Print this page

Produsaun Souru Coconut Oil ho Turizmu Henumo Konsege Emprega Traballadór 200

By September 19, 2021 3040
Traballadór sira ne’ebé produz hela Soouru Coconut oin (mina nu’u virjen), iha fatin produsaun Suku Soru, Postu Administrativu Lospalos, Munisípiu Lautein. Traballadór sira ne’ebé produz hela Soouru Coconut oin (mina nu’u virjen), iha fatin produsaun Suku Soru, Postu Administrativu Lospalos, Munisípiu Lautein. Foto Tempo Timor

Tempotimor (Lautein)-Joven timoroan, Arsénio Pinto Cabral, konsege emprega ona traballadór kuaze ema na'in-200 iha atividade produsaun Soouru Coconut oin (mina nu’u virjen), inklui dezenvolve turízmu komunitáriu iha Lagoa Henumo, Suku Soru, Postu Administrativu Lospalos, Munisípiu Lautein.

"Ita servisu integradu, servisu iha ne'ebá (prodúz mina nu’u) ba mai ha'u bele hatete iha Dili ho ne'e, hamutuk ne'e kuaze 200 ona. Sira mai ho saláriu ne'ebé mínimu liu mak US$150 ona, kada fulan, ho osan ne'ebé mak ha'u nian rasik. Ida ne'e sira mós kontente, ami hamutuk atu dezenvolve ida ne'e la'ós atu mesak", hatete Arsénio, iha Lagoa Henumo, Suku Soru, Postu Lospalos, Munisípiu Lautein, sábadu (18/09).

Tanba atividade produsaun mina nu’u virjen ne'e, nia hahú aprende iha rai liur (Inglaterra), no ikus fila mai Timor-Leste, ho inisiativa loke fábrika mina nu’u virjen Coconut Oil, iha nia suku ho parseiru Austrália.

Ba atividade produsaun ne'e, hahú iha tinan 2018, sira ho de'it empregadór na'in-6, nune'e deside sosa nu’u husi komunidade ho kuantidade ne'ebé ki’ik de'it.

Ikus mai, sentru produsaun mina nu’u virjen ne'e rasik hetan vizita husi Prezidente Repúplika (PR), Francisco Guterres ‘Lú-Olo’, hodi ofisialmente halo inaugurasaun.

Traballadór sira ne'e maioria nu'udár rurál, no la'ós de'it iha Munisipiu Lautein  nian, maibé balu husi Manufahi, Baukau nomós Likisá.

Produsaun mina nu’u, iha fulan ida, sira produz ho kuantidade hamutuk tonelada 10 to'o 30, no ida ne'e konsidera hanesan kuantidade ne'ebé boot liu.

Rezultadu husi mina sira ne'ebé produz, oras ne'e faa’n hotu ona iha merkadu iha munisípiu sira, tanba bele uza hán, no halo tratamentu ba saúde hanesan kura kanek sira.

"Ema moras me'ar, ain katar, bele tau fuuk, isin manas, ain kanek, hanesan bee manas kona, sira uza ida ne'e de'it. Tanba ita-nia mina ne'e, ita bolu Coldpress. Mina nu’u virjen hotu, maibé diferente mak prosesu, la'ós dehan kualidade liu, maibé memang nia prosesu mak diferente. Balu kahur bee, habai depois mak hetan mina. Entaun, ita-nia ne'e sein-pursentu (100%) orijinál. Ita horun nia iis ka morin mós, ita sente katak, mina ne'e orijinál duni", esplika nia.

Iha tinan (2020) kotuk, exporta dala-rua ona mina nu’u ho kuantidade hamutuk tonelada 10 resin ba parseiru iha Austrália.

Aleinde ne'e, sira mós kontribui ona ba governu liuhusi programa nasionál rekuperasaun ekonómia ho SeSta Bázika, tanba kompaña fornesedór barak mak sosa ona produtu mina.

"Agora mós planu ona atu ba Amérika, ami trata hela dokumentu Sertifikadu ISO nian atu iha klareza ona katak sei bele fa'an ona iha kualker nasaun. Tanba ita kuandu ba nasaun ne'ebé de'it, ita tenke iha sertifikadu orgániku ISO nian. Kada fulan sei exporta to'o tonelada 10 ba Amerika", informa nia.

Mina nu’u virjen hirak ne'e, dadaun fa'an ona iha loja nasionál Leader, litru ida fa'an ho presu US$5, no litru lima fa'an ho US$25.

Oras ne'e stock mina nu’u virjen sei rai hela iha fatin produsaun Suku Soru Lospalos, inklui mós loja balu iha Dili.

Nune’e mós ba Turízmu Komunitáriu Lagoa Henumo, Suku Soru, iha inisiativa hari’i turízmu komunitáriu iha Lagoa Henumo ne'e, la'ós atu buka osan ka hetan lukru, maibé atu promove.

"Promove ho materiál ne'ebé mak ema ladun tau importánsia, ita-nia au, tali metan sira, ema ladun tau importánsia, tanba valor ki'ik, no osan ki’ik. Ha'u timoroan, orije Timor, ha'u tau importánsia atu promove. Iha ne'e ami halo uma oan sira, dalan la'o", dehan nia.

Bainhira Timor-Leste seidauk tama iha situasaun pandemia, iha vizita ema ida ho dollár ida (US$1), no kada loron bele hetan osan to'o US$70 to'o US$80.

"Agora pandemia, dala-ruma ami hetan husi 20 to'o 50 ne'e, sempre iha hela de'it. Ho agora ita hakiak ikan barak, entaun ita sei kria fatin ne'e, ba kuartu 30 to'o 50, para ita hatun nia folin kuartu ne'e para ita-nia vizitante sira bele mai deskansa no refresing iha ne'e, ho hahán ne'ebé mak ita sei promove mós lokál hotu iha ne'e", hatete Arsénio.

Durante ne'e, joven feto no mane barak husi munisípiu oioin mak halo ona vizita ba Lagoa Henumo, tanba sira hakarak liu mak ambiente no rai ne'ebé mak hanesan rai fuik, maibé ho inisiativa bele nakfilak ba fatin turizmu.

Fatin deskansa (kuartu) ne'ebé prepara, sei selu tuir kaurtu, kalan ida ho présu dollar lima (US$5) inklui matabixu, hán meiudia no kalan nian.

"Ida ne'e la'ós selu kada ema, kada kuartu ne'e na'in-tolu mós ami selu US$15, depois matabixu iha laran. Maibé, ami sei aumenta tan kuartu to'o 50 ne'e, ha'u hakarak hán dadeersan, meiudia to'o kalan hotu iha laran, hamutuk US$15. Ida ne'e mak ha’u-nia mehi atu atrai ita-nia turísta sira husi rai laran no liur", haktenik nia. (*)

Rate this item
(1 Vote)
Last modified on Sunday, 19 September 2021 17:35
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com

Related items