Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Setor Pribadu Barak Tara A’an Ba Projetu Estadu Featured

Lideransa CCI hasoru malu ho PM iha momentu ruma liu ba iha Palasiu do Governu (foto file) Lideransa CCI hasoru malu ho PM iha momentu ruma liu ba iha Palasiu do Governu (foto file)

Tempo Timor : Governu halo ona esforsu hodi aijuda makas setor pribadu sira liu husi orsamentu estadu ne'ebe fahe projeitu oioin ba empreza Timor Oan, maibe politika investimentu ne’ebé Governu hala’o durante tinan barak nia laran sei malahuk hela tanba maioria setor pribadu iha Timor-Leste sei depende nafatin ba projetu husi Governu no la reinveste sira nia osan ba setor produtivu.

Situasaun ida ne’e halo mós sosiedade sivil sira preokupa tebes ho ezistensia setor pribadu sira, liu-liu ba emprezariu timor oan sira, tanba Governu kria ona kondisaun ba sira maibe sira la aproveita ho di’ak.

Hatan ba kestaun hirak ne’e, Diretor Ezekutivu, Arsenio Pereira da Silva hateten, sosiedade sivil mós preokupa tebes ho situasaun setor privadu ka emaprezariu local sira tanba dala barak liu sira depedente de’it ba projetu husi governu, maibe sira ladun halo investimentu rasik.

Dala barak sira hetan projetu husi governu mais lukru ne’ebe sira hetan husi governu ne’e la investe, entaun ita hare katak daudauk ema husi nasaun seluk maka agora mai investe barak iha timor no loke loza bobot hodi fó serbisu ba timor oan sira.

“Ninia impaktu maka agora ne’e ita tama ba iha prosesu ida hanesan liberalizasaun, tanba bainhira ita tama ba Asian entaun hakarak ka lakohi ita tenke iha kompetisaun makas tanba ita adopta sistema merkadu livre ne’e duni ema hotu bele tama mai, tan ne’e maka se ita la antisipa ka la preparadu iha asuntu ida ne’e klaru katak, ema liur sira maka sei mai domina fali ita nia ekonomia.” dehan Diretor FONGTIL Arsenio da Silva ba Tempo Timor (26/8). 

Molok taka ninia liafuan Arsenio seo piadas hodi dehan, dala barak ita nia lideransa sira dehan Timor Leste ninia kresimentu ekonomia sae maibe ita nia emprezariu lokal sira ladun investe no depedne de’it ba projetu husi governu. 

Entertantu Segundu Vise Presidente Parlamentu Nasional (PN), Aderito Hugo ba Jornalista sira hateten, ita presiza hatene setor privadu sira ne’ebé durante ne’e sai parseria ba governu hodi halo projetu eskola, Estrada, pontes no klinika sira iha kualidade di’ak ka lae, tanba insiativa kontaktor setor privadu timor oan, komesa iha projetu pakote referendum mai to’o iha PDD, PNDS ne’e sira hatudu saida ona no iha progresu positivu ruma ka lae.

 Hugo haktuir, hahu tinan 2009 mai to’o agora setor privadu hetan ona aproveitamentu ka lae hanesan iha kapasidade intermus de kapital ka osan ne’ebé sira hetan husi projetu governu nian ne’e sufiesente ona para atu eleva sira ninia kapasidade kualidade hanesan setor pribadu kontraktor.

“Ha’u dehan setor privadu kontraktor, tanba ita nia setor privadu ne’e presiza klasifika, tanba setor privadu barak liu maka depende de’it ba projetu governu nian no setor privadu ida investor ne’e ita bele konta ho ita nia liman fuan.” tenik Hugo. 

Deputadu husi Bankada CNRT ne’e rekoñese katak, daudauk ne’e setor privadu investor ne’e barak liu ema estranzeiru, ate mai halo ruko ka apartementu mós mesak ema husi rai liur hotu, maibe setor privadu investor ita timor ne’e bele konta de’it ho liman fuan. 

Ho situasaun sira ne’e hotu ita presiza hatene saida maka ita tenke halo ba tinan 13 andamentu estadu nian, andamentu orgaun soberanu ninian, liu-liu ezekutivu sira ninia dezenpenamentu. Ita presiza halo avaliasaun ba setor hirak ne’e hotu, tanba politika investimentu ne’ebé maka ita halo durante ne’e, investimentu ho ninia intensaun atu dezenvolve parte hotu-hotu, tanba ita presiza halo Estrada, halo edifisiu publiku ne’ebé presiza setor privadu kontraktor sira atu partisipa, maibe amesmu tempu ita presiza mós setor privadu sira atu aproveita oportunidade hirak ne’e hodi kapasita sira ninia an.

Setor privadu kontraktor sira maioria emprezariu nasional, ne’e duni hatene iha aproveitamentu iha ka lae, ezemplu balun keta halo projetu hotu tiha sira ninia kompaina mós taka no muda fali naran kompaina.

“Ha’u hanoin lina ministerias sira ne’ebé kobre asuntu ida ne’e tenke halo avaliasaun ida hodi nune’e ita nia politika investimentu orsamentu ne’eée ita halo iha tinan hira nia laran mai to’o ohin loron bele iha aproveitamentu, se lae ita investe nafatin iha investimentu publiku, maibe ita nia setor privadu iha fatin hela de’it ka atraza liu tan, ha’u sente ida ne’e la di’ak.” Hugo kestiona.

Hanesa publiku tomak hatene, setor pubiku ne’ebe benefisia husi orsamentu estadu nian ne’ebé tinan tinan kontribui ba korenta ital mill funsionariu publiku, tantu permanente, kontrotadu, inklui Forsa Defeza no PNTL, maibe setor pribadu kontribui hira ba kampu de trabalhu ida ne’e.

Ita tenke halo avaliasaun konkretas no lina ministerias sira tenke foti estatistika sira hanesan ne’e, hodi nune’e bele hare, ita iha ne’ebé, atu ba iha ne’ebé no atu halo saida, se lae ita ida-idak mai ho ninia teoria oin-oin no mai halo esplikasaun tun sa’e iha Paramentu para depois hetan aprovasaun maibe problema maka nafatin hela de’it. (**)

Rate this item
(0 votes)
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« March 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Tempo Timor Networks

Online Counter