"Sé deputadu sira hakarak ema atu dignifika sira, dignidade ne'e mai husi ne'ebé, ne'e mai husi povu tanba na'i ba dignidade ida ne'e mak povu. sS na'i deputadu sira mós tau-an katak, dignidade mak ita tenke hetan osan, ne'e ko'alia onestu de'it karik ne'e la'ós dignidade. Ami hanoin valór seluk ne'ebé mak mais importante no fundamentu, nia la'ós tenke mai husi pensaun vitalísia”, hatete nia iha PN, kuarta (06/10).
Tanba ne’e, Yayasan Hak sente triste no lamenta tebes, tanba alterasaun ba lei Pensaun Vitalísia to'o agora rai no iha Parlamentu Nasionál.
"Se deputadu hothotu sente katak ida ne'e seida'uk momentu atu diskute, maibé bainhira, ita labele dehan aban ba aban no iha aban nia laran, ne'e laiha serteza ida”, hatete nia.
Tanba iha situasaun rua ne'ebé mak HAK hakarak koloka kona-bá pensaun vitalísia ne'e problema klásiku, povu maubere kestiona no kontra problema ida ne'e, maibé deputadu sira haree ida ne'e previléjiu no oportunu di'ak ba sira.
Husu labele uza pensaun vitalísia ka sasan luxu, atu obriga povu respeita, tanba dignidade ne'e la sukat ho osan.
"Fundu minarai ba ema hothotu nian, jere ba povu no ba ema hotu, la'ós jere de'it ba ita-nia na'i deputadu sira, sekretariu estadu no ministru sira inklui ba hothotu ne'ebé mak nu’udar servidór, depois ida ne'e nia la servisu ona maibé nia nafatin hetan previléziu husi estadu”, afirma nia.
Maske deputadu sira iha Parlamentu sira-nia intergridade halo povu tomak respeita, maibé ida ne'e sei mihis no lakon, bainhira deputadu sira uza manobra pensaun vitalísia atu habosok votante sira.
"Ami fi'ar katak deputadu sira hanesan autór no ema polítiku na'in, hatene katak risku saida mak sei mosu, sé bainhira pensaun vitalísia ne'e sei kontinua avansa, ami la haree katak sé sé mak atu hetan benifísiu ida ne'e”, hatete nia.
Maibé pozisaun HAK haree durante tinan 20 nia laran, líder polítiku sira halo polítika nunka sériu no laiha votande polítiku.
"Pensaun vitalísia ba ema balun, ne'e sente katak ne'e di'ak ba sira tanba iha situasaun ida ne'ebé mak sira iha zona seguru. E ita tau ema balun iha zona seguru, maibé barak mak iha zona la seguru nia laran”, haktenik nia.
Tuir loloos, osan sira ne'ebé tau iha pensaun vitalísia, estadu tenke halo poupa hodi bele tau fali ba item prioridade oinsá mak rezolve problema bee-moos iha rai laran.
"Ami la'ós dehan katak la'ós fulan-oin ka tinan-oin, ne'e mehi ida ne'ebé badak liu, tenke hanoin ona ba tinan-50 povu ne'e sei moris ho saida”, afirma nia. (*)