Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Tempotimor (Dili) – Ajenda plenária iha Parlamentu Nasionál (PN), Segunda (07/10/19) kansela. Tuir Vise II Prezidente Parlamentu Nasionál, Luis Roberto kanselamentu ne'e bazeia ba regulamentu PN nian artigu 5 (lima), kona-ba subtituisaun.

Iha regulamentu ne'e, Luis hatutan, bainhira deputada ida la prezensa iha PN loron tolu tutuir malu, presiza halo karta notifikasaun ida ba bankada rasik hodi subtitui deputada balun.

"Maibé Deputada Helena Martins Belo ho Lucia Taeki, ne'ebé halo hela viajen espesiál ba Italia ne'e ba hala'o servisu misaun PN nian. Tanba ne'e, la presiza subtitui. Se ita kada komisaun ida bainhira hetan viza hala'o viajen ba liur, hotu-hotu iha subtitui ne'e razaun oinsá? Hau konsidera subtitui ne'e hanesan eiru ida," hatete Luis Roberto iha PN, Segunda (07/10/19).

Vice Prezidente PN ne'e esplika, antes karta husi Komisaun F relasiona ho viajen deputada nain rua nian ne'e ba Italia, tama ona iha meza PN, Prezidente PN mós hatún ona despaixu pozitivu iha dia 19 setembru, katak deputada nain rua ba hala'o enkontru ida iha Italia. Ida ne'e, luis dehan, hanesan hala'o misaun PN nian.

"Ho razaun hirak ne'e, mak ohin kansela plenaria ba loron ohin. Se la kansela ou suspensaun ba plenária, signifika katak ohin ne'e lidera deputadu hamutuk 66," dehan Roberto.

Roberto dehan, nune'e meza nafatin mantein pozisaun bazeia ba regulamentu no estatutu deputadu sira nian iha artigu 9 alinea 1 katak kuandu deputada vizita espesiál ba rai liur, la presiza Subtitui.

Bazeia Ba Rejimentu

Entretantu, deputadu Francisco Miranda Branco hatete subtitui temporaria ba Deputada Ilda Maria da conceição hodi servisu temporaria ba Deputada Cidalia Mesquita Ximenes nia fatin no subtitui temporariu ba Deputada Rosela da Costa hodi servisu temporaria ba Deputada Helena Martins Belo nia fatin.

"Subtituisaun ne'ebe mak ami halo ne'e, bazeia ba estatuta no rejimentu. La'ós liuhosi dalan maioria ou menoria. Tanba Deputada Helena Martins Belo ba hala'o estudu komparativu iha Italia," dehan Vise Prezidente Bankada FRETILIN, Francisco Miranda Branco iha PN, Segunda (07/10/19).

Nia dehan, subtituisaun ba deputada la viola regra ruma. Tanba, antes ne'e desizaun husi meza mós iha ona konkordansia. Maibé, mai fali iha plenaria mak kestiona.

Nia afirma, relasiona ho subtituisaun ne'ebé iha, la'ós atu aumenta númeru deputada. Tanba, tuir Branco, deputadu nafatin mantein 65 la iha mudansa ba numeru deputadu.

Subtituisaun ida ne'e, Branco hatete, tuir servisu polítika Parlamentu nian, bele hala'o servisu iha liur. Maibé, nia votus prevalese nafatin labele lakon tenke iha votus nafatin. Tan ne'e, halo subtituisaun.

"Estatutu fó dalan atu subtitui ida hala'o servisu polítiku nian iha rai liur. No ida subtitui tanba presiza iha direitu ba votus,” tenik Branco.  

Tempotimor (Dili) – Vise Prezidente Parlamentu Nasionál, Luis Roberto hatete para bele ezekuta ho di'ak Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2020, presiza halo kompleta estrutura membru Governu, inklui na'in sia (9) ne'ebé to'o agora sediauk hetan tomada pose, husi Prezidente Repúblika.

“PN husu nafatin ba Prezidente Repúblika atu fó pose ba membtu Governu na'in sia (9) hodi bele ezekuta OJE 2020. Bainhira la hetan pose, susar atu hetan garantia ba ezekusaun orsamentu ho di'ak,” hatete Vise II PPN ne'e ba média, Segunda (07/10/19) iha Parlamentu Nasionál.

Nia esplika, PN hala'o ninia funsaun hanesan reprezenta povu hodi prevee orsamentu. “Maibé, atu ezekuta ou halo jestaun ba OJE ne'e, Governu mak hatene. Tan ne'e, ita husu ba Prezidente Repúblika atu halo kompletu ou fó pose ba membru Governu na'in sia (9),” Luis husu.

Entretantu, deputada Bankada PLP, Maria Angelina Sarmento hateten, iha proposta IJE 2020 ne'e, dia 15 Uutubru sei mai iha PN sei halo diskusaun. Nune'e, sei halo revizaun ba OJE atu tetu oinsa Governu atu ezekuta.

"Tanba ne'e PN nia funsaun atu fiskaliza no fó hanoin dei't ba Governu.  Tanba ne'e ita hotu fo fiar ba Governu nu'udar ezekutadór atu bele ezekuta OJE povu nian. Nune'e, atu ezekuta ho di'ak depende ba Governu atu oinsá para bele rezolve mós membru Governu ne'ebe inkompletu hodi garante ba ezekusaun osan povu nian," katak Angelina.

Nia afirma, proposta OJE ba tinan 2020 ne'ebe aprova ona husi Konselu Ministru ho montante $ 1.95 Biliaun atu ezekuta ho diak filafali ba Goveru.

 

Tempotimor (Dili) – Fundadóra Partidu Kmanek Haburas Unidade Nasionál Timoroan (KHUNTO), Olinda Guterres ezije nafatin para CNRT no PLP troka sira-nia membru Governu, ne'ebé la hetan pose husi Prezidente Repúblika hodi nune'e, KHUNTO sei lori nia ema ba halo juramentu iha foho Ramelau.

"Governu tenke kompleitu, para ami mós lori ami nia ema ba halo juramentu iha Ramelau. Governu la pronto, oinsá ami lori ami nia ema ba juramentu iha Ramelau," dehan fundadóra Partidu KHUNTO, Olinda Guterres iha PN, Sesta (04/10/19).

Alende ne'e, Konseleiru Máximu AMP no Partidu KHUNTO, Naimori Bucar mós deklara ona katak sei lori membru Governu husi KHUNTO nian, inklui grupu arte marsiais sira ne'ebé vota ba KHUNTO hodi ba halo juramentu iha Ramelau.

"Ha'u prontu sei lori ha'u nia membru sira ba juramentu iha Ramelau, bainhira hetan pose ona husi Prezidente Repúblika. La'ós KHUNTO de'it, maibé arte marsiais hotu ne'ebé vota ba KHUNTO sei ba hotu iha Ramelau hodi labele iha problema beibeik. Tenke harii dame ba Governu no juventude sira," deklara Naimori Bucar iha inísiu 2019.

Tempotimor (Dili) – Forum ONG Timor-Leste (Fongtil) konvoka reuniaun ida atu halo diskusaun ho kualidade ba Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2020 nian, para bele afeita ba povu. Tuir Fongtil, OJE 2020 ne'e istória foun ba Timor-Leste, tanba nia montante boot.

“Presiza loke espasu ba diskusaun ka diálogu, no konfirmasaun entre Sosiedade Sivíl, Governu, Akademiku, Deputadu, Sosiedade no Peskizadór sira, atu nune'e OJE 2020 bele fó benefisiu ba povu,” hatete Koordenadór ONG La'o Hamutuk, Celestino Gusmão iha Salaun Paroquial São José, Katedral Dili, Kinta (03/10/19).

Nia dehan, proposta OJE 2020 ne'ebé  hetan ona aprovasaun husi Konsellu Ministru ho montante ne'ebé boot iha istória Timor-Leste nian.

Tuir Celestino, OJE 2020 ne'e kuaze mai husi fundus Petrolifeirus. Tan ne'e, nia husu presiza atu halo jestaun didiak para bele mós fó benefisiariu ba povu no jerasaun futuru.

"Tan ida ne'e, antes proposta orsamentu ne'e to'o iha PN ita presiza halo diskusaun antes atu fó hanoin ba parte hotu, hodi garante benefisiariu husi OJE 2020 ba povu tomak," Celestino tenik.

Povu Kontinua Kiak  

Iha sorin seluk, deputadu Francisco Branco lamenta ho montante Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ne'ebé aumenta, maibé povu kontinua moris kiak nafatin.

"Ita aumenta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2020 nian, maibé povu kontinua moris ki'ak. Estadu Timor-Leste sei ki'ak nafatin de'it. Estrada barak ita loke, maibé ne'e gasta husi empréstimu, fonte orsamentu ita nia minarai nian mak ita halo projetu sira soi sala, la respeitu regras nasaun nian hodi fó ba malu de'it," Branco lamenta.

Nia dehan “OJE 2020 liuliu $738.248 millioens ba bens no servisu ne'e kona-ba saida nian? no millioens $457.773 ba transferénsia públika ne'e saida nian?”

Branco akresenta, bainhira OJE 2020 maka Governu la tau importansia ba setór produtivu sira, maka nu'udar opozisaun nia sei husu ba Governu.

Tempotimor (Dili) – Deputadu Francisco Miranda Branco husu ba povu Timor-Leste atu deside ba moris di'ak liuhosi eleisaun. Tanba, tuir Branco, Partidu Aliansa Maioria Parlamentar no Aliansa Mudansa ba Progresu (AMP) ukun tinan 10 ona, maibé povu kontinua moris iha liña pobreza.

"Polítika orsamentál tinan sanulu, la fó orientadu ba ema nian moris. Realidade mak ita haree rasik, ita nia povu nia moris oinsá. Depois ita gasta tiha osan husi fundu minarai kuaze billioens $12-14 ne'ebé gasta tiha ona no rezultadu ladún di'ak," dehan Vise Prezidente Bankada FRETILIN ne'e, iha Parlamentu Nasionál, Kinta (03/10/19).

Nia afirma, maski Governu AMP gasta ona orsamentu estadu husi billioens $12 to'o 14, maibé rezultadu povu kontinua ki'ak no parte agrikultura iha tinan sanulu Governu la tau importánsia.

"Rezultadu husi billioens $12-14 ne'e, la hatudu impaktu ba setór sira ne'ebé fó benefisia diretamente ba povu nia moris, no setór agrikultura ne'ebé populasaun pursentu 70 moris nu'udar agrikultór, orsamentu durante tinan 10 la fó importansia," Branco hatete.

Produtu ne'ebé bele dezenvolve iha Timor-Leste ne'e halo povu no nasaun depende totál ba produtu  importasaun husi rai liur, inklui setór sira seluk ne'ebé Governu la tau importansia.

"Setór edukasaun kontinua namlele, setór saúde loloos Governu labele depende ona ba nasaun seluk, maibé to'o ohin loron ita kontinua halo transferénsia pasiente ba rai liur, tanba ita la prepara rekursu umanu no materiais ba ospitais sira," nia afirma.

Deputadu ne'e dehan átu hasai povu husi liña pobreza, povu mak tenke deside liuhusi eleisaun.

"Futuru ne'e, tenke liuhusi Eleisaun Jerál, povu mak tenke hatene hodi marka diferénsia ne'e. Kaer ukun, depois estadu no povu nia moris kontinua hanesan ne'e. Povu mak tenke deside. Povu mak tenke fó sentensa, katak ida ne'e ukun laloos. Ita tenke fó hanesan ne'e. Fó kastigu. La vota ba sira.  Ne'ebé, povu mak deside," Branco hatete.

Tempotimor (Dili) – Bankada Uniaun Demokrátika Timorense no Frente Mudansa (UDT/FM) iha Parlamentu Nasionál (PN), preokupa ho proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2020, ne'ebé Governu liuhosi Konsellu Ministru aprova boot liu.

"Ha'u foin haree iha jornal. Haree katak proposta Orsamentu Jerál Estadu tinan 2020 sa'e ba billaun $1.95. Ha'u mós preokupa tanba orsamentu ne'e atu gasta ba saida?" dehan Deputadu Gilman Exposto iha Parlamentu Nasionál, Kinta (03/10/19).

Nia afirma, nu'udar reprezentante povu iha PN, nia sei haree iha prosesu debate orsamentu iha plenária.

"Nu'udar deputadu, ami sei haree buat saida mak presiza atu gasta duni husi osan ne'e. Se buat ruma la presiza, ami iha direitu para atu husu ba Governu para ko'a hodi orsamentu ne'e labele sa'e," Gilman afirma.

Reprezentante povu ne'e mós dehan, husi orsamentu ne'ebé boot ne'e bele fó impaktu ba fundu úniku ne'ebé fornese ba estadu.

"Konserteza, OJE ne'e fó duni impaktu ba ita nia fundu úniku. Maibé, ita mós presiza haree ba katak buat barak mak presiza hadi'a iha ita nia rai. Liuliu ba dezenvolvimentu ne'ebé fó impaktu ba povu," nia esplika.

Alende ne'e, deputada Elena Martins husi bankada FRETILIN katak, nu'udar reprezentante povu iha PN, nia sei ezerse funsaun hodi haree bainhira orsamentu tama ona iha Parlamentu Nasionál.

"Bainhira OJE mai ona iha PN, espera ami hotu iha konxiénsia para haree. Tanba, osan montante boot liu mak bens no servisu no foin primeira vez OJE liu fali tetu do estadu," deputada Elena dehan.

Tuir Elena, OJE 2020 nian sa'e ba billaun $1.95, signifika atu ba billaun rua ona no laiha sustentabilidade.

Tempotimor (Dili) – Deputada Bankada FRETILIN, Maria Angelica Rangel afirma, hasa'e Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ba tinan 2020 ne'e, viola ona regra no sai  istória boot ba Timor-Leste.

"Tanba iha tinan 2016 mós ho orsamentu billaun $ 1.9, maibé orsamentu ne'e mai husi parte rua. Ida mai husi OJE no seluk mai husi orsamentu ratifikativu. Iha tinan 2020 ne'e mak proposta orsamentu mai iha PN ho montante billaun $ 1.95 mai dala ida de'it," hatete deputada Angelica Rangel, Kinta (03/10/19) iha Salão Paroquiál, São José, Katedrál Dili.  

Nia dehan, foufoun desizaun husi Konsellu Ministru katak defini no tetu orsamentu ba tinan 2020 ne'e ho montante billaun $1.6.

“Maibé, ikus mai iha Komisaun Revizaun Orsamentu, hasa'e fali ba billaun $1.95. Ita hatene katak Komisaun Revizaun Orsamentu ne'e, atu tetu loloos para hatún montante OJE ne'e tuir proposta orsamentu billaun $1.6 ne'e. Tanba halo revizaun," esplika Angelica.

Angelica promote, sei hein proposta orsamentu ne'e mosu iha PN para bele halo diskusaun. Maibé, antes ne'e simu ona deklarasaun husi Ministra Finansas, depois hetan aprovasaun iha Konsellu Ministru.

“Ami seidauk iha konkluzaun no halo analiza ba proposta orsamentu ne'e. Tanba, ami seidauk simu proposta OJE 2020. Ida agora ne'e foin akompaña dei't rezultadu depois de reuniaun iha Konsellu Ministru," Angelica dehan.

Tempotimor (Dili) – Partidu Kmanek Haburas Unidade Nasionál Timor Oan (KHUNTO) husu ba membru Governu ne'ebé pendente, atu rezigna-an tuir dalan ne'ebé Xanana Gusmão hatudu ona,  bainhira la hetan pose husi Xefe Estadu.

"Agora ita nia maun boot Xanana Gusmão rezigna-an. Nusa mak sira na'in sia ne'e labele rezigna-an. Husi KUNTO ne'e rezigna-an. Tansá mak sira seluk la rezigna-an. Ida ne'e ha'u konfuzaun," tenik deputada Olinda Guterres iha PN, Tersa (01/10/19).

Nia afirma, Xanana Gusmão nia rezignasaun nu'udar dalan ne'ebé pozitivu atu membru na'in sia ne'e banati tuir.

"Nia mak hatudu dalan ba ita. Nia mak hatudu ona katak ha'u rezigna-an husi ne'e. Maski, ministériu ne'ebé nia kaer ne'e boot tebes. Entaun nia bele rezigna-an, signifika kolega sira na'in sia ne'e mós bele rezigna-an para substitui fali seluk, para servisu la'o ba oin," Olinda afirma.

Deputada bankada KHUNTO ne'e mós dehan matenek iha partidu CNRT no PLP sei barak, tanba ne'e bele rezigna-an no substitui ema seluk hodi lori nasaun ne'e ba oin.

"Ha'u hanoin CNRT nia ema matenek barak. PLP nia ema mós matenek barak. Bele muda. Ami (KHUNTO) muda tiha ona. Ka keta halo CNRT no PLP nia matenek mak hotu ona ka oinsá? Se iha, prontu avansa ona ho seluk. Agora dehan dignidade. Dignidade saida nian?" nia hatete.

Nia mós subliña katak, deklarasaun ne'ebé nia lansa iha plenária Parlamentu Nasionál ne'e, reprezenta partidu KHUNTO. Maski, husi ninia aliadu CNRT no PLP konsidera deklarasaun ne'e pesoál.

"Ha'u nu'udar fundadór Partidu KHUNTO. Saida mak ha'u foti iha ne'e, reprezenta Partidu KHUNTO. Ha'u la halo deklarasaun pesoál. Tanba ha'u mai tuur iha ne'e, ha'u la'ós mautabele ida mak mai tuur iha ne'e. Saida mak ha'u foti ne'e razaun. Ha'u hakarak Governu ne'e la'o ba oin," dehan Olinda.

Tempotimor (Dili) – To'o agora, deputadu sira iha Parlamentu Nasionál, liuliu deputadu husi Bankada KHUNTO, seidauk hatene esforsu ne'ebé Primeiru Ministru Taur Matan Ruak halo, kona-ba membru Governu na'in sia (9), ne'ebé to'o agora seidauk hetan tomada pose.

"Kada Kinta, exelénsia Primeiru Ministru ba hasoru malu ho Prezidente Repúblika. Iha ne'ebá, kala sira na'in rua ko'alia buat ruma ba malu. Tanba saida mak to'o mai, exelénsia Primeiru Ministru la fó hatene mai ami, kona-ba lia menon tuma husi exelénsia Prezidente Repúblika. Agora PR ema boot iha nasaun ne'e, PM xefe Governu nian, parese sira na'in rua tuur hamutuk ko'alia no saida mak bele," dehan fundadór Partidu KHUNTO, deputada Olinda Guterres iha Parlamentu Nasionál, Tersa (01/10/19).

Deputada ne'e afirma, atu tama ona ba tinan rua, maibé PM rasik seidauk fó informasaun ba deputadu sira iha parlamentu liuliu ba deputadu Aliansa Mudansa ba Progresu (AMP).

"Señor Primeiru Ministru Taur Matan Ruak seidauk fó informasaun, loloos PM no PR kada Kinta hasoru malu ne'e, parese sira rua ko'alia buat ruma," dehan Olinda.

Tenke Pasiénsia

Alende ne'e, PM Taur Matan Ruak bainhira remata sorumutu ho PR iha Palásiu Prezidensiál Bairru-Pite, Kinta semana liubá informa, esforsu ba membru Governu na'in sia ne'e PM kontinua halo aproximasaun ho PR.

"Husu ba sira pasiénsia. Se ha'u mós bele pasiénsia, tanba saida mak sira nervozu uluk iha liur ne'ebá. Klaru ke preokupasaun ida ne'e, ha'u sempre levanta ba exelénsia Prezidente Repúblika para haree saida mak ita halo tán. Ha'u esforsu hotu ona," PM dehan.

Membru Governu na'in sia (9) ne'ebé to'o agora seidauk hetan tomada pose mak na'in hitu (7) husi Partidu CNRT no na'in rua (2) husi Partidu KHUNTO.

Tempotimor (Dili) – Program Officer ASIA Justice and Rights (AJAR), Inocencio Xavier konsidera átu Parlamentu Nasionál (PN) ne'ebé ba dahituk ona kansela viajen Prezidente Repúblika ba rai liur, tanba la kompriende didi'ak substánsia estadu.  

"Haree katak kapasidade Parlamentu Nasionál liuliu iha V legislatura mukit tebes. Seidauk kompriende didiak substansia de estadu. Tanba seidauk separa didi'ak polítika estadu no uma laran," hatete Inocencio iha nia knaar fatin, Farol, Dili, Tersa (01/10/19).

Nia afirma, halo impedementu ba viajen PR nian hatudu momoos katak, PN laiha kapasidade atu jere problema ida ne'e, hodi difikulta ba sentidu estadu.

"AMP rasik mak manifesta hodi hatudu ba nasaun sira seluk katak Timor-Leste iha problema. Tanba,  ko'alia kona-ba paz no unidade. Maibé, realidade la fó valór ba paz no unidade. Tanba hatudu liuhusi impedementu sira hanesan PR nia viajen," Inocencio esplika.

Nia mós husu ba PN presiza tetu didi'ak atu halo aprovasaun ba PR nia viajen. Tanba, PR nia viajen  ne'e la'ós ba pasa ferias ho familia sira iha rai liur. Maibé, tuir Inocencio, viajen ne'e tanba konvite entre estadu ho estadu. Labele lori maioria hodi viola regras sira ne'ebé PN atu la'o tuir.

"Distintus deputadu sira, presiza hatudu kapasidade kualidade hanesan orgaun de estadu, no sai hanesan reprezentante povu. Tanba kanselamentu ba PR nia viajen fó impaktu ba servisu bilaterál," nia tenik.

Page 5 of 8
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« March 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Tempo Timor Networks

Online Counter