konsidera programa ne’e diak ba labarik sira tanba labarik sira bele hetan hahan ne’ebé diak no bele aumenta hodi hadi’a sira nia saúde.

Tuir nia hare katak, iha labarik barak mak sofre duni má nutrisaun, maibé tinan hirak nia laran, liuhusi programa ne’e barak mak rekopera ona, maibé barakliu tan mak sei presija, tanba ne’e nia husu ba governu atu ajuda programa ne’e.

Voluntaria ne’e konta katak, nia baibain hahú servisu iha tuku 9:00 dader hodi hahú tein to’o tuku 12:00 ho kondutór tula hahan lori ba distribui, bainhira distribui hotu nia mós fila uma.

Maski voluntária, maibé, Leonora durante ne’e hetan osan oitoan-oitoan husi Padre sira tanba nia sempre ativu hodi tein hahan ba labarik sira husi Segunda to’o Sábadu, no nia mós triste tanba, bainhira doadór sira la kontinua apoiu osan ba programa ne’e, entaun voluntáriu hirak ne’e mós sei la hetan ona osan oitoan-oitoan hodi sustenta família.

Nune’e mós Padre Bong hanesan voluntáriu Jesuita nian iha klínika hateten, bainhira labarik nia saúde atu diak presija duni atu fó hahan ne’e iha duni nutrisaun.

Tuir nia hare katak, antes ne’e iha labarik barak mak isin ladún diak, maibé  ho prezensa programa ne’e, labarik barak mak iha ona mudansa iha isin.

Nia justifika liuhusi fim do mes nia sempre koko hodi tetu labarik sira, nune’e bele halo komparasaun sira nia todan ho antes no depois de fulan ida.

Nia observa katak, hahan ne’ebé labarik sira konsumu husi programa ne’e diak tebes, tanba iha modo oioin.

 

Apresiasaun husi Inan-aman

Prorgama ne’e hetan reasaun pozitivu no apresiasaun husi inan-aman labarik sira nian, tanba konsidera tulun tebes labarik barak ne’ebé sofre má nutrisaun iha área izoladu sira ne’ebé pertense ba postu administrativu Railaku espesialmente iha suku tolu ne’e.

Jaime Martins (30) ne’ebé ninia oan mós sai hanesan benefisiáriu ba programa ne’e kontente no apresia tanba ninia oan rasik mós iha mudansa iha ninia dezenvolvimentu fíziku, hafoin konsumu hahan ne’ebé oferese husi Padre sira.

Augusto da Costa Maya (56) nu’udár Katekista iha Kapela Katrai-Kraik iha esperansa katak, doadór sira husi Sydney Austrália sei kontinua fó apoiu ba programa ne’e, tanba tuir nia hatene katak, ema sira ne’ebé oferese osan ba programa ne’e mesak sarani Katólika ne’ebé hakarak tebes atu tulun maluk Timor oan sira ne’ebé sei moris iha situasaun difísil liuliu sira ne’ebé sofre má nutrisaun.

Nia dehan, programa ne’e sai sasukat no ezemplu ba estadu Timor Leste atu banati tuir hodi tulun duni povu ne’e ho neon no laran la’ós ho retórika.

 

Labarik Sira Kontente ho Feeding Program

 

Foto Caption : ki'ik oan ne'e tuur mesak iha ai leten ida hodi enjoy nia hahan ne'ebe fahe husi ekipa feeding programe iha Kokoa, suku Railako Karaik

 

Estudante Tania Barito Soares ne’ebé iha mehi hakarak sai doutora sente kontente ho programa ne’e tanba Padre sira oferese hahan ne’ebé diak tebes no nakonu ho nutrisaun, ne’ebé tuir nia ida ne’e diak ba saúde.

Nia hanoin los pesoál voluntáriu sira ne’ebé servisu makaas durante semana tomak, eseptu Domingu, tanba de’it atu tein hahan ne’ebé diak ba ema barak.

Estudante Cidónio de Jesus Soares Martins husi EBC Katrai-Kraik ne’ebé aban-bainrua hakarak sai forsa, senti kontenti tebes no agradese ba Padre sira tanba sempre han hahan di’ak.

Nia hakarak atu programa ne’e kontinua nafatin no labele para tanba nia hakarak atu labarik kiik sira mós bele han, enkuantu nia alin sira mós iha barak ne’ebé sei sofre má nutrisaun.

Lúcia Oliveira Martins estudante EBC Katrai-Kraik konsidera Programa ne’e diak tebes tanba nia la’ós foin mak simu hahan bainhira nia tama eskola, maibé dezde nia sei kiik sempre ba hamutuk ho labarik sira seluk hodi simu ona hahan diak ne’ebé oferese husi Padre sira, to’o nia tama eskola iha EBC kontinua konsumu to’o ohin loron nia boot ona, nia isin diak.

Durante ne’e labarik sira konsentra hodi simu hahan iha fatin sira mak hanesan aldeia Kokoa suku Railaku-kraik, aldeia Gomluli ho Lebdodon suku Railaku-Leten, aldeia Kaitarahei suku Fatukeru.

Koordenadora ba programa ne’e maka, Christina Wakini Harjunika (47) ne’ebé hahú servisu iha tinan 2005 to’o ohin loron kompleta ona tinan 15.

Entretantu Railaku nu’udár postu administrativu ida iha munisípiu Ermera, Timór Lorosa'e ho nia suku sira mak hanesan Deleso, Fatukero, Lihu, Matata, Railaku-Kraik, Railaku-Leten, Samalete, Taraso, no Tokoluli, ne’ebé tuir sensu 2010 iha populasaun hamutuk 10.384 ho nia área 105,73 km².

 

Bele Hare mos Video iha Link : https://www.youtube.com/watch?v=GCg-CV3KjLQ&feature=youtu.be 

Esperansa

Governu liu-husi Ministériu Saúde iha V governu konstitusionál, halo ona aprezentaun kona-ba “Rezultadu Preliminar husi Estudu kona-bá Estadu Nutrisaun iha Timor-Leste”, iha 14 fulan Novembru 2014 ne’ebé hatudu katak, taxa má nutrisaun iha TL sofre baixa ida ho 6.6%.

Estudu ne´ebé implementa husi Organizasaun Ministériu Edukasaun Sudeste Aziátiku (South East Asian Ministry of Education Organization – Regional Center for Food and Nutrition), iha partisipasaun total besik labarik na´in 650 no feto na´in 650 no iha padraun internasionál previlejiadu no iha perspetiva atu hadi’a saúde materna no infantíl iha rai-laran.

Taxa má nutrisaun iha rai-laran sofre baixa ida ho 6.6%, katak, ho 44.7% iha 2010 ba 38.1% iha 2013. Dadus ne´e aprezenta redusaun taxa má nutrisaun krónika iha labarik husi fulan 0 to´o 23 ho 11% (49% iha 2010 ba 38% iha 2013), no besik 6.7% redusaun iha prevalénsia ba má nutrisaun krónika entre labarik oan ho idade hanesan relativu ho rezultadu Estudu Demográfiku Saúde (18.6% iha 2010 ba 11.9% iha 2013).

Tanba ne’e, Feeding Programa Luta Kontra má nutrisaun husi komunidade Jesuita iha Timor-Leste-Railaku, hanesan mós programa ativizmu, sai ona hanesan ezemplu ba entidade hotu liuliu governu Timor-Leste atu ho sériu iha luta kombate má nutrisaun ne’ebé to’o oras ne’e sei kontinua aas iha Timor-Leste, kauza husi fatór oioin, liu-liu menus koñesimentu husi inan-aman kona-ba oinsá hili hahan ne’ebé diak ba oan sira, no seluk tan.

Esperansa husi fundadór, voluntáriu, inan-aman no benefisiáriu (estudante) sira iha Railaku ba progarama ne’e rasik tenke kontinua labele para tanba programa ne’e funda husi misionáriu ativista sira ba má nutrisaun nian iha Timor-Leste liuliu Railaku, iha pasadu, prezente no futuru.

Benefisiáriu sira hakarak atu governu  Timor-Leste kontinua finansia ka investe ba programa ne’e tanba, doadór prinsipál ba programa ne’e iha tempu ruma sei para, maibé programa ne’e labele para.(*)

 

Published in Ermera

Tempotimor (Metinaro)-Prezidente da Republika, Dr. Frnacisco Guterres Lu Olo sente repodia ho Kazu omesidu ne'ebé akontese iha Rai-Kotu Dili, iha Sesta (30/10) madrugada meizumenus tuku 1:10, ho suspeitu ho inisiál LH nu’udar kriminozu mak oho matebian Domingas Soares no hakanek vítima nia oan Feto Lindy Moy.

Published in Politika

Tempotimor (Metinaro)-Kompana sira ne’ebe halo rate ba restu mortais saudozu eroi da patria iha Jardim Eroi Metinaro (JEM), fornese plaka ho tinta la ho kualidade nune’e rate barak maka hahu lakon naran.

Published in Politika

Tempotimor (Metinaro)-Prezidente Repúblika Francisco Guterres Lú-Olo ho Espoza hamutuk ho xefe kaza militár no sivíl ba kari ai-funan iha jardim ba eroi sira iha Metinaru.

Published in Edukasaun & Kultura

Tempotimor (Same)- Komunidade husi relijiaun minoria iha Timor Leste sente estadu iha nasaun ne'e halo deskriminasaun hasoru sira hodi la rekuinese sertidaun kazamentu ne'ebe fo sai husi igreja Protestante.

Hafoin inagurasaun ba igreja Evanjélika Presbiteriana Timor-Leste, igreja Imanuel Same, Komunidade Protestante, Luis Seixas aprezenta preokupasaun kona-ba aktu husi Ministériu Justisa (MJ) parte notariadu ne'ebe la valoriza sertidaun kazamentu husi igreija Protestante iha okaziaun eis Preizdente da Republika (2007-2012) Dr. Jose Ramos Horta hato'o hela palestra ba sarani sira kona-ba servisu Horta nian durante tinan 24 iha rai liur.

Tuir sarani IEPTL Luis Seixas katak, uluk funu ba libertasaun ita hamutuk to'o timor ukun aan, "tanba saida iha tempu ukun aan diskrimina fali ami?."

"Uluk ita hamutuk funu ba libertasaun Timor-Leste nian, agora fali halo diskriminasaun ba ami, tanba saida ami-nia sertidaun kazamentu iha igreja protestante ne'e parte notariadu la simu ka la fó valór, katak diskrimina ami minoria ne'e, se ami-nia direitu iha rai ida ne'e laiha ona, entaun hasai tiha ami husi Timor para ba fali rai seluk," dehan sarani Luis ne'ebé haneaan mós veteranu ida, hafoin Horta inagura igreja Imanuel Same, Sábadu (30/10).

Nia mós hatutan, demokrásia saida mak implementa iha TL, tanba lei ko'alia buat ida, prátika buat seluk.

"Ami sente diskriminadu tanba kazamentu iha Timor ba protestante sira laiha valór, entaun ha'u husu ba eselénsia sa demokrásia ida mak aplika iha Timor-Leste, tanba ita-nia lei hatete buat seluk, maibé implementasaun buat seluk," dehan sarani ne'e.

Hatán ba preokupasaun ne'e, Horta dehan, sertifikadu ka sertidaun ne'e igreja mak hasai, nune'e igreja Katólika nian bele simu entaun igreja protestante nian no mós Islam nian mós bele simu, tanba sertifikadu ne'e igreja mak fó.

"Ha'u sei hatete ba Ministériu Justisa (MJ) liu-liu notariadu, tanba sira mak atende ida ne'e, se la simu ka la koñese, ne'e violasaun Konstituisaun RDTL klara, tanba TL laiha relijiaun ofesiál, uluk iha Portugues nia tempu mak Katólika relijiaun ofesiál, maibé agora laiha ona," dehan Horta.

Nia mós afirma, relasiona ho preokupasaun sira ne'e," Parlamentu Nasionál (PN) tenke kria lei ida hodi haree liu-liu MJ parte notariadu nian, tanba preokupasaun ne'e foin rona ba dala primeiru."(*)

Published in Politika
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« November 2020 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30            

Tempo Timor Networks

Online Counter