Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Akara no Politika Timorizasaun: Asesor Timor-oan 11 iha SEKomS nia Mahon

Lista Asesor husi SEComS Lista Asesor husi SEComS Foto Especial

Tempotimor (Dili)-Asesor iha ministériu sira sai topiku diskusaun ne’ebé manas bainhira governu konstitusional daualu hahú ukun. Númeru asesor ne’ebé barak konsege sita atensaun. Sekretariu Estadu Komunikasaun Sosial (SEKomS) iha asesor ne’ebé la uitoan, maibé karik la barak demais bainhira kompara ho ministériu sira seluk.

Tuir lista pagamentu ba asesor SEKomS ba fulan Juñu 2020 ne’ebé www.tempotimor.com asesu, númeru asesor ne’ebé serbisu iha SEKomS nia mahon hamutuk na’in 11. Asesor hirak ne’e, nu’udar Timor-oan ne’ebé hetan fiar husi Sekretariu Estadu Mericio Juvinal Akara hodi fó konsellu, asistensia, no ajuda ninia serbisu durante nia mandatu.

Tuir lista ne’e, asesor ho salariu boot liu mak Asesor Juridiku SEKomS, Lilia Rosa Soares, ho salariu $6.200 kada fulan; Tuir mai, Asesor Komunikasaun no Apoiu Tekniku ba Dezenvolvimentu RTTL, Eugenia Maria de Sousa Ribeiro, ho salariu $3.650; Asesor Nasionál ba Peskiza no Analiza Media, Carsiliano Oliveira, ho salariu $3.500; Asesor Finansas, Aprovizionamentu no Rekursu Umanus SEKomS, Cipriano Madeira Pinto, ho salariu $3.300; Asesor Nasionál ba Juridiku, José Pereira da Conceição ho salariu $3.000; Asesor ba Asuntu Deseminasaun Informasaun no Programasaun Audiovizual, Rui Manuel da Costa Soares Viana, ho salariu $3.000; Asesor ba Analiza no Peskiza, Costantino da Conceição da Costa Ximenes Escolano Brandão, ho salariu $2.500; Asesor ba Komunikasaun no Informasaun Suku, Livio da Costa, ho salariu $1.500; Asesor ba Apoiu Gabinete, Mateus Pinto, ho salariu $1.500; Asesor Asuntu Planeamentu no Programasaun Sentru Radio Komunitariu (CRC), Eurico Pereira, ho salariu $1.350; no Asesor Asuntu Relasaun Sosiadade Sivil, Instituisaun Media Nasional no Komunikasaun Suku, Julino Ximenes da Silva, ho salariu $1.350.

Atu selu asesor hirak ne’e, kada fulan SEKomS tenke hasai osan hamutuk $30.850.

Akara fó serbisu ba asesor na’in 11 ho razaun tanba nia defende politika Timorizasaun, katak hahú fó oportunidade ba Timor-oan sira atu fó sira-nia kontribuisaun no matenek.

Tuir, Sekretariu Estadu ne’e, Timor-oan hirak ne’ebé nia fó serbisu nu’udar asesor mesak eis ativista, eis jornalista, no ema husi grupu rezisténsia.

Akara dehan, fofoun bainhira nia asume kargu nu’udar Sekretariu Estadu Komunikasaun Sosial, nia haree katak asesor ne’ebé serbisu iha SEKomS mesak ema estranjeiru de’it no laiha asesor Timor-oan.

Asesor husi rai li’ur ne’e, nia hatete, selu ho salariu ne’ebé boot, hahú husi rihun $10 to’o rihun $20, kada fulan.

Akara hahú hanoin no hakarak atu tenke iha asesor Timor-oan, ho nune’e nia hasai asesor internasional sira ne’ebé ho salariu boot no hahú rekruta asesor Timor-oan.

“Duke ha’u rekruta asesór internasionál na'in rua ho saláriu rihun $20 ba leten, di'ak liu ha'u fahe ba Timor-oan na'in lima ka na'in 10, par sira hahú serbisu no aprende, hodi ba oin Timor-oan bele”.

“Se ita kestiona beibeik Timor-oan ho saláriu $1.000 ka $2.000 tanba de'it fahe saláriu asesór internasional nian, mak ita kestiona fali ida ne'e, entaun ita-nia hakarak mak rekruta fali asesór malae par na'in ida ka na'in rua simu salariu $10.000, $15.000. Ha'u pesoál, ha'u defende ida seluk, Timor-oan,” dehan Akara.

Tuir Faktu ne'ebe iha asesor iha gabinete Primeiru Ministru menus husi nain lima komapra ho SEComS nia asesora hamutuk na'in 11. Kona-ba kritika balun ne’ebé durante ne’e mosu katak asesor iha SEKomS barak liu la halo serbisu, Akara dehan, durante tinan rua ho balun, asesor no apoiu tekniku iha SEKomS konsege halo ona serbisu lubuk ida.

Atu hatene di’ak liu tan hanoin husi SEKomS Mericio Juvinal Akara (MJA) kona-ba asesor no apoiu tekniku iha ninia “mahon”, tuir mai www.tempotimor.com (tt.com) oferese intevista eskluzivu kona-ba asuntu refere.

 

tt.com: Señor Sekretariu Estadu, durante tinan rua ho balun ita-boot lidera SEKomS, saida mak ita-boot konsege halo ona?

MJA: Progresu ne'ebé mak ami konsege mak esbosu lei ne'ebé liga ba área Komunikasaun Sosiál, hanesan lei radiodifuzaun. Ita mós konsege produz lei insentivu ba média sira, maske ita nia Prezidente Repúblika veta. Lei insentivu ne'e par oinsa ita apoiu média sira, maibé hetan veta husi Prezidente Republika, entaun ami sei haree fila fali.

Esbosu ida seluk mak hanesan estatutu RTTL nu'udar empreza públiku, hein de'it ajenda Konsellu Ministru par diskute. Ami mós prepara hela polítika nasionál kona-ba komunikasaun nian.

Kona-ba programa nian, hanesan ami aprezenta iha Parlamentu Nasionál, katak oinsa atu dezamina kona-ba lala'ok dezenvolvimentu ba ita-nia rai, promove ita-nia potensia pozitivu, ne'ebé mak ita-nia suku sira iha, liu-liu programa “Naroman ba Suku”. Ita konsege produz suku sira-nia profile no lansa iha média sira, inklui apoiu Rádiu Komunidade 16 liu husi transfere orsamentu husi transferénsia públiku, par sira mantein sira-nia serbisu di'ak to'o agora.

Ita mós konsege apoiu Tatoli, liu husi nia estrutura, politika no programa, ne'e sira hala'o kapas. Ita mós fó prioridade atu halo infra-estrutura ba RTTL no Tatoli. Kona-ba orsamentu ita asegura, polítika ita asegura, maibé foin lalais la pasa, maibé ita sei hadi'a fila fali.

Dizitalizasaun RTTL nian agora atinje ona pursentu 90. Hein de'it ekipa Xina nian par ita finaliza. Depois ita mós halo formasaun.ba ita-nia joven sira, liu husi sentru Ceftec, agora sei kontinua.

Ita mós hetan halo kooperasaun ho institutu Camões par fó formasaun ba ita-nia jornalista sira ho lian portugues, konsege rezultadu di'ak. Ne'ebé durante tinan rua nia progresu mak ida ne'e, balun sei iha prosesu implementasaun.

Klaru katak iha difikuldade balun mak ita infrenta, maibé laiha difikuldade boot ida, entaun sei kontinua par tinan tolu mai ita atinje ita-nia prioridade ne'ebé mak ami aprezenta iha inísiu periodu goveru daualu nian iha parlamentu nasional.

 

tt.com: Kona-ba esbosu lei insentivu ba media ne’ebé PR veta, daudauk ne’e prosesu revizaun to’o ona iha ne’ebé?

MJA: Lei ne'e komu veta politika husi PR, entaun ohin dader ha'u ko'alia ho Ministru Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál (MAPKS) Francisco Gerónimo, par bele haree no fó nia perspetiva.

Depois ha'u mós propoin ba Señor Ministru katak, se bele ita aprezenta fila fali ba Konsellu Ministru, tanba kondisaun ita-nia média sira iha ita-nia rai la hanesan ho nasaun sira seluk. Média sira iha ita-nia rai ne'e, presiza tulun ho apoiu. Entaun atu apoiu ba média sira ne'e presiza baze legál, entaun konsege produz ona esbosu lei insentivu, maibé seidauk pasa.

 

tt.com: Karik ho prezensa MAPKS hamutuk ho SEKomS iha garantia esbosu lei insentivu ba media ne'e bele hetan pormulagasaun husi PR?

MJA: Esforsu mak SEKomS halo, ami esplika hotu nia prosesu no objetivu hotu husi esbosu ne'e, objetivu saida mak produz lei ne'e, entaun señor Ministru rona ona, entaun agora ita hein MAPKS ninia esforsu final. Mais ami-nia esforsu mak ne'e, ami-nia hakarak lei ne'e avansa ba oin, karik ita fó tulun ba ita-nia média sira.

Tanba hanesan SEKomS, ha'u koñese di'ak média sira iha ita-nia rai, entaun esforsu ida ne'e mak ami iha, ho baze legál par apoiu karik ita bele regula ho lei ruma, mais durante ne'e apoiu iha liu husi transferénsia públiku, maibé ba asosiasaun jornalista sira ne'ebé naun lukrativu, ida ne'ebé insentivu ne'e ita labele apoiu, tanba lei la fó dalan. Tanba ne'e mak ami aprezenta lei insentivu ne'e, espera señor Ministru foun bele tau prioridade, pois ita hein nia desizaun.

 

tt.com: Señor Sekretariu Estadu, preokupasaun balun sei mosu nafatin kona-ba númeru asesor iha SEKomS na’in 11. Iha balun kestiona, SEKomS presiza duni asesor sira ne’e? no durante tinan rua ho balun sira halo ona saida?

MJA: Pergunta ida ne'e mosu, bainhira ami ba defende ami-nia programa iha plenaria Parlamentu Nasionál. Ha’u hatete kedas iha ne'ebá, bainhira ha'u asume ha'u-nia knaar iha semana dahuluk, ha’u haree katak iha asesór husi rai li’ur ho saláriu boot, no ha'u haree laiha asesór Timor-oan, entaun ha'u mai ho hanoin katak ha'u hakarak iha asesór Timor-oan, tanba ne'e mak ha'u hasai asesór internasional ne'ebé ho saláriu boot. Entaun saláriu ida asesór internasional nian ne'e ha'u fahe ba asesór Timor-oan no konsege fó serbisu ba Timor-oan na'in lima.

Primeiru, asesór internasionál ida ho saláriu rihun $10 ba leten, ha'u fahe ba Timor-oan na'in lima, par asesór ne'e hahú fó sira-nia kontribuisaun no matenek hodi akompaña RTTL, akompaña programa ne'ebé mak Diresaun Nasional Diseminasaun Informasaun (DNDI) hala'o, akompaña no halo asesór ba Rádiu Komunidade sira. Entaun ha'u dehan katak, duké ha'u fó serbisu ba malae iha ho saláriu boot, di'ak liu malae nia saláriu ne'e ha'u fahe fali ba Timor-oan hodi halo serbisu.

Se Timor-oan ida laiha kapasidade atu halo serbisu malae ida nian, entaun na'in lima halo kolaborasaun, tau hamutuk sira-nia matenek, sira bele kontribui. Tanba ne'e mak progresu serbisu ne'ebé mak ohin temi, konsege produz lei sira, aselera programa sira mak ohin ha'u mensiona, ne’e hotu serbisu sira nian.

Iha prosesu hirak ne'e, iha apoiu tékniku tan, ne'ebé mak ita presiza, nia saláriu la boot, la'ós boot hanesan malae sira nian, maibé ita-nia Timor-oan sira ne'e balun nia saláriu $1.000, $1.500, ne'ebé kontinua apoiu iha ne'e. Ne'ebé laiha asesór ida iha SEKomS ne'ebé nia saláriu boot hanesan ema hotu ko'alia, uitoan-uitoan de’it, sira balun apoiu asesór no balun apoiu tékniku.

Ha’u aprezenta iha PN ne'ebá katak duké ha'u rekruta asesór internasionál na'in rua ho saláriu $20.000 ba leten, di'ak liu ha'u fahe ba Timor-oan na'in lima ka na'in 10, par sira hahú servisu no aprende, hodi ba oin Timor-oan bele.

Se ita kestiona beibeik Timoroan ho saláriu $1.000 ka $2.000 tanba de'it fahe saláriu asesór internasional nian, mak ita kestiona fali ida ne'e, entaun ita-nia hakarak mak rekruta fali asesór malae par na'in ida ka na'in rua simu salariu $10.000, $15.000. Ha'u pesoál, ha'u defende ida seluk, Timor-oan.

Ba ha’u, di'ak liu salariu rihun $10 ha'u fahe ba Timor-oan na'in 10 par ida $1.000 ka $2.000, ha'u prefere ida ne'e, ha'u defente polítika ida ne'e, Timorizasaun mak ida ne'e, ho uitona-uitoan. Ne'ebé problema ne'e la'ós numeru Timor-oan hira ka na'in hira, problema mak kuaze orasamentu ne'e hanesan, selu asesór internasional to'o $10.000 ka $15.000, ha'u fahe ba Timor-oan sira hodi simu uitoan-uitoan. Sira serbisu hanesan, produz hanesan, rezultadu, progresu mós hanesan.

Ha’u defende liu hodi fó serbisu ba Timor-oan na'in lima ka 10 halo serbisu ne’ebé malae ida halo. Ne'ebé ha'u sei defende nafatin ida ne'e, ba see de'it mak hakarak deskute ho ha'u kona-ba ida ne'e, katak hahú agora ba oin, ha'u hakarak fó oportunidade ba Timor-oan atu kontribui ho saláriu uitoan-uitoan hanesan ohin ha'u dehan, balun iha $1.000, $2.000, $3.000, ne'ebé fahe uitoan-uitoan.

Agora sira halo saida? progresu serbisu mak ohin ha'u mensiona. Tanba sira-nia kontribuisaun, fó sira-nia apoiu ba ita-nia funsionáriu sira. Ha’u hakarak orgullu ho sira, ha'u fó parabéns ba sira, maske ema krítika ita-boot sira dehan, ita-boot sira la halo serbisu, tuur de'it.

Ita laiha krítika ba asesór internasional ne'ebé mai simu saláriu $10.000, $15.000, $20.000, maibé ita hahú ona fó serbisu no fahe saláriu malae sira nian ne'e ho uitoan-uitoan, Timor-oan sira hanesan preokupa.

Ne'ebé, ha'u prontu debate ho sira, katak ha'u prefere liu fahe saláriu malae nian ba Timor-oan ho uitoan-uitoan, entermus númeru bele sa'e, maibé ida ne'e mak hanesan ita hahú fó oportunidade ba Timor-oan, ne'ebé ita-boot sira ba konta ba, katak ha'u-nia polítika ne'e ha'u defende tiha ona iha plenária ne'ebá.

Ema hotu hatene na'in hira mak iha ne'ebá, see-see mak serbisu ho ha'u iha ne'ebá ema hotu hatene. Ema ne'ebé ha'u fó serbisu ne'e, ema eis ativista, rezisténsia nia ema, maibé ema sira ne'e lisensiatura, ema sira ne'e iha kapasidade mak serbisu iha ne'e. Kuaze ema hotu koñese sira, balun eis ativista, eis jornalista, ema husi grupu rezisténsia, entaun ha'u fó tempu ba sira par sira kontribui no sira na'in hira ne'ebé serbisu iha ne'e prontu debate ho see de'it, sira halo saida, sira simu saláriu hira, sira bele aberta. Ne'ebé see mak hakarak diskute ho ida ne'e, prontu bele levanta iha plenária PN par ha'u ba defende.

 

tt.com: Obrigadu ba tempu Señor Sekretariu Estadu, susesu ba ita-boot no ita-boot nia asesor sira.

Rate this item
(1 Vote)
Last modified on Sunday, 19 July 2020 14:15
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« April 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Tempo Timor Networks

Online Counter