Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Items filtered by date: Friday, 18 October 2019

Tempotimor (Dili)-Sekretáriu Estadu Ambiente (SEA) emite tan lisensa ambiental ba kompaña 24 ne'ebé hala'o atividade, inklui Timor Plaza ne'ebé eziste kleur ona, iha Timor Leste.

Lisensa ambiental ne’e SEA atribui ba kompaña sira atu sira bele hala’o sira-nia atividade ho responsabilidade nune’e bele minimiza impaktu husi sira-nia atividade ba ambiente.

Sekretariu Estadu Ambiente Deometrio do Amaral de Carvalho hatete, lisensa ambiental ne’ebé atribui ba kompaña sira nu’udar karta kondusaun ida atu sira utuliza durante hala’o sira-nia atividade iha Timor Leste.

Demitrio informa, iha kategoria rua husi lisensa ambiental ne’ebé SEA fó ba kompaña sira. Kategoria B ba kompaña 2 no kategoria C ba kompaña 22.

"Ohin ne'e atividade regular Ida ne'ebé husi superiór Sekretáriu Estadu Ambiente nian ba proponente sira ne'e lisensa hamutuk 24. Iha lisensa ambiental ne'e iha rua mak kategória B no iha lisensa 22 mak kategória C," informa Sekretariu Estadu Deométrio do Amaral de Carvalho, hafoin serimonia serimónia emite lisensa ambiental iha gabinete SEA, Mandarin, Sesta (18/10/2019).

Nia esplika, lisensa ambiental ne’e emprezariu sira bele utuliza hodi hala’o sira-nia atividade lorloron ho responsabilidade.

"Ba sira ne'ebé hetan ona lisensa ambiental atu bele dezenvolve negósiu, inklui halo dezenvolvimentu ho responsabilidade atu nune'e minimiza impaktu sira ba ambiente susesu iha atividade hotu-hotu," dehan Demitrio.

Iha fatin hanesan, Koordinadór Project Management Unity Ministériu Obras Públika (MOP) António da Costa Cruz hatete, projetu ne'ebé finansia husi fundu empréstimu tenke la'o tuir kritéria ADB nian, inklui governu Timor Leste.

"Iha ami-nia serbisu, Ministériu Obras Públika zere projetu sira ne'ebé mak finansiadu husi fundu empréstimu. Entaun fundamental ba serbisu ne'e la'os de'it ADB nian rekezitu maibé governu Timor Leste mós. Tanba ne'e MOP serbisu hamutuk ho SEA hodi taka solusaun,” dehan nia.

Ho nune’e, Antonio agradese ba SEA ne'ebé emite ona lisensa ba projetu husi diresaun Baukau to'o Viqueque.

Published in Politika

Tempo Timor (Dili) - Koba-ba stok aimoruk ne’ebé mamuk iha postu saúde, Diretora Interina SAMES, Emilia Mendonca hatete, problema aimoruk mamuk iha Postu Saúde la’os responsabilidade SAMES nian, maibé autoridade munisipal sira nian.

Published in Saude

Tempotimor (Dili)-Strok aimotuk iha armajen Servisu Autonomu Medikamentu no Ekipamentu Saúde (SAMES) hotu ona. Atu rezolve problema ne’e, Primeiru Ministru Taur Matan Ruak aprova orsamentu millaun $2 hodi bele sosa aimoruk foun.

Published in Saude

Tempotimor (Dili) – Komandante Operasaun Nasionál PNTL, Superintendente Xefe Pedro Belo katak iha tempu besik Komandu Unidade Polísia Fronteira (UPF) hamutuk ho Komandante PNTL Munisípiu Bobonaro, sei aprezenta kazu atribuitu eis organizasaun PSHT nian ne'ebé rekolla iha Alfandega, Kinta (17/10/19) horseik.

"Oras ne'e dadaun investigasaun la'o hela, la kleur tan Komandu UPF hamutuk ho Komandu PNTL Munisípiu Bobonaro, sei aprezenta kazu ne'e ba Ministériu Públiku (MP). Tanba sasán  sira ne'e mai, no kartaun sira ne'e hotu iha naran no fotográfia kompleitu. Entaun fasil para ita buka tuir ema," afirma Pedro Belo iha Kuartél Jerál PNTL, Kaikoli, Dili, Sesta (18/10/19).

Nia afirma, membru eis organizasaun PSHT ne'ebé naran iha no fotográfia ne'e balun iha Dili no balun iha munisípiu.

Alende ne'e, nia mós esplika ba kestaun ne'ebé hetan prende ne'e hatudu katak, joven sira hahú uza ona bandeira nasaun seluk.

"Modus sira ne'e, agora sira uza ona bandeira nasaun seluk nian. Entaun iha interpretasaun ida ne'ebé ladi'ak. Tanba ne'e, presiza parte hotu-hotu haree ida ne'e. Servisu hamutuk para oinsá ita hamutuk kombate krime organizadu sira ne'e," dehan Pedro.

Komandante ne'e akresenta, bainhira husik grupu organizadu sira ne'e, mak tinan ba tinan sira sei halo buat ne'ebé ladi'ak no bele hanoin aat ba estabilidade nasionál.

Published in Seguransa Defesa
Friday, 18 October 2019 14:34

Pasa Revista, Prende Atribuitu PSHT

Tempotimor (Dili) – Pasa revista ne'ebé Unidade Polísia Fronteira (UPF) hamutuk ho Polisia Militár (PM) no Alfandega hala'o, Kinta (17/10/19) maizumenus tuku 2.30 OTL, konsege prende atribuitu eis organizasaun PSHT, ne'ebé tama mai rai laran, liuhosi Fronteira Batugede, Munisípiu Bobonaro.

"Komandu hakarak fó sai rezultadu pasa revista, kooperasaun koordenada entre komandu UPF, Polísia Militár no alfandega,” informa Komandante Operasaun Nasionál PNTL, Superintendente Xefi Pedro Belo iha Kuartél Jerál PNTL, Kaikoli Dili, Sesta (18/10/19).

Tuir Pedro, iha loron Kinta 17 Outubru 2019, maizumenus tuku 2.30 OTL, UPF hamutuk ho Polísia  Militár, deskonfia paket foun ne'ebé tama liuhosi área Alfandega nia fatin halo pasa revista. Tanba sasán ne'e deskonfia, entaun membru UPF no Polísia Militár haruka sobu no hetan kartaun identidade, nomós fardamentu eis organizasaun PSHT mak iha laran.

Pedro dehan, atribuitu ne'ebé hetan prende ne'e, laiha identidade klaru husi ema ne'ebé simu no ema ne'ebé haruka mai Timor-Leste.

"Pakote ne'ebé tama mai liuhosi travel Paradise ne'e, laiha identidade no laiha ema mak atu simu. La klaru. Hakerek de'it númeru no naran inisiál. Naran ema ne'ebé haruka mai mós laiha," esplika Pedro.

Nia afirma, atribuitu ne'ebé parte seguransa prende mak hanesan fardamentu, kartaun membru PSHT no seluk tan.

"Evidénsia sira ne'ebé mak ekipa koordenada prende mak hanesan, fardamentu hamutuk 53, kaos hamutuk 23 nomós iha sintu boot no sintu kiik, no haree mós back jardim identidade ne'ebé mak ita hetan hamutuk 29, maibé kestaun ida ne'e hatudu momoos katak eis organizasaun PSHT iha ligasaun metin ho Indonézia, tanba uza sigla bandeira Merah Putih, ne'ebé mak ho klaru bandeira Merah Putih," Pedro afirma.

Eis Komandante PNTL Munisípiu Dili ne'e subliña, modus ne'ebé eis organizasaun PSHT iha mak modus krime organizadu.

"Tanba ne'e, modus ne'ebé mak dadaun ne'e sira uza, modus krime organizadu nian, tanba ita hotu akompaña, ita hotu hatene katak iha krime organizadu ne'ebé mak liuliu droga, ne'ebé lori pakote, sasan sira ne'e ba iha rai ne'ebé de'it, sira la uza sira nia naran, la uza sira nia hela fatin no seluk tan. Dadaun ne'e ita hotu hatene, eis organizasaun sira ne'ebé mak estadu taka tiha ona, sira uza sira nia modus hanesan ho modus ne'ebé mak durante ne'e sira uza," nia esplika

Nia parte husu ba komunidade sira atu toma atensaun ba grupu hirak ne'e. Tanba, bele kria instabilidade.

"Tanba ne'e mak hodi Komandu Jerál nia naran, husu ba komunidade hotu hodi fó atensaun maka'as ba grupu organizadu sira ne'e. Tanba, grupu organizadu ida ne'e bele estraga estabilidade nasionál. Tanba ligasaun ne'ebé sira halo ho parte Indonézia ninian. Sira uza bandeira Merah Putih para mai no daudaun ne'e sira halo ona sira nia rede iha Timor laran tomak," Pedro subliña.

Published in Seguransa Defesa

 KARTA NAKLOKE BA FUNSIONÁRIU, LABARIK NO FOINSA’E SIRA IHA UMA-MAHON TOPU HONIS

Ba funsionáriu no mós labarik no foinsa’e sira ne’ebé hela iha Topu Honis, Therese ho hau hato’o ami-nia domin no felisidades. Liu tiha tinan ida ona dezde tempu ikus liubá ne’ebé ami konsege bele ba vizita imi hotu, ami sente saudades no hanoin beibeik imi loroloron.

Hau-nia irmaun Greg ne’ebé ba vizita Topu Honis dala ida ho hau, karik imi sei lembra nia, husu mai hau iha inísiu tinan ida-ne’e kona-ba saida mak loron 5 ne’ebé kmanek iha hau-nia moris, 2 hosi loron sira ne’ebé kmanek iha hau-nia moris – kleur ona uitoan – mak hau pasa ona iha Topu Honis. Iha viajen ida primeiru ne’ebé hau ho Therese halo iha tinan 2015, ne’e nu’udár esperiénsia ida kmanek tebes bainhira hasoru imi hotu ba primeiravés – nakonu ho ksolok no hamnasa, nakonu ho memórias furak hosi viajen ne’e, maibé partikularmente momentu ne’ebé mak ita pasa hamutuk iha Kutet. Loron ida seluk ne’ebé kmanek iha hau-nia moris mak viajen ida ikus ne’ebé ami halo iha fulan Juñu tinan kotuk iha-ne’ebé hau tenke kaer bís eskola nian iha Mahata. Labarik boot sira kontente tebetebes, hau sei lembra katak hau halai sala tiha dalan iha rotunda nune’e ita tenke volta fali – imi hotu hamnasa hau. Sira-ne’e mak memórias kmanek no loron hirak kmanek liu iha hau-nia moris ne’ebé hau hanoin hikas ho laran-ksolok, maibé mós ho tristeza.

Buat barak mak akontese ona ba imi-nia komunidade iha tinan kotuk no tristeza ne’e mai hosi mudansas resente ne’ebé mosu ona iha Topu Honis.

Liu tinan 4 ona dezde Therese ho hau halo vizita primeiravés ba Topu Honis no hasoru malu ho Richard Daschbach no mós ho inan no labarik sira iha Topu Honis. Durante vizita iha tinan 2015 nian ne’e Richard aprezenta ami ba imi hotu-hotu no Therese ho hau deside katak ami sei tulun Richard ho kualkér maneira ne’ebé ami bele hodi fó moris ida di’akliu ba Komunidade Topu Honis. Ami konkorda atu fornese apoiu finanseiru adisionál ba Topu Honis hodi nune’e bele halo melloria ba labarik sira-nia saúde. Hori tempu ne’ebá kedas, kada tinan, ami fornese apoiu finanseiru ba Topu Honis ho baze ida regulár.

Richard Daschbach halo buat barak, buat di’ak barak, ninia obra iha Topu Honis no ninia servisu ba Timor-Leste rekoñesidu iha mundu tomak, ema hotu ne’ebé hasoru ona nia konsidera katak nia nu’udár ema-boot ida no umanitáriu boot ida. Hau hadomi nia hanesan hadomi hau-nia maun no hau-nia aman. Maibé nia trai tiha ona fiar no konfiansa ne’ebé mak komunidade Topu Honis no povu Timor-Leste haraik ba nia iha tinan barak nia laran, no nia mós trai ona domin no konfiansa hosi ema hotu-hotu no organizasaun sira ne’ebé fornese apoiu finanseiru kontínua ba nia no komunidade Topu Honis. Hau hatene ida-ne’e loos duni tanba Richard Daschbach rasik mak hateten mai hau kona-ba saida mak nia halo ba labarik sira iha Topu Honis.

Ne’e-duni permite hau atu hateten lia-loos ba imi tuir hau-nia hatene:

Iha fulan Fevereiru 2018 hau rona katak SVD iha Dili hasai tiha ona Richard hosi Topu Honis. Hau presiza hatene loloos tansá no sira hateten mai hau katak nia halo ona abuzu seksuál ba foinsa’e feto sira ne’ebé nia tau-matan ba. Hau hakerek email ba Richard hodi husu-tuir ba nia kona-ba buat ne’ebé akontese no nia fó-hatene mai hau katak nia katuas badadaun ona no deside atu reforma hodi ba hela iha rezidénsia SVD nian iha Dili.

Foufoun susar tebes mai hau atu fiar ba akuzasaun sira-ne’e, ne’e-duni hau deside iha fulan Abríl 2018 atu ba vizita Richard iha Dili. Durante vizita ida-ne’e, hau hasoru malu ho Richard iha okaziaun 3 ketaketak, iha okaziaun rua mak nia konfesa duni mai hau katak nia seksualmente haterus-hamoe foinsa’e feto sira iha Kutet, katak nia halo abuzu ba sira no halo ona ida-ne’e ba tempu ida naruk. Bainhira hau husu nia karik nia sente neon-sala ka lae ba ninia hahalok sira-ne’e, nia dehan LAE, nia sempre sente nune’e nafatin. Saida mak nia hateten mai hau ne’e halo hau hakfodak tebes, ida-ne’e harahun tiha hau-nia domin no respeitu ba nia. Hahalok ida-ne’e la’ós deit halo hau sente hakribit katak kualkér mane ruma bele halo abuzu ba labarik sira ne’ebé mak nia tau-matan ba, maibé hau hatene tiha kedas katak ninia hahalok sira-ne’e la’ós deit buat aat maibé mós nu’udár krimes graves.

Tanba saida mak nia dehan mai hau ne’e afeta ona feto foinsa’e barak tebes iha Topu Honis, nune’e hau laiha tan opsaun seluk maibé atu halo denúnsia ba autoridade judisiál sira kona-ba buat ne’ebé mak Richard hateten ona mai hau.

Lia-loos mak ida-ne’e - Richard hato’o buat hirak-ne’e mai hau no Lily Tarung mós iha ne’ebá no rona rasik saida mak Richard hateten.

Richard nia hahalok sira-ne’e nu’udár pekadu ida hasoru Maromak, buat aat no kriminoza. Igreja Katólika nian iha Vatikanu hala’o tiha ona investigasaun ida no deside iha fulan Novembru 2018 atu hasai nia hosi Igreja Katólika – Richard la’ós ona amlulik. Nia la’ós reforma, maibé demitidu tanba deskobre katak nia halo ona abuzu seksuál ba labarik-feto sira iha Topu Honis. Investigasaun kriminál kontinua halo ba abuzu sira ne’ebé nia admiti ona, tanba ne’e-duni mak halo detensaun ba nia no mós hasai tiha nia hosi komunidade Topu Honis. Sei laiha medidas ruma ne’ebé mak foti hasoru Richard anaunsér bainhira nia konfesa duni kona-ba krime sira-ne’e no mós iha evidénsias signifikativa kontra nia.

Hau-nia desizaun hodi halo denúnsia ba konversas entre hau ho Richard ne’e ba autoridade sira atu nune’e justisa bele prevalese no nia nunka sei bele halo tan abuzu seksuál ba foinsa’e feto sira ne’ebé nia tau-matan ba.

Depoizde Richard nia konfisaun kona-ba abuzu seksuál ne’e, hau tenke foti desizaun ne’ebé difísil duni hodi hapara tiha finansiamentu ba Topu Honis. Susar tebetebes atu foti desizaun ida-ne’e tanba hau lakohi atu labarik sira iha Topu Honis sai vítimas dala ida tan. Hau hatene katak Topu Honis mak imi-nia uma no mós katak imi presiza duni hakmahan-fatin no apoiu ne’ebé nia fó. Hau koko duni atu serbisu hamutuk ho Lily Tarung ho esperansa katak, tanba nia mós rona rasik Richard konfesa kona-ba krime sira ne’ebé halo ona, entaun nia sei foti medidas sériu atu proteje labarik sira iha Topu Honis. Maibé Lily nia atuasaun sira ne’ebé apoia Richard atu fila hikas hosi SVD iha Dili hodi ba Kutete (molok polísia halo detensaun ba nia) no mós ninia vizita regulár sira ba Maliana iha-ne’ebé mak haruka nia ba iha Tribunál, halo sai imposível atu kontinua ho ami-nia apoiu finanseiru. Hau komprende katak doadór sira seluk mós hapara ona sira-nia apoiu. Ne’e buat ida normál ba doadór sira atu hapara apoiu bainhira revela ona katak abuzu ba labarik sira-ne’e akontese duni no mós bainhira instituisaun la foti medidas ruma atu suporta no proteje labarik sira.

Therese ho hau no apoiadór sira seluk Topu Honis nian hadomi no respeita imi ida-idak, imi hotu hatudu ona mai ami la’ós buat leet maibé domin no respeitu iha ami-nia vizita hotu-hotu ba iha ne’ebá. Domin no respeitu ne’ebé imi hatudu ona ne’e liu dala barak tebes fó fila hikas ba imi. La’ós atu fó-kulpa no tuir loloos la’ós atu hamoe imi ruma ba buat ne’ebé akontese ona – ne’e la’ós imi-nia salan, só Richard deit mak sai kulpadu ba ninia hahalok sira. Ninia hahalok sira-ne’e kriminál no indefensível.

Ba inan hotu-hotu iha Topu Honis: Hau dehan ba imi ida-idak katak ita hotu-hotu iha responsabilidade ida atu garante seguransa hosi labarik sira ne’ebé mak ita tau-matan ba. Ita ida-idak, inklui hau rasik, la konsege halo ida-ne’e. Hau la fó-kulpa ba imi ka ba hau-nia an rasik, maibé ita nu’udár katuas-ferik la konsege atu proteje ita-nia oan sira hosi Richard –ita devia halo buat ne’ebé di’akliu no agora ita tenke rekoñese verdade kona-ba buat ne’ebé akontese ona no ita tenke halo di’akliu iha futuru. Keta taka imi-nia matan no halo finji katak laiha alegasasun forte hasoru Richard. Ema hotu-hotu iha kapasidade atu halo buat di’ak no aat. Hau rona rasik hosi Richard katak nia halo duni abuzu ba labarik sira iha Topu Honis no agora daudaun hau fahe ho imi hotu. Ita presiza suporta labarik sira liuhosi hatudu solidariedade, ko’alia ba sira ka ajuda sira hodi asesu ba servisu sira ne’ebé bele fornese apoiu ne’ebé sira presiza. Labarik no foinsa’e sira-ne’e karik lahatene katak sira presiza duni apoiu ida hanesan ne’e no dalaruma bele dehan tan katak sira la presiza. Maibé dalabarak ida-ne’e mak reasaun hosi vitíma sira abuzu nian. Bainhira ita ignora buat ne’ebé akontese ona, ne’e katak ita sai sala-maluk hosi abuzu sira ne’ebé Richard halo tiha ona, ne’ebé mak rezulta ona iha ninia demisaun hosi igreja no detensaun hosi polísia.

Ba labarik sira iha Topu Honis [sira ne’ebé mak agora daudaun sei hela iha ne’ebá no mós sira seluk ne’ebé uluk hela iha ne’ebá]: Ema sempre halo buat di’ak no mós ema sempre halo buat aat. Buat ne’ebé Richard hateten mai hau katak nia halo ona hasoru labarik sira iha Topu Honis ne’e aat duni, no aat tebetebes. Ema sira ne’ebé halo buat aat ne’e tenke responsabiliza sira-nia hahalok; tan ne’e mak Richard demitidu hosi amlulik, hetan detensaun hosi polísia no agora daudaun tuir hela investigasaun. Ema ida nia idade ka buat di’ak sira ne’ebé mak sira halo ona iha pasadu ne’e sei nunka bele sai justifikasaun ida atu taka imi-nia matan ba buat aat ne’ebé nia halo. Rekoñesimentu ba buat aat sira ne’ebé nia halo tiha ona ne’e la signifika katak atu nega fali apoiu ne’ebé mak imi simu ona. Maske Richard mak ema ne’ebé iha ne’ebá no hela iha Topu Honis, maibé nia la fornese mesak apoiu sira-ne’e hotu no ema barak mak, realmente, suporta imi no komunidade liuhosi Richard. Apoiu ne’ebé mak imi hetan ona durante hela iha Topu Honis la signifika katak imi deve ba Richard no imi presiza selu ho imi-nia silénsiu. Buat ne’ebé sala tenke ko’alia sai. Ne’e la’ós fasil, maibé ida-ne’e mak maneira moris komunidade nian iha Timor-Leste, no ho maneira ne’e deit mak, hau fiar, Topu Honis bele hetan futuru ida ho laran-moos.

Labarik no foinsa’e sira mak hau hadomi, bainhira ema adultu sira halo hahalok seksuál ho labarik sira, kulpa ne’e nunka duun ba labarik sira. Lei no Igreja hatuur momoos ona katak ida be kulpa ne’e mak ema adultu ne’ebé aproveita ka foti vantajen hosi labarik sira. Hau rona ona katak labarik boot balun iha Topu Honis ameasa no fó presaun ba foinsa’e feto sira atu labele ko’alia sai kona-ba buat ne’ebé akontese iha Richard nia kuartu laran iha tinan barak nia laran. Hau espera katak ida-ne’e laloos tanba selae triste tebetebes bainhira haree maun sira la suporta sira-nia feton sira ne’ebé sei ki’ik.

Therese ho hau laiha tan opsaun seluk alende atu hapara tiha apoiu finanseiru ba Topu Honis. Ami sei nafatin diretamente fó apoiu finanseiru ruma ba imi nain hira ne’e ida atu remata Universidade no ami prontu nafatin atu fó apoiu iha aban-bainrua. Favór keta hanoin katak ami abandona tiha ona imi. Ami sempre prontu nafatin atu suporta imi no ami espera katak imi no Topu Honis bele sai nafatin parte importante ida hosi ami-nia moris. Maibé ami labele kontinua fó apoiu finanseiru se bainhira laiha medidas ruma ne’ebé foti atu proteje labarik sira no mós atu suporta sira.

Ba komunidade lokál tomak: Topu Honis ne’e parte hosi imi-nia komunidade no fó ona oportunidade ba imi-nia oan sira, permite sira atu eskola no hetan moris ida saudável. Labarik sira laiha tusan ba ema ruma ne’ebé suporta ona sira no sei nunka bele sai vítima ba abuzu hodi troka ka selu fali ba apoiu finanseiru no hakmahan-fatin ne’ebé sira hetan. Se ita hanoin ho forma kontráriu ne’e simplesmente signifika katak ita nega tiha umanidade bázika hosi labarik Oecusse oan sira. Hahalok aat hosi ema ida nian sei labele taka odamatan atu kontinua fó apoiu ba labarik sira ne’ebé hela iha Topu Honis no mós atu fornese apoiu iha aban-bainrua ba labarik sira ne’ebé presiza. Ami hatene katak iha tempu ida Topu Honis reprezenta duni oportunidade reál ida atu suporta labarik Oecusse oan sira hodi hetan susesu apezarde dezafiu sira. Mezmu karik Richard hala’o ona knaar ida boot iha Topu Honis no agora daudaun autoridade sira hasai ona nia tanba buat hirak ne’ebé nia konfesa katak nia halo duni ona hasoru labarik sira iha ne’ebá, maibé ami sempre hanoin katak komunidade ne’e rasik – imi hotu-hotu, kuidadu ba malu no respeita malu – bele sai forte no bele hakat ba futuru ida ne’ebé naroman liutan.

Therese ho hau sempre apresia tempu ne’ebé mak ami konsege pasa ona iha Topu Honis no mós iha Timor-Leste. Ami sempre sente katak ema hotu-hotu ne’ebé ami hasoru simu ona ami ho laran-di’ak no domin no ami sempre koko nafatin atu fila hikas ba domin ida-ne’e.

Therese ho hau espera katak Topu Honis bele funsiona nafatin, hodi kontinua tau matan ba feto no labarik sira ne’ebé buka hakmahan-fatin iha ne’ebá no mós ami espera no reza katak sei nunka iha tan foinsa’e feto sira iha fatin ne’ebé deit iha mundu, maibé partikularmente iha Topu Honis, sai tan vítima ba abuzu fíziku ka seksuál.

Topu Honis sei nunka bele sai hanesan ne’e nafatin – konfiansa barak tebes mak sai traída, maibé bele sobrevive no bele iha tranzisaun ba hakmahan-fatin ida ne’ebé di’akliu no seguru liu ba ema sira ne’ebé presiza duni. Maibé, hau fiar katak tranzisaun ida-ne’e só bele akontese bainhira ita rekoñese buat saida mak akontese ona iha pasadu no harii futuru ida ne’ebé bazeia ba domin no konfiansa, futuru ida ne’ebé garante seguransa ba feto no labarik sira ne’ebé buka protesaun.

Therese ho hau no mós maluk sira seluk ne’ebé fó ona apoiu ba Topu Honis iha pasadu sei prontu nafatin atu hafó apoiu finanseiru ba imi iha aban-bainrua se bainhira aplika duni mudansa sira ne’ebé garante labarik sira-nia seguransa, inklui estabelese estrutura jestaun ida profisionál ne’ebé ho esperiénsia ba kuidadu labarik nian, órgaun supervizaun ida formál atu monitoriza funsionamentu orfanatu/uma-mahon nian, no fornese apoiu pesoál direta ba labarik foinsa’e sira ne’ebé hela iha Topu Honis iha tinan hirak ikus ne’e hodi garante katak sira sei la sai vítima ba kualkér ameasa ka ta’uk.

Iha organizasaun apoiu lubuk ida iha Timor-Leste ne’ebé bele ajuda imi durante tranzisaun ne’e. Hau ko’alia ona ho Fokupers, organizasaun sosiedade sivíl ida rekoñesidu tebetebes ne’ebé fó apoiu ba feto no labarik sira, no sira konkorda atu prontu hodi hafó tipu apoiu balun ba labarik-feto no mós feto sira, se imi presiza/hakarak. Bele liga ba ninia Diretora, Sra. Maria José Guterres, liuhosi númeru 7624 82 98. Se karik imi mós hakarak, entaun imi bele kontaktu ba hau liuhosi Sr. Olívio Barros iha númeru 7689 17 24 no ita bele diskute kona-ba oinsá mak ami bele suporta imi hodi hakat ba oin nu’udár organizasaun ida, husik hela pasadu iha kotuk no envolve ema sira seluk ne’ebé bele tau labarik sira-nia interese iha prioridade ne’ebé aas liuhotu.

Hau hakarak duni atu fila hikas ba Topu Honis no hateke ba imi-nia matan laran no bele haree liuhosi matan sira-ne’e futuru ida naroman ne’ebé imi hotu sei hetan iha loron aban.

Ho Respeitu no Domin,

 

Tony Hamilton

Published in RAEOA

OPEN LETTER TO THE STAFF, CHILDREN AND YOUTH AT TOPU HONIS SHELTER HOMES

To the staff and children and young adults living at Topu Honis, Therese and I send our love and best wishes. It is over a year since we were last able to visit you all, we miss you and think of you every day.

Published in RAEOA
Friday, 18 October 2019 12:48

Governu-MetroTV Asina MoU

Tempotimor (Dili) – Governu Timor-Leste liuhosi Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), asina Memorandum of Understanding (MoU) ho MetroTV Indonézia, hodi kapasita formasaun ba jornalista 25, ne'ebé durante ne'e haknaar-an iha Palásiu Governu no Palásiu Prezidente.

SEKOMS, Mericio Juvinal dos Reis ‘Akara’ hatete, ida ne'e hanesan momentu importante loos.  

“Objetivu atu fó kapasitasaun ba jornalista sira iha Timor-Leste no kooperasaun ida ne'e, sei kontinua ba departamentu sira seluk,” informa SEKOMS iha Palásiu Governu, Sesta (18/10/19).

Nia dehan, iha tinan ida ne'e, SEKOMS iha polítika foun hakarak lori ema husi liur, mak mai fó formasaun ba jornalista iha rai laran. Ho ida ne'e, tuir SEKOMS, bele fó benefisariu mós ba ema barak. Alende ne'e, orsamentu bele sirkula de'it iha rai laran.

"Primeira vez ita asina akordu ho instituisaun husi rai liur bele mai iha Timor. Entaun, ita iha kolaborasaun ho MetroTV. Ida ne'e, pasu importante atu bele kontinua nafatin ba oin," SEKOMS ne'e dehan.

Nia subliña, prezensa ida ohin ne'e la'ós MetroTV dei't. Maibé, iha mós apoiu formasaun ba Asosiasaun Jurnalista Timor Lorosa’e (AJTL), LELY inklui mós Timor-Leste Press Union (TLPU) atu ajuda fó kapasita jornalista sira iha Timor-Leste.

Published in Politika
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« October 2019 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31      

Tempo Timor Networks

Online Counter