“Kuandu halo lansamentu ba livru rua ne'ebé maka ha’u hakerek ho lei ida iha 2010, no ida iha 2012. Entaun, iha 2012 ne'e ami servisu hamutuk ho Cristál, kria departamentu Jestaun Kooperativa ida iha Cristál, iha UNITAL, no agora daudaun sei ko’alia hela UNTL atu kria departamentu ida iha ne'ebá, kona-ba jestaun kooperativa nian”, SEKoop Elizário Ferereira hateten ba estudante fakuldade ekonomia iha kampus UNDIL Kinta-boot, Sesta (04/12).
Elizário esplika, razaun atu estabelese tan departamentu Jestaun Kooperativa iha universidade sira, ho objetivu atu produz ema ho nível lisensiadu ida ne'ebé mak bele kria rasik auto-empregu ba nia aan.
“Kuandu ita sai husi universidade maka iha dezempregu, ne'e ladun diak. Entaun, ha’u motiva Ita-boot sira atu la'o ho ida ne'e”, nia ekonraja.
Nia hatutan, perfil populasaun TL nian ho totál millaun 1.5, maibé durante tinan 20 nia laran bainhira sira la'o iha kooperativa to'o ohin loron, ema foin rihun 48 mak sai membru iha kooperativa.
Husi númeru ne'e hatudu katak, ema foin 0.5% de'it mak partsipa iha kooperativa no maioria mak seidauk to'o tarjetu.
Nia konsidera kooperativa importante iha TL nia ekonomia tanba nia tuur nu'udár seitór terseiru iha TL nia ekonomia, enkuantu iha dekretu lei mós define kona-ba kooperativa nu’udár asosiasaun ema nian, la'ós asosiasaun ba osan nian.
“La'ós asosiasaun rikusoin nian, maibé asosiasaun ema nian. Ida ne'e katak ema mak halibur malu atu kria kooperativa ne'e bele funsiona halo didi'ak. Iha lei define klaru ona, oinsá atu kria kooperativa, oinsá fahe rikusoin, oinsá fahe ninia jurus, ho sira ne'e hotu”, nia hateten.(*)