Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Parte III intervista MJ Carceres : Preokupa Ema Forma Dader-Nakukun, MJ Sei Desentraliza Notariadu ba Municipio Featured

Dili (Tempo Timor) - Dader-nakukun de’it, ema balun hahú hamriik sadere an iha portaun boot ne’ebé sei mamuk hela. Iha ema ida to’o rua mak la’o ba mai iha laran hodi tau-matan hela ba uma-mutin ne’ebé hamriik ho nabilan.

Ema hahú mosu ida rua, balun hamriik sadere iha portaun, balun tuur falun an hodi tahan mahobeen ne’ebé malirin bainhira turuk kona isin, seluk tuur dook uitoan hodi hateke ba estrada ne’ebé sei hakmatek hela.

Ema hirak ne’e sei tuur hodi hein to’o loro-matan mosu, bainhira motor, karreta no ema hahú harame estrada públiku. Portaun mós hahú loke. Sira tama no forma hikas hodi hein servidór estadu sira tama serbisu.

Paisajen ne’e sai baibain ona iha area notariadu, Kolmera, Dili. Atu bele trata lalais dokumentu, hakarak ka lakohi, tenke mai sedu. Kestaun ne’e hamosu preokupasaun boot. Tanba la’os de’it kona-ba oinsa servidór sira-nia serbisu ba povu, maibé mós kestaun seguransa ema sira ne’ebé tenke mai dader-nakukun hodi trata dokumentus.

Kestaun ne’e hetan atensaun mós husi Ministru Justisa Manuel Cárceres da Costa. Ministru ne’e sente preokupa ho situasaun ne’e.

“Tanba de’it nia presiza (trata dokumentus) ne’e nia mai Dili. Ita husu took ba nia, nia perna mai Dili ka lae?, nia maluk iha Dili iha ka lae? nia hatene lao iha sidade ida be karreta halai sabraut ne’e ka lae?, ne’e risku ba nia vida,” dehan Ministru Justisa.

Preokupasaun Ministru Justisa ne’e iha duni fatin, tanba haree ba realidade katak durante tinan barak nia laran, governu seidauk konsege rezolve problema ema forma iha notariadu nia oin hodi trata dokumentus.

Ho lideransa husi Ministru Cárceres, iha komitementu boot atu halo mudansa. Desentralizasaun notariadu ba munisipiu sira, sai hanesan alternativu ne’ebé Ministru Justisa ne’e hakarak atu implementa.

Tuir mai, Ministru Justisa (MJ) Manuel Cárceres da Costa fó sai ninia hanoin relasiona ho politika desentralizasaun notariadu liu husi intervista Tempo Timor (TT) halo intervista eskluzivu, iha nia knar-fatin, Rua de Justica Kolmera, Dili, Timor Leste, Tersa (09/04). 

TT: Senhor Ministru, to’o ohin loron ema kontinua forma iha dader hodi trata dokumentus. Oinsa mak atu rezolve problema ne’e?

MJ: Tanba saida mak ema barak mai Dili (hodi trata dokumentus)? tanba Dili ne’e atende Likisa, Ermera mai hotu iha ne’e. Imajina de’it, Dili de’it besik ona na’in 300.000, ermera ne’e rihun ida resin.

Dala-ruma ha’u halo ezersisiu ha’u haree sira forma barak. Ha’u tama ba ho kalsa badak sira la hatene ha’u. Ha’u dehan imi ko’alia hela ho Ministru Justisa, favor ida keta mai hanesan ne’e, ne’e risku boot. Ita-boot imajina de’it, nia forma tuku haat, depois lanu teen ida liu tuku haat, mak hana tiha ema ne’e iha resintu notariadu ne’e ami mak responsabilza tanba ema ne’e iha ami nia kintal laran,

Kuitadu nia tenke lakon nia tempu, naran mak temi (husi munisipiu) Ermera, mais mai husi Atsabe, Letefoho. Nia lakon nia tempu, nia lakon nia osan, nia mai husi ne’ebá kalan, depois to’o iha ne’e madrugada, depois ba forma, ne’e buat ida ne’ebé ha’u la admite mas situasaun real mak ne’e.

Tanba de’it nia presiza (trata dokumentus) ne’e nia mai Dili. Ita husu ba nia, nia perna mai Dili ka lae?, nia maluk Dili iha ka lae?, nia hatene la’o iha sidade ida karreta halai sabraut ne’e ka lae?, ne’e risku ida ba nia vida.

Ha’u la gosta ema mai Dili (atu trata de’it dokumentus). tanba ne’e mak ha’u nia terminolojia, tenke haruka serbisu sira ne’e mak ba munisipiu sira. Ema la mai Dili ona (atu trata dokumentus).

Agora daudaun ne’e serbisu barak mak sentralizadu hela. Ezemplu, emisaun pasaporte. Emisaun pasaporte ne’e halai hotu mai Dili, so iha de’it Maliana no Oekusse (mak la mai Dili). Agora atu loke tan iha Aileu. Iha ha’u-nia tereminolojia, ha’u nia hakatak loloos ne’e atu harii tan, se tinan ne’e labele, tinan oin ne’e loke tan iha Baukau, Ermera.

TT: karik iha problema ruma relaciona ho atendimentu iha serbisu rejistu notariado no saída mak ita boot sira halo hodi rezolve problema sira ne’e?

MJ: Foin lalais mosu problema boot, ulun fatuk moras, bainhira SEFOPE loke rekrutamentu (serbisu iha Australia). Ema barak mak mai trata dokumentus. Loroloron ha’u ba hela de’it. Sira balun haruka foto no video liu husi WhatsApp. Ha’u tuun ba koalia ho sira, ha’u dehan irmão sira tenke kompriende, uma ida (notariadu) Dili nian ne’e boot hanesan uma (notariadu) Likisa nian. Numeru populasaun ne’e ida ne’ebé mak barak liu? Dili ka Likisa?, uma ida atu servi populasaun Dili rihun 300 resin ne’e hanesan mós ho uma Likisa nian, Aileu nian, hanesan ho munisipiu sira ne’ebé populasaun uitoan, entaun labele.

Ami-nia funsionariu hodi fó atendimentu ba sira ne’e ema na’in 12 de’it. Diretór ida, notariadu ida, hela de’it ema nain 10. Balun ba halo tiha serbisu seluk, hela ema na’in lima ka neen mak atende ema 500 ka 600, ne’e situasaun ida.

Situasaun ida seluk. Ezemplu, loke iha Manatuto, sira fó kedas ona prazu, prazu ida iha Manatuto ne’e hotu nia atu halai ba iha ne’ebé?, na tenke halai mai Dili. Nia to’o mai iha Dili ba fali Xefe Suku balun iha Dili hodi halo deklarasaun katak “ema ne’e hau-nia ema iha suku ne’e”, nia lori fali deklarasaun mai troka nia dokumentus sira ne’e hotu. Se nia dehan fali nia ema Manatuto, entaun nia labele mai rejistu iha ne’e. ne’ebé situasaun ne’e ha’u husu tiha ona ba Ministériu Estatal katak ami la simu tan deklarasaun katak ema ne’e muda husi Laclo mai Dili, ami só simu de’it Xefi Suku husi Manatutu ne’e mak dehan “ha’u-nia ema ne’e agora muda ona ba Dili”. Deklarasun husi nia suku orijen ne’e mak vale. Tanba, Dili ne’e fatin ba ita hothotu halibur malu, agora ida ne’ebá mak hatete katak “ha’u-nia ema muda husi ne’e ba fali Dili, agora ida iha Dili ne’e atu ba foti dokumentuss nia mai trata deklasaun katak ha’u ema Dili, ne’e labele, ne’ebé iha ne’e ema la simu.

UNICEF ajuda ami ho karreta ida, ha’u bolu ona Diretór Notariadu, ita sosa ekipamentus ida hodi tau iha karreta ne’e, karreta ne’e perkore Timor halo rejistu ba ita-nia avó, tian, tiun no sira ne’ebé idozu, defiensia sira, ne’e ita mak ba buka sira hodi rejistu iha ne’ebá, tanba sira atu mai simu $30.00 oan ne’e tenke uza dokumentus, nia atu mai simu pensaun veteranus nian ne’e tenke uza dokumentus, se balun funsionáriu portugues tan,mai simu nia pensaun tenke dokumentus, labarik sira moris iha foho ne’ebá la hatene saida mak rejistu presiza sertidaun.Serbisu sira ne’e di’ak liu ba iha ne’ebá.

TT: Senhor Ministru, koalia kona-ba desentralizasaun ne’e hola parte mós iha programa Ministériu Justisa nian ba tinan lima. Karik ita-boot bele esplika kona-ba programa hirak ne’ebé ita-boot hakarak implementa durante tinan lima?

MJ: Programa tinan lima nian ne’e hanesan manifesta polítiku ida. Manifesta politiku ba Ministériu Jusitsa ne’e bele dehan ambisiozu tebes. Intensaun poítika AMP nia ba seitór justisa mak ne’e, agora atu materializa ita tenke tau prioridade, ne’ebé ha’u-nia proridade foin dadauk ne’e ha’u halo tiha rezumu ida, ha’u hato’o ba Exelensia Primeiru Ministru, mak reforsa instituisional. Reforsa instituisional ne’e atu konsolida estrutura internal ministériu ida ne’e nian hanesan ohin ha’u hateten ne’e.

Ministériu ne’e iha Dili nia iha Teras Propriedades, depois Teras Propriedade iha nia delegasaun sira iha Munisipiu sira. Diresaun Nasional Notariadu ne’e iha Dili, maibé diresaun ne’e mós iha ninia kartóriu iha munisipiu 12 ho ita-nia Rejiaun Autonomu Oecusse, ne’e tenke halo reforsa instituisional ida. Reforsa ne’e tenke kapasita rekusrsu sira ne’ebé serbisu, aumenta rekursu sira ne’e par halo atendimentu ba ita-nia sidadaun sira, depois tenke fó ekipamentu. Ita halo uma, ita tau ema mesak matenek de’it, ekipamentu laiha par atu serbisu hanesan de’it. Ne’ebé fokus mak ne’e, reforsa instituisional iha ministeriu nia laran, iha Sekretáriu Estadu Teras Propiedade nia laran, no iha munisipiu sira tenke fó delegasaun kompetensia, saida mak ita hakarak halo no nia aprezenta nia relatóriu mai depois ita bele halo avaliasaun dezempeñu, ida ne’e reforsa instituisional.

Ida seluk kapasitasaun rekursu umanu ne’e hall liu ba ita-nia operadór justisa sira, ita hatene mas Ministru Justisa labele tama diretamente ba tribunal no Ministériu Públiku, Ministru Justisa nia iha de’it nia depedensia, ne’e mak defensoria públiku, agora Ministru Justisa atu tama ba iha tribunal no ministeriu públiku tenke liu husi orgaun ida naran Konsellu Koordenasaun ba justisa ne’ebé preside husi Ministru Justisa ho membru Prezidente Tribunal Rekursu no Prokuradór Heral Republika, reprezenta advgadu, sentru formasaun jurídika, diretór PSIK, ami sira ne’e mak halo koselu no trasa polítika ne’e.

Agora, saida mak ita hakarak halo? Reforma judisiariu ne’e komesa ona, ita hatene katak Sesta semana foin dadauk ne’e ita-nia ministériu públiku sira hakarak revé fila fali sira-nia estatutu prokuradór, ne’ebé halo seminar internasional ida, ha’u maós ba partisipa iha ne’ebá, hotu tiha sira sei entrega sira-nia estatutu ne’e, sira-nia proposta ne’e mai iha Ministru Justisa, Ministru Justisa sei lori ba Konsellu Ministru mak lori ba iha Parlamentu hafoin parlamentu mak halo apresiasaun no aprovasaun depois Sua Exelensia Prezidente Repúblika halo promulgasaun. Ne’e pasu ida ba reforma judisiariu ne’e.

Pasu ida seluk, iha Konsellu Koordenasaun ida ikus Prezidente Tribunal Rekursu mós sira prepara sira-nia estatutu majistradu judisiail par ita-nia estatutu ne’e haan malu ho ita-nia evolusaun ne’e. Ne’e sira mós prepara ona. Defensoria públiku mós prepara hela sira-nia estatutu. Defensoria públiku ne’e halo saida? sira ne’e tama iha reforsa instituisional ne’e atu reforsa judisiariu ne’e.

Ida fali iha ne’e, ami prepara ona lei ne’e, atu halo lei organizasaun judisiariu. Ita hatene katak ita iha juiz ne’e 30 resin de’it, maibé lei ne’e tenke projeta ba oin, ezemplu iha lei ne’e ita tenke harii Supreme Tribunal Justisa, ita tenke harii Tribunal Kontas, agora ita iha Kamara Kontas ida ke Tribunal Rekursu mak fahe malu de’it, tanba ita agora ne’e sidadaun ida nia ba halo julgamentu iha tribunal nia ba halo rekursu de’it ba Tribunal Rekursu. Tribunal Rekursu ba iha nia ne’e hotu ona, nia atu simu ka la simu ne’e hotu ona, mas aban-bainrua ne’e ita tenke iha Supreme Tribunal Justisa, orgaun ida máximu liu ne’e. Ba ida ne’e ita tenke iha lei organizasaun judisiariu atu projeta ba oin. Lei ne’e iha tiha kedas ona mak ita prepara ita-nia ema.

Ita seidauk iha Tribunal Administrativa. Ita laiha kazu kontensiozu, kazu kontra estadu ne’e ba iha Prokuradór Jeral Republika ba mate iha ne’ebá de’it. Bainhira mak sira haree uluk krime ne’e depois mak tama estadu ne’e, ne’ebé kazu sira ne’ebé kontra estadu ne’e tribunal laiha. Ne’ebé ami agora prepara hela. Ha’u husu ona pareser husi ministeriu publiku notribunal rekursu nian mai ona, depois ita sei tuur hamutk fila fali, sei bolu halo tan semináriu ida par bolu ema expert sira ne’e mai hodi sira bele haree ita-nia lei ne’e par lori ba konsellu ministru bele aprova.

Ami mós prepara ona ita-nia advogadu privadu sira ne’e par sira mós tenke iha orden advogadus ida, se lae advogadu sira ne’e ita la regula. Advogadu ida la’o ninia. Sira tenke iha ordenadvogadu par proteje sira-nia direitu.

Agora iha gabinete ne’e ami haree hela lei ida naran asosiasaun públikas. Ita iha asosiasaun iha ne’e barbarak loos ne’ebé mai rejistu iha notariadu ne’e, laiha lei ida ne’ebé proteje sira. Asosiasaun ne’e barak inklui mós Asosiasaun Antigus Kombatetentes, ne’e rejistu de’it iha ne’ebá, laiha lei ida ne’ebé mak proteje sira, ne’ebé agora halo lei ida par proteje asosiasaun sira ne’e hotu.

Ba rejistu iha notariadu ne’ebá ne’e baze legal, mais o nia direitu ne’e see mak proteje?, tanba ne’e mak agora halo hela lei. Lei ne’e la’o hamutuk ho lei orden advogadus. Maromak tulun Parlamentu bele aprova ba Senhor Prezidente Repúblika promulga tiha. Sira ne’e tama iha kontestu ida reforma ne’e.

Ida fali parlamentu mós atu halo alargamentu judisiáriu. Atu loke tribunal ho ministériu publiku iha munisipiu. Ne’e di’ak. Ba ha’u infra-estrutura la’os problema, tanba ita ba hadia de’it fali uma sira ne’ebé uluk Tribunal Distrital ne’ebé Indonezia sira halo ne’e. Ha’u-nia problema ne’e mak juiz ida ita nian ne’e 30 resin de’it, ita fahe tiha sira ne’e ba munisipiu nein funsiona.

Ezemplu, nia ba Manatuto nia ba kaer kazu ida fulan ida, se nia iha Dili, nia bele kaer kazu 100 ka 200 karik. Entaun, alargamentu mapa judisiariu ne’e bele tama nafatin iha programa maibé ita la’o neneik uitoan.

Atu kobre fali ida ne’e saida mak mak halo?, programa ne’e naran lori justisa besik ba povu. Ne’e mak ida ohin desentralizasaun hatete ne’e. Serbisu notariadu ne’e ba tiha munisipiu, serbisu terras propriedade ne’e ba tiha munisipiu. Depois ida fali tribnal movel.

Ita iha Dili enfrenta ne’e, dadur ka arguidu mai husi Bekora, Gleno ka Suai, nia to’o iha ne’e dala-ruma prokuradór mak laiha. Prokuradór no Defensor ne’e kompletu ona juiz mak laiha ka moras fali. Ita lakon tempu, tan ne’e mak krime kiik sira ne’e ita fó hanorin ba ita-nia siddaaun sira ne’e, julgamentu ne’e ba iha sira-nia fatin, ne’e mak tribunal movel ne’e.

Tribunal movel ne’e, prokuradór, defensor no juiz ne’e ba hamutuk de’it, ami lori tan dadur ne’e ba, testemuña ne’e ba, ita ba halo julgamentu iha sira-nia fatin de’it. Ne’e vizaun mak lori justisa besik ba povu no justisa lalais liu.

Tuir fali, iha ninia edukasaun sivika ida katak “imi lalika halo krime, se imi halo krime karik ba hasoru ema na’in tolu ne’e”. Justisa ne’e nia lalaok hanesan ne’e. Ida ne’e mak ami sei ko’alia hela. Foin lalis enkontru koordenasaun justisa nian ne’e Senhora Prezidente Tribunal Rekursu sei halo kalendáriu mak mai Prokurador Jeral Republika no Defensor Públiku Jeral mai haree par sira nomeia dadauk ona ema ne’e ba kaer kazu ne’e. Ne’e presiza rekursu, tanba ne’e mak Ministru Justisa dehan hanesan ne’e, ha’u ajuda rekursu no transporte sira iha ministreriu justisa ne’e, se laiha liu ne’e mai hasai tiha plat númeru 7 (xapa matrikula ministru justisa) ne’e tau fali plat governu nian, ha’u ba uma sae taxi ka mikrolet mós di’ak, ne’ebé importante mak programa ne’e la’o.

Ida seluk mak boa governasaun. Laiha governasaun di’ak ida ne’ebé laiha justisa. To’o ba buat ida ne’e, se ita hakarak boa governasaun ne’e mais funsionáriu públiku nia kargu de’it mak rungu-ranga hela hanesan ne’e, halo oinsa mak o halo governasaun di’ak ida?, halo nusa mak o bele prevene korupsaun?, ita labele halo. Se ita hakarak halo, hamosu boa governasaun iha VIII governu ne’e presiza reforma lejislativa ne’e.

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Thursday, 25 April 2019 08:47
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« March 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Tempo Timor Networks

Online Counter