Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

PRIZAUN NAKFILAK SAI FATIN TORTURASAUN. Featured

Tempotimor, (Dili) - “Torturasaun mosu iha prizaun laran, guarda prizional sira baku prizioneirus balun to’o mí ran, balun seluk to’o hetan moras laran, guarda sira mos haruka rekluzus feto no mane hodi kolu sira nia roupa (molik) mak foin halo investigasaun” alega diretor exekutivu Lalenok ba Ema Hotu –LABEH, Christopher Henry Samsong.

Estabelsimentu prizional nudar fatin reabilitasaun ba sala nain sira nia hahalok husi a’at ba diak, la’os fatin torturasaun no tratamentu kruel. Kriminozu nia sala selu ho sela la’os selu ho baku tuku no tebe.

Tuir artigu 15 deckertu lei número 14/2014 konaba rezimentu de ezekuasaun penal no rekluzus nian. Iha dekretu lei ezekusaun penal ne’e prevê, ema-dadur iha direitu atu simu rasik informasaun, iha momentu ne’ebé tama estabelesimentu prizionál, no esklaresimentu kona-ba ninia direitu, devér no regra funsionamentu ne’ebé vigora iha estabelesimentu prizionál, bainhira de’it presiza.

prizioneirus mós iha direitu assesu ba informasaun, saúde, simu hena ho kuantidade naton no hetan instalasaun prizional ne’ebé iha higiene natoon.

Oras ne’e téknicos diresaun kontinua dissemina dekretu lei númeru 14/2014 ba guarda prizional sira atu evita torturasaun ho tratamentu kruel seluk hasoru rekluzus. Guardas prizionais serbisu ho professional no respeita rekluzus nia direitu.

“ita halo ona dessiminasaun instrumentu legal rua (dekretu lei númeru 14/2014 konaba Regime de Execução Penal no lei número 5/2016 konaba Concessão de Indulto e Comutação de Pen ) ba kolega guarda prizional sira, atu nune’e bele implementa diak iha terrenu” dehan Director Nacional Serviços Prisionais No Reinserção Social, Helder Cosme Marçal Belo, hodi hatan ba eis prizioneirus balun nia akuzasaun konaba torturasaun ne’ebé mosu iha prizaun laran.

Maske dirizente ne’e nega realidade, maibé razaun hirak ne’e sei la muda realiade, tratamentu desumanu no kruel husi guarda prizonal konitnua mosu iha prizaun laran.

lutu aas ne’ebe haleu prizaun, satan ema hotu nia haré, ema nia matan la borus besi dalas ualu iha prizaun, hodi hatene sá mak mosu ba prizioneirus.

Diretor Organizasaun Naun Governamental Lalenok Ba Ema Hotu-LABEH, Christopher Henry Samsong fo sasin, nia rasik haré ho matan guarda prizional nia hahalok kruel hasoru dadur sira.

Cristopher diskorda ho Diretor Nacional Secviços Prisionais no Reinserção Social, Cosme Belo nia deklarasaun konaba guarda prizional sira respeitu dadur.

Cristopher hatete, dadur sira mak bele hatene realidade iha prizaun laran, governante sira delek ba realidade.

“hau diskorda ho diretor (Diretor Nacional Secviços Prisionais no Reinserção Social, Cosme Belo) no sese deit mak dehan kondisaun iha prizaun laran ne’e dehan diak hela, hau mós diskorda ho ema ne’ebé mak dehan tratamentu iha prizaun laran tuir padraun internasional, ema ne’ebé nunka toba iha prizaun laran loron ida, nia la hatene konaba realidade ne’ebé mak mosu iha prizaun laran, dirigentes tur deit iha nia office hodi simu relatóriu diak,dehan ema la baku prizioneirus, dehan buat hotu-hotu la’o diak iha prizaun laran, ida ne’e mak nia tenki koalia, maibé ida ne’e la muda realidade” Eis prizioneiru ne’e fó sasin ho lian bo’ot, hodi hatudu nia nervus.

Iha preambulo dekretu-lei número 14 /2014 loron 14 fulan Maio konaba rejime ba ezekusaun penál katak, timor-leste mos ratifika ona paktu internasional kona-ba direitu sivil no polítiku, konvensaun kontra tortura no pena no tratamentu kruél, dezumanu ka degradante, hosi hirak seluk.

Maibé aplikasaun dekretu lei ne’e iha terrenu la kondís ho realidade tanba tuir Christopher, prizioneiru balun tenki hetan kanek iha isin, no balun hetan moras seluk, tan deit guarda sira sira nia liman.

dadur sira hakilar ho lian makas, maibé besi dalas ualu no muro aas teri netik sira nia lian, ema ida la rona sira nia lian be halerik.

“lolos ne’e kuidadu ema, hadia prizioneirus nia mentalidade ne’ebé mak uluk la diak atu sai diak, atu nune’e prizioneirus re-integra ba sosiedade karik labele komete tan erru ne’ebé nia uluk halo, guarda prizional iha Becora ho Gleno viola direitu fundamental prizioneirus nian, prizioneirus barak mak nonok ba situasaun ne’e tanba sira tauk, prizioneirus ballun mós la hatene sira nia direitu, guarda balun baku prizioneiru to’o Mí ran no balun seluk hetan to’o moras no la hetan tratamentu saúde, momentu hau iha prizaun, ema lubun bo’ot ida mate” Chris explika ho lian makas, hanesan la simu reallidade.

iha tinan 2014, prizioneiru ida tara aan iha prizaun laran, ida ne’e Cristopher la fiar, tanba fatin ne’ebe ema hanaran sela nakukun ne’e la merese atu ema tara aan iha laran.

antes ne’e, cristopher toba iha fatin refere, nia deskreve fatin ne’e katak, antes tama iha fatin ne’e lori deit nia isin lolon.

“fatin ne’e ema bolu sela nakukun, bainhira tama iha sela nakukun ne’e lori isin lolon deit mak tama (molik) fatin ida ne’e la iha razaun ida ne’ebé justifika atu ema taran aan, se mak fasilita nia tara aan? Hau sente katak, iha prosesu ne’e emabalun liman ran” katak nia.

Lia fuan hirak ne’e mak eis prizioneru ne’e alega, ida ne’e nudar realidade ida ne’ebé nia hakat, moruk no todan dadur sira sente iha laran.

Maske nune’e, Diretor Nacional Secviços Prisionais no Reinserção Social, Cosme Belo hatete, nia parte sidauk simu keixa konaba torturasaun liu husi prizioneirus liu husi rede monitorizasaun.

“to’o agora hua sidauk simu keixa koaba ema halo agresaun fízika haosru dadur sira” nia defende.

Sorin seluk, Provedoria Dereitus Umanos no Justisa, nudar rede monitorizaun ba estabelesimentu prizional mós simu keixa husi familias priozioneirus konaba agresaun fízika no violasaun ba privasidade husi tinan 2015 no 2018.

“iha tinan 2015, PDHJ simu keixa konaba gurada prizional sira baku rekluzus, iha tinan 2016, mós simu keixa konaba guarda prizional haruka prizioneirus sira hasai roupa hodi halo investiagsaun, kazu hirak ne’e konsege loke investigasaun no PDHJ rekomenda ba ministériu justisa atu fó atensaun ba guarda sira labele repe tan nia hahalok” dehan provedora direitusUmanus no Justisa, Jesuina Gomes iha nia kaanr fatin, Caicoli, Díli.

Além de ne’e, téknikus Provedoria direitus Umanus no justisa mós idetifika kulxoens ne’ebé dadur sira uja mós oras ne’e la iha ona kondisaun, rekluzus balun la koñese ninia defensores no mós prpblemas seluk tan.

“dadur sira mós aprezenta mai ami, sira la hatene sira nia defensores, to’o iha julgamentu mak foin hatene ninia defensores; seluk maka tempu ba dadur atu hasoru ninia familia mos limitadu loos, tanba lei mós fó dalan ba dadur sira atu hasoru ninia familia” tenik nia.

Dadur sira uja sela ne’e hanesan lalehan ida atu halo reflesaun.

Hanoin hikas sala hirak be dadur sira halo liu ona.

Loron ruma sira sai mai liur, bele sai mós útil ba sosiedade.

Rate this item
(0 votes)
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« April 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Tempo Timor Networks

Online Counter