Sekretáriu Estadu Kooperativa (SEKoop), Elizário Ferreira hatete, iha komemorasaun loron internasional feto ne'e, la'os de'it selebra ho feto sira iha Timor-Leste, maibé mós ho feto sira iha mundu liuhusi vídeu telekonferénsia.
Nia esplika, komemorasaun loron internasionál ba feto iha Timor-Leste ho objetivu atu fó onra no glória ba feto sira-ne'ebé sakrífika sira-nia aan hodi husik sira-nia vida ba Timor-Leste nia independénsia.
“Ba oin hodi haree futuru di'ak ba feto sira, oinsá atu rezolve, atu haree kondisaun feto sira-nian, partisipasaun polítika feto sira-nian, partisipasaun iha vida ekonómika feto sira-nian, atu nune'e feto mós bele hola papél ida importante hodi kontribui ba dezenvolvimentu ekonómia nasaun nian,” SEKoop, Elizário Ferreira ko’alia hafoin halo abertura ba selebrasaun loron internasional feto iha nia kna’ar-fatin, Akait, segunda (08/03).
Entretantu, komemorasaun iha nível enternasionál liuhusi vídeu telekonferénsia ne'e, organiza husi Asian Confederation Credit Union (ACCU), ne'ebé sei partisipa mós husi feto maluk sira husi dirijente kooperativa ne'ebé ohin reprezenta feto Timor-Leste hodi partisipa iha webiner ne'e, hamutuk ho feto sira husi nasaun seluk.
Nia haklaken, liuhusi komemorasaun loron importante ne'e, iha vida kooperativa bele hatete katak dezenvolvimentu kooperativa nian iha Timor-Leste dezde tinan 2002 mai to'o ohin loron, feto sira nia partisipasaun hatudu iha progresu liu kompara ho ema mane sira.
“Atividade ne'ebé ema bolu dehan liña kréditu ne'e, di'akliu feto sira, duke mane sira. Lideransa feto sira mós di'ak liu kompara ho mane sira, jestaun mós hanesan. Tanba ida ne'e, ita bele dehan katak, partisipasaun, kontribuisaun feto nian iha vida kooperativa, di'akliu no mane la soe dook liu,” dehan nia.
Maske nune'e, tuir nia, estatístikamente feto di'akliu, tanba feto ninia partisipasaun aas liu kompara ho mane sira, tanba feto sira nia prezensa ne'e bele kontribui ba dezenvolvimentu kooperativa nian.
“Pursentu 50 (50%) feto ho mane hanesan de'it, feto ladún barak, no mane mós ladún barak, sei ekilíbriu iha partisipasaun feto nian,” nia dehan.
Iha fatin hanesan, Prezidente Kooperativa Lakon Nakukun Mosu Naroman (Lanamona), Filomena dos Santos hatete, feto nia papél importante duni iha moris loron-loron, tanba hanesan lideransa feto ida, sente iha esforsu boot tanba bele jere tempu ne'ebé ho di'ak tebes.
“Ita-nia loron komemorasaun feto mundiál ba ohin, primeiru ha'u hakarak fó forsa no enkoraja nafatin ba líder feto ne'ebé organiza hodi haburas movimentu kooperativa hanesan mós setór ida-ne'ebé konsagra iha konstituisaun, atu liuhusi kooperativa bele hadi'a ekonómia família iha uma-laran, no komunidade husi mukit no kiak ba moris di'ak,” hatete nia.
Deputada hosi Bankada Partidu Libertasaun Populár (PLP) ne’e afirma, feto sira hotu ne'ebé hakarak serví nasaun nu’udar parseiru ka ai-rin ida, presiza duni konsiderasaun másimu husi parte hotu. (*)