Print this page

Rede Mafia iha Kalilin Ministériu Justisa Featured

By October 20, 2019 28251
Sidadaun Indonezia Amelia Fernando Lim Tauphan konsege halakon estadu Timor Leste hodi hetan direitu ba arrendamentu bazeia ba karta notifikasaun ho númeru referensia 660/G-MJ/04/2019 ne’ebé Gabinete Ministru Justisa hasai iha loron 15 Abril 2019. . Sidadaun Indonezia Amelia Fernando Lim Tauphan konsege halakon estadu Timor Leste hodi hetan direitu ba arrendamentu bazeia ba karta notifikasaun ho númeru referensia 660/G-MJ/04/2019 ne’ebé Gabinete Ministru Justisa hasai iha loron 15 Abril 2019. . Foto : Dok

Tempotimor (DILI)-Sidadaun Indonezia ida konsege halakon estadu Timor Leste ba kestaun propriedade ba rai. Nia ho ninia liman-ain sira konsege hada’u direitu arendamentu ba rai ne’ebé molok ne’e governu halo ho kompaña Land Mark Tranding Lda. Ho nune’e, kompaña ne’ebé halo arendamentu sei selu osan ba sidadaun Indonezia ne’e, la’os ona ba governu Timor Leste.

Iha tinan 2000, sidadaun Indonezia ida ho naran Amelia Fernando Lim Tauphan fila fali mai Timor Leste hodi arenda rai ne’ebé nia hela durante okupasaun Indonezia ho luan 5.840 metru kuadratu ne’ebé lokaliza iha area Fatuhada ba sidadaun Singapura Neu Yu Ho.

Tuir dokumentu ne’ebé Tempotimor.com asesu, Amelia nia inan-aman ema Timor. Nia moris iha iha Dili iha 1 Outubru 1968. Nia kaben ho mane husi Sulawesi, Indonezia, ho naran Tauphan.

Iha tinan 1996, sira hola rai ne’ebé lokaliza iha area Fatuhada. Sertifikadu ba rai ne’e uza nia laen, Tauphan, ninia naran. Iha tinan 1999, sira fila ba Indonezia no hela iha ne’ebá to’o ohin loron.

Hafoin Timor Leste ukun an, Amelia Tauphan fila fali mai Timor Leste no halo akordu arrendamentu ba rai ho kompaña Land Mark Tranding, Lda, ho durasaun tempu tinan 10.

Iha tinan 2003 no 2004, bainhira kompaña Land Mark hahú konstrusaun ba supermerkadu, Diresaun Nasionál Terras no Propriedade (DNTP), Ministériu Justisa (MJ), hasai karta rua ne’ebé hatete laiha objesaun atu kompaña Land Mark harii Supermerkadu.

Maibé, DNTP fó mós atensaun ba kompaña katak prosesu ba rejistu titlu no sasan direitu ba propriedade (uma no rai) seidauk implementa iha RDTL. Iha konsekuensia laiha posibilidade atu sertifika direitu ba propriedade hirak ne’e.

Iha tinan 2007, DNTP bazeia ba Lei Númeru 1/2003 kona-ba Rejime Juridiku Bein Imovel, hasai notifikasaun ida ba Neu Yu Ho atu regulariza ninia okupasaun, katak halo kontratu arrendamentu ho estadu ka sai ho voluntariamente husi rai ne’ebé okupa.

Hafoin liu husi prosesu ne’ebé naruk, ikus mai, iha tinan 2015, kompaña Land Mark asina kontratu arrendamentu ho governu liu husi Sekretariu Estadu Terras no Propriedade ho durasaun tinan lima. Kontratu arrendamentu ho númeru 530.00862 ne’e hahú husi 1 Setembru 2015 no sei remata iha 31 Agostu 2020. Ho valor arrendamentu $2.250 kada fulan.

Maibé iha tinan 2019, Gabinete Ministru Justisa hasai karta notifikasaun ho númeru referensia 660/G-MJ/04/2019 iha loron 15 Abril 2019, ba Jestor Kompaña Land Mark Trading Lda, Neu Yu Ho, hodi husu atu hapara kontratu arrendamentu ne’ebé kompaña Land Mark halo ho estadu Timor Leste.

Iha karta ne’ebé asina husi Xefe Gabinete MJ, Tomás Manuel Correia no CC ba Sekretariu Estadu Terras no Propriedade Mário Ximenes ne’e hatete “Considerando o recurso apresentado pelo representante legal da Sra. Amelia Fernanda Lim Tauphan, Dr. Pedro Aparicio de Oliveira, sobre um imóvel situada na aldeia Andevil, do Suco Bairo Pite, Posto Administrativo Dom Aleixo do Município de Dili (Land Mark) com superficie 6.000 m2; Considerando ainda o relatório do gabinete do inspecção e Auditoria do Ministério da Justiça encabeçado pelo Sub Inspector Gaspar de Araújo; Incumbe-me Sua Exelência o Ministro da Justiça, Dr. Manuel Cárceres da Costa de informar a V. Ex.cia, a DENÚNCIA do contrato de arrendamento no. 530.00862.

Karta ne’e ho klaramente hatete katak, Minstériu Justisa ne’ebé lidera husi Mánuel Carceres, halakon direitu estadu nian hodi entrega hikas direitu ne’e ba sidadaun Indonezia, Amelia Tauphan.

Karta ne’e rasik kontrariu ho Konstituisaun RDTL artigu 54 kona-ba Direitu ba Propriedade Privadu, iha alinea 4 ne’ebé hatete “Ema sidadaun nasionál de’it mak bele iha direitu ba propriedade privada sidadaun nian”.

K-RDTL ne’e reforsa husi Lei númeru 3/2017 kona-ba Rejime Espesiál ba Definisaun Titularidade Bein Imovel, kapitulu I, artigu 9 ne’ebé regula Bein imovel husi domíniu privadu Estadu nian, iha pontu (d) hatete “Bein imovel hirak-ne'ebé kona direitu uluk primáriu ka direitu uluk sekundáriu, ne’ebé pertense ba sidadaun estranjeiru sira, ne’ebé tuir termu lei ida-ne’e sei tama ba Estadu”.

Bazeia ba K-RDTL no Lei nú.3/2017, Amelia ne’ebé nu’udar sidadaun Indonezia no durante ne’e hela iha Makasar, Sulawesi, hamutuk ho nia laen, Tauphan, laiha direitu ba rai, sa tan, sertifikadu rai nian uza ninia laen Tauphan nia naran.

Desizaun ne’ebé Ministru Justisa foti hodi hamoos direitu arrendamentu estadu Timor Leste nian no fó fali direitu ba ema estranjeiru falun hela interese balun iha laran. Iha autór balun ne’ebé fó promesa lukru balun bainhira sidadaun Indonezia ne’e hetan fali direitu ba rai hodi halo arrendamentu ho Kompaña Land Mark.

Autór ne’e halo jogada hodi bele iha mós direitu ba arrendamentu entre Amelia Tauphan ho Land Mark ne’ebé konsidera nu’udar “investimentu” ne’e. Asaun (saham) porsentu balun sai garantia ba nia bainhira Amelia Tauphan hetan fali direitu arrendamentu.

Jogada mós kontinua la’o, Amelia ne’ebé tama no sai TL ho pasaporte Indonezia derrepente hetan ona pasaporte Timor Leste, no dokumentu sira seluk hodi legaliza ninia an nu’udar Timor-oan tan de’it interese atu hada’u direitu arrendamentu ba rai.

Maske Amelia hetan ona dokumentu atu sai nu’udar Timor-oan ida, maibé Amelia kontra hela Lei Indonezia nian ne’ebé la permite sidadania rua. Iha esplikasaun Lei númeru 12 tinan 2006 kona-ba Sidadaun Repúblika Indonezia (Lei Sidadania) hatete katak “emprinsipiu Lei Sidadania la rekoñese dupla sidadania no mós laiha sidadania”.

Liu tan, iha artigu 23 Lei Sidadania Indonezia hatete “Bainhira hatene sidadaun Indonezia ida iha dupla sidadania, nia tenke husik ida. Se nia lakohi husik ida entre rua ne’e, sansaun ne’ebé nia hetan mak lakon nia sidadania Repúblika Indonezia”.

Amelia Tauphan ne’ebé hetan derrepente sidadania Timor durante ne’e “subar aan” tanba la brani reklara nia sidadania ba autoridade Indonezia. Ida ne’ebé bele sai prova mak Amelia durante ne’e hala’o viajen tama-sai Timor Leste ho pasaporte Indonezia.

Tuir dadus ne’ebé Tempotimor.com asesu, iha 12 Novembru 2018 Amelia Tauphan tama iha Timor Leste ho viza turista hodi hala’o ninia atividade, no nia viajen ikus mai Timor Leste iha fulan hirak liu ba.

 

Ema Balun Hahú Negosiasaun Fahe Lukru

Tuir dokumentu balun ne’ebé Tempotimor.com asesu, daudauk ne’e ema balun ne’ebé iha interese ba arrendamentu rai entre Amelia Tauphan ho Land Mark hahú halo negosiasaun atu fahe lukru ba malu.

Autor balun, bolu de’it Lafaek (laos naran loos), ne’ebé hetan promesa husi Amelia atu envolve an iha ninia “investimentu” ne’e liu husi asaun (saham) negosia namanas hela ho ema importante balun, bolu de’it Asiku (laos naran loos) atu bele apoiu no suporta desizaun ne’ebé Ministru Justisa Manuel Carceres fó sai ona.

Iha negosiasaun ne’e, Lafaek koko atu konvense Asiku atu bele utuliza maneira balun hodi aselera lalais desizaun ne’ebé MJ Carceres fó sai ona.

Lafaek hatete katak, ninia interese iha prosesu ne’e mak oinsa atu bele hetan osan.

Nia dehan bainhira Land Mark hahú selu ba Amelia, nia rasik mak sei halo kobransa ba osan ne’ebé selu ba arrendamentu. Ho nune’e kada fulan sira bele hetan kedan osan cash.

Aleinde ne’e, Lafaek mós promete asaun (saham) balun ba Asiku bainhira Asiku hakarak atu ajuda sira.

Maibé, Asiku husu atu Lafaek negosia ho Amelia hodi fó osan cash ho montante boot no nia sei husik no apoiu arendamentu entre Amelia ho Land Mark.

Maske ladun aseita ho “proposta” husi Asiku, tanba konsidera Amelia laiha osan atu selu, maibé Lafaek promete atu hatutan “proposta” refere.

 

MJ Cárceres Defensor Interese Estranjeiru

Desizaun Ministru Justisa Manuel Carceres hodi hamoos direitu arrendamentu estadu TL ne’ebé nia rasik reprezenta halo ema kestiona ninia lideransa.

“Ha’u hanoin presiza duni kestiona. Quantu mais ke rai ne’e, kontratu ne’e seidauk remata ninia tempu. Tanba sa mak agora sidadaun Indonezia ida, sidadaun estranjeira ida mai halo perturbasaun ba kontratu ida ne’ebé estabelese tiha ona entre parte rua,” dehan Vise Prezidente Bankada FRETILIN Francisco Miranda Branco ba Tempotimor.com, foin lalais.

Branco kestiona, tanba sa mak Ministru Justisa liu husi ninia Xefe Gabinete haruka karta ida ba kompaña Land Mark hodi denunsia kontratu arendamentu ne’ebé halo ona ho estadu TL.

“Ida ne’e mak pergunta boot ida. Pergunta boot tanba ita-nia konstituisaun artigu 52 alineia 4, klaru tebes (hatete) katak “ema siadadun nasional de’it mak bele iha direitu ba propriedade privada”,” dehan Branco.

Nia dehan, Ministru Carceres mós presiza klarifika kona-ba kontratu arrendamentu bazeia ba lei nú.1/2003 no dekretu lei nú.19/2004 kona-ba Rejime Juridiku Arendamentu bein imovel estadu nian no bein imovel abandonadu husi sidadaun estranjeiru sira nian.

Tuir nia, loloos MJ Carceres tenke defende estadu TL ninia direitu la’os fó fali razaun ba ema estranjeiru ne’ebé loloos laiha direitu ba rai.

“Tuir ha’u-nia hanoin Ministru bele mai klarifika di’ak liu tan iha publiku kona-ba situasaun ida ne’e. Situasaun ida ke klaramente ema bele hasai nia konkluzaun katak Ministru defende liu sidadaun estranjeira ida hodi hakotu fali kontratu ida ne’ebé estabelese ona entre Timor Leste liu husi (Sekretariu Estadu) Teras no Propriedade ho empreza ida.”

Branco dehan, bainhira estadu estabelese ona kontratu arrendamentu ho pesoal ka empreza ida, labele viola ka involavel kontratu ne’e to’o tempu kontratu ne’e hotu.

“So bainhira kontratu ne’e remata mak kestaun ne’e bele hetan intervensaun. Porke kuantu mais sidadaun estranjeira ida tan, ne’ebe laiha baze legal ida atu mai reklama no Ministru fó fali direitu ida ne’e ba nia, ne’e lori konfuzaun boot ida tan”.

Deputadu ne’e hatutan, asaun husi Ministru Carceres nu’udar violasaun ida ba kontratu ne’ebé estadu estabelese no violasaun ba Konstituisaun RDTL.

“Primeiru, nia (Ministru) viola tiha ona kontratu ne’ebé estabelese husi estadu Timor Leste liu husi Sekretaria Estadu Terras no Propriedade ho sidadaun estranjeiru ida atu halo negosiu iha Land Mark. Ba segundu, nia fó fali direitu ba ema estranjeira ida atu bele reklama rai ida ne’e. Mais ita-nia Konstituisaun la hateten ida ne’e.”

Liu tan Branco dehan, maske Amelia Tauphan moris iha TL no nia inan-aman ema Timor, maibé bainhira nia uza pasaporte Indonezia nian, nia laiha direitu ba sidadaun TL tanba Indonezia la permite sidadania rua.

Kona-ba dokumentus ne’ebé Amelia hetan ona hodi legaliza ninia sidadania nu’udar Timor-oan, Branco dehan, ninia sidadania ne’e bele invalida tanba parte Indonezia bele kestiona no bele penaliza.

“Ha’u hanoin invalida tanba iha parte seluk ne’e sei kestiona no nia bele penalizada husi parte Indonezia. Se estadu Indonezia hatene sira sei retira tiha nia sidadania,” dehan Branco.

Hatan kona-ba durante ne’e sidadaun estranjeiru balun, liu-liu Indonezia, ho fasil loos hetan asesu ba kartaun Eleitoral no BI no uza hodi fa’an rai no ikus mai fila fali ba Indonezia, Branco dehan, situasaun ida ne’e mak estadu TL tenke haree didi’ak atu ema oportunista sira labele uza ba sira-nia interese.

“La’os de’it uza sidadania rezolve problema provizoriamente de’it. Estadu tenke rigor hodi haree ba situasaun ida ne’e,” nia husu.

 

Pedro Aparicio: Amelia Tauphan iha Direitu

Entretantu, Reprezentante Legal husi Amelia Tauphan, Pedro Aparicio hatete, ninia kliente iha direitu ba propriedade iha Timor Leste tanba nia kliente nu’udar Timor-oan.

“VIII Governu devolve fali uma ka rai ne'e ba ha’u-nia kliente ho razaun katak nia laen mak ema sidadaun Indonezia, nia feen ne’e ema Timor-oan, nia inan-aman ema Timor, nia moris iha Timor, automatikamente nia nafatin hanesan sidadaun Timor. Ne'ebé nia iha direitu, tanba riku-soin ida ne’e hanesan bens kazal, harta gono gini, harta bersama, ne’eduni mezmu nia laen ema Indonezia, maibé nia, hanesan feen, iha direitu tanba nia moris iha rai ida ne’e. Ida ne’e mak governu ida ne’e halo rekoñesimentu, hapara tiha kontratu ida governu ho Land Mark, no governu entrega fali rai ne’e ba ami,” Pedro informa ba Tempotimor.com, foin lalais.

Pedro esplika, Konstituisaun artigu 3 kona-ba Sidadania, iha alineia 1 hatete “Iha Republika Demokratika Timor Leste nia laran iha sidadania nanis no sidadania husun”.

“Sidadaun orijinaria (nanis) ne'e dehan “ema ne'ebé inan-aman moris iha Timor, nia iha Timor, ne'e automatikamente nia hetan sidadaun Timor. Agora, ida adquirida (husun) ne'e ema sira seluk mai husi li’ur mak husu atu sai sidadaun rai ne'e”.

Liga ba ninia kliente, Pedro dehan, Lei Indonezia bandu duni nia ema atu iha dupla sidadania, maibé Timor Leste la bandu.

“So iha Indonézia mak hatete sira-nia ema labele sai sidadaun rua, ita-nia ne'e hatete bele. Se hanesan ne’e lojika iha ne’e dehan entaun ita ne'e bele sai sidadaun ba Indonézia, Australia no seluk tan,”.

“Ne'ebé iha prosesu ne'e, iha kolega balun ne'ebé mak ladun kompriende lei buat sira ne'e mak hanesan halo buat ne'e sai polémika,” dehan nia.

Tuir advogadu ne’e, Tribunal Rekursu foti ona desizaun kona-ba ema sira ne’ebé mak kaben ho ema Indonezia, katak Timor-oan ne’ebé kaben ho ema Indonezia sei la lakon ninia nasionalidade Timor Leste.

“Entaun nia iha direitu ba nia rai, sasan ne'ebé iha Timor mezmu ke nia ba hela iha Indonezia ka Australia no nasaun seluk mós, ninia rai iha Timor ne'e rekoñese nafatin.”

Ho nune’e, tuir Pedro deklarasaun ne’ebé hatete katak ninia kliente laiha direitu nu’udar interpretasaun ne’ebé la tuir lei.

“Ne'e hanesan interpretasaun ne'ebé mak hanesan iha interese, dada interese lei ne'e ba ema ida nia interese, ne'e la'os hanesan ne'e,” katak nia.

Hatan kona-ba oinsa karik kazu ne’e lori ba tribunal, advogadu ne’e dehan, sira laiha razaun atu lori kazu ne’e ba tribunal tanba na’in husi kompaña Land Mark nu’udar sidadaun Singapura.

“Nia (ema) Singapura, nia labele halo reklamasaun ba rai sira iha Timor ne’e ba nia an. Tanba ita-nia Konstituisaun artigu 54 dehan katak sidadaun Nasional de’it mak iha direitu ba rai. Se nia ema Singapura nian, ninia inan-aman Singapura, nia moris iha Singapura, nia feen iha Singapura, nia oan sira moris hotu iha Singapura, nia laiha direitu hodi reklama rai ne'e iha Timor”.

Maske nune’e, nia dehan, iha posibilidade balun ne’ebé bele halo mak halo rekursu ba desizaun ne’ebé Ministru Justisa foti ona kona-ba entrega arrendamentu rai ba ninia kliente.

“Maibé to’o agora ha’u seidauk simu notifikasaun husi tribunal kona-ba sira-nia materia lori ba tribunal ne’e saida,” nia hatete.

Entretantu, dala haat ona Tempotimor.com esforsu hodi hetan klarifikasaun husi Ministru Carcerese iha ninia knar-fatin, maibé parte Gabinete Ministru Justisa nian hatete katak Ministru okupadu.

Iha Kuarta (16/10), tuku 10.48, bainhira MJ Carceres tuun husi salaun reuniaun Konsellu Ministru, jornalista Tempotimor.com koko halo konfirmasaun, maibé MJ Carceres responde de’it “hein lai” no sa’e daudauk ba ninia karreta hodi husik hela jornalista ne’ebé la’o tuir nia.

Rate this item
(4 votes)
Last modified on Sunday, 20 October 2019 21:34
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com

Related items