Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Tempotimor (Baukau)-Koordenadór Eskola Ensiñu Baziku Filiál (EBF) Kaibada Makasa'e, Domingos Freitas konsidera prezensa Prezidente Repúblika (PR), Francisco Guterres 'Lú Olo', hanesan milagre, tanba bele fó ona solusaun ba sira-nia preokupasaun ne’ebé durante hasoru.

Tempotimor (Ainaru)-Prezidente Repúblika (PR), Francisco Guterres ‘Lú Olo’ deklara, sei la renova Estadu Emerjénsia hodi deside Timor-Leste livre husi situasaun emerjénsia, tanba promulga ona alterasaun lei sistema saúde.

Tempotimor (Dili)-Prezidente Repúblika (PR) Francisco Guterres "Lú Olo" husu  povu Timor-Leste atu rekoiñese no koñese liután obra "Buibere Hamrik Ukun Rasik" tanba papel ne'e uluk kompatriota feto barak sai ponte ligasaun entre Frente Armada, Frente Klandestina no Frente Esterna.

Tempotimor (Díli)-Xefe Aldeia 03 Suku Komoro, Zeferinu Braz hatete, dadus provizoriu ne'ebé rekolla hamutuk atinje ona atuslima-resin no sasán iha uma laran kuaze rihun-lima-resin (500-resin).

Tempotimor (Díli)-Prezidente Repúblika, Francisco Guterres ‘Lú Olo’ hatete, fiar selebrasaun loron idul adha konunidade musulmanu iha Timor-Leste sei tane aas valór relijioza hodi fó liman ba malu haburas espiritu toleránsia.

Tempotimor (Dili)-Prezidente Repúblika, Francisco Guterres 'Lú Olo', iha loron kinta (10/06) lansa ona livru ‘Buibere Hambriik Ukun Rasik An’ iha selebrasaun loron istóriku Levantamentu Marabia ne’ebé iha loron 10 juñu tinan 1980.

“Ho laran-ksolok tebes no orgullu boot mak ha’u lansa ohin (10/06) obra importante ida, la’ós de’it ba ita-nia feto as’uain sira, maibé ba mós ita hothotu, jerasaun ohin nian no abanbairua nian”, hatete Xefe Estadu iha palásiu prezidensiál Bairopite, kinta (10/06).

Iha livru ne’e sura istória luta barani feto sira-nian lansa iha Palásiu Prezidénte Nicolau Lobato asosia ho data importante tebes ida, iha Luta Libertasaun Nasioná- Levantamentu Marabia, iha loron 10 fulan-juñu 1980.

“Husi ita-nia istória rasik, mak ita bele hasai lisaun oioin ba ita-nia moris ohinloron no ba abanbairua. Istória sura iha livru Buibere Hamriik Ukun Rasik An haree ba pasadu ida ne’ebé nakonu ho barani, determinasaun no dedikasaun, maibé ho mós halerik oioin ne’ebé sei hakanek hela sobrevivente sira”, afirma Lú Olo.

Livru ne’e mai husi inisiativa Organizasaun Popular da Mulher Timor (OPMT), nu’udar organizasaun massa FRETILIN nian, maibé reflekte feto hothotu ninia kontribuisaun ba luta, husi tinan 1974 too 1999.

 Ho kontestu koletivu ida ne’e mak Líder Istóriku hothotu fó apoiu totál no inkondisionál, hahú ho festa angariasaun fundu iha tinan 2010 no hetan mós apoiu finanseiru husi Gabinete Primeiru Ministru. Organizasaun oioin, timoroan, inklui emprezáriu sira, hatán ho apoiu di’ak tebes ba inisiativa ida ne’e.

“Ho haksolok boot mak ha’u haree katak ekipa hothotu, hari’i ba produsaun livru ne’e, kahur feto ho mane, jerasaun tuan ho jerasaun foin-sae”, hatutan nia.

Dalan ida ne’e permite fahe esperiénsia no tau hamutuk matenek ida-idak nian, husi jerasaun oioin no konsege duni prodúz obra koletiva ida ne’ebé sura no interpreta Istória Luta Libertasaun Nasionál ho perspetiva timoroan sira-nian, ho apoiu husi Nugroho, Titi no Kelly Silva.

Obra ida ne’e fó-sai ba dahuluk, no klean tebtebes, saída loos mak feto Timooan sira halo ho barani, nu’udar indivídu ka liuhusi organizasaun polítiku-partidária ka la’e, husi 1974 to’o 1999, iha rai-laran no iha rai-liur.

“Ita-nia buibere sira hatene duni foti inisiativa, organiza-an ho espíritu kriativu no matenek rasik, hatene mós oinsá lidera kna’ar oioin ne’ebé dala barak envolve mós mane sira, tuir kbi’it ho meiu sira ne’ebé iha, hodi partisipa iha prosesu luta libertasaun pátria iha frente luta hothotu”, dehan Lú Olo.

Tanba obra ne’e reflete mós importánsia papel feto sira-nian iha prosesu tomak luta nian, iha Frente Armada, Klandestina no Esterna.

Líder istóriku na’in lima asosia-an mós ho livru ne’e tanba sai autór ba prefásiu. Nune’e, líder sira ne’e mós rekoñese no valoriza feto timoroan sira, nu’udar parseiru luta-nain!  Aleinde Prezidente Repúblika, prefásiu hakerek mós husi líder istóriku Kay Rala Xanana Gusmão, José Ramos Horta, Jenerál Taur Matan Ruak no Mari Alkatiri.

Livru ne’e iha dimensaun nasionál ho valór sosiál, polítiku, istóriku no edukasionál as tebes ba jerasaun hothotu. (*)

Tempotimor ( Dili)-Prezidente Repúblika (PR), Francisco Guterres ‘Lú Olo’, simu ona vasina AstraZeneca iha palásiu prezidensiál Bairropite hodi prevene-an hasoru moras Covid-19.

Tempotimor (Dili)-Deputada Bankada Congresso Nacionál de Reconstrução de Timorense (CNRT), Carmelita Caetano Monis, kestiona Prezidente Repúblika (PR), Francisco Guterres ‘Lú Olo’, halo nomeasaun Politika hodi estende mandatu Prezidente Tribunal Rekursu (TR), Deolindo do Santos ba dala-rua.

Tanba durante kaer pasta nu’udar prezidente tribunal rekursu, hamutuk ho prezidente KFP, Fuastino Cardoso komete hela kazu Komusaun Nasional Ba Eleisaun (CNE) ne’ebé dadauk prosesa hela iha tribunal.

“Ha’u hakfodak kuandu, estende tan mandatu ba segundu mandatu. Ne'ebe ha’u kestiona tebes ba tratamentu ne’ebé la hanesan ba nomeasaun politika husi Prezidente Republika rasik, hili doutor Deolindo do Santos ne’ebé nia mós iha prosesu hanesan ho Doutor Faustino, iha hotu prosesu investigasaun kriminal nia laran ba kazu CNE”, dehan nia iha Plenáriu Parlamentu Nasional (PN), segunda (03/05).

Tanba realidade hatudu iha tinan 2017, wainhira Prezidente Republika halo nomeasaun ba membru governu sira, ba VII governu, Prezidente Republika la halo eskrimin hodi kontinua fó pose ba ema sira ne’ebé mak iha prosesu hela iha instituisaun judisiáriu.

Enkuantu iha fali mandatu VIII governu iha tinan 2018, prezidente republika muda politika hodi halo eskrimin, ne’ebé konsege rezulta membru na’in-7 husi partidu CNRT ho membru na’in-rua husi partidu KHUNTO, la hetan pose durante oitavu governu ne’ebé mós envolve husi partidu CNRT rasik.

CNRT la kestiona Konpeténsia própria eskluziva PR nian ba nomeasaun ne'e, maibé kestiona mak inkonsisténsia desizaun politika hirak ne'e,

Hatan ba kestaun ne'e, Deputadu bankada FRETILIN, Antoninho Bianco konsidera CNRT kestiona no kesar bebeik prezidente Republika maibé sempre lakon.

Tanba ne'e, sadik deputada CNRT, sente prezidente Republika inkonsisténsia ba nia desizaun, di’ak liu keixa dala ida tan ba Ministériu Públiku.

"Ha’u-nia kolega deputadua kestiona bebeik kona-ba prezidente republika no partidu Fretilin, ne’ebé ha’u nu’udar reprezentante Fretilin, akompaña deklarasaun CNRT nian, kestiona PR, kesar bebeik, maibé nunka manán. Se ita-boot sira sente katak inkonsisténsia karik kesar tan dala ida, ne'e mak ita labeke ko’alia de'it, kesar tan ba”, hatete nia.(*)

Tempotimor (Dili)-Prezidente Repúbliku (PR), Francisco Guterres ‘Lú Olo’, fó konfiansa ba Prezidente Tribunal Rekursu (TR), Deolindo dos Santo, hodi kontinua haforsa sistema justisa iha Timor-Leste. Tanba ne’e, Prezidente Repúblika iha loron kinta (29/04), fó pose ba Juiz Deolindo dos Santos, hodi lidera Tribunal Rekursu ba mandantu tinan haat.

Xefe Estadu iha konfiansa boot iha Juíz Deolindo nomós iha koletivu Juíz sira iha Tribunal Rekursu, ne’ebé iha esperiensia ho méritu.

“Orgaun Estadu nian ne’e, povu enjerál sei akompaña beibeik kna’ar husi Prezidente Tribunal Rekursu nomós husi koletivu Juíz sira tomak ne’ebé halo parte ba, oinsá imi hotu hala’o imi-nia kna’ar loroloron atu haforsa justisa iha ita-nia País", dehan PR Lú Olo iha Palasíu Prezidensiál Bairopite, kinta (29/04).

PR Lú Olo hein katak iha mandatu tinan haat ne’e sei bele kontinua misaun ho dalan ne’ebé di’ak, tanba ho koñesimentu hatudu ona durante mandatu dahuluk nian.

"Parabéns no votu ho laran ksolok atu hetan susesu boot liután durante Deolindo dos Santos ninia mandatu ida tan, ba hala’o justisa lais liu no hakbesik liután ba sidadaun sira", afirma. (*)

Tempotimor (Dili) - Prezidente Repúblika (PR), Francisco Guterres ‘Lú Olo’, husu ba Prokuradór Jerál Repúblika (PJR), Alfonso Lopez atu labele permite intervensaun Politika mosu iha servisu justisa.

Prezidente Repúblika ne’ebé fó posse ba dirijente as liu iha estrutura Ministériu Públiku, tuir estatutu obrigatóriu ida ne'ebé marka loron dahuluk emposadu hahú nia kna’ar.

Haree ba artigu 86, alínea k) husi artigu 133, númeru 3, Konstituisaun Repúblika, konjuga ho artigu 12, númeru 1, númeru 2 husi Lei númeru 14/2005, 16 setembru, altera husi Lei númeru 11/2011, 28 setembru (Estatutu Ministériu Públiku) mak dekreta hodi nomea Alfonso Lopez nu’udar Prokuradór Jerál Repúblika foun

"Majistradu Ministériu Públiku no autór sira seluk ne'ebé halo parte sistema justisa formal la bele permite intervensaun polítiku-partidária iha sira-nia lala'ok. Sira-nia lala'ok la bele mós politiza (la pior liu, partidariza fali) atu sastisfáz de'it forsa polítiku-partidária ruma maibé la bele kahur gostu pesoál ho lala'ok profesionál”, dehan Prezidente Repúblika Lú Olo iha Palasíu Prezidensiál Bairopite, kinta (29/04)

Tanba Nú. 3 artigu 132 Konstituisaun RDTL hatete, majistradu sira iha Ministériu Públiku, bainhira hala'o sira-nia knaar, sira submete ba kritériu sira kona-ba legalidade, objetividade, izensaun no tenke haktuir direta ho orden sira iha lei laran.

"Ha'u husu nafatin ba hothotu atu halo esforsu atu hadi'ak liután instituisaun sira ne'ebé hala'o justisa formal estadu nian”, afirma Lú Olo.

Husi Prokuradór sira hotu iha nível sub-nasional no husi interveniente no koloborador sira seluk, hein katak sei kontinua kolobora ho forma di'ak liu ho Prokuradór Jerál foun atu instituisaun ne'e bele hala'o ninia kna’ar ho rigor liután, efisiénsia, lais liu, ho kualidade no kredibilidade as liu, nune’e konkista liután no ba beibeik konfiansa husi povu. (*)

Page 1 of 10
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« March 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Tempo Timor Networks

Online Counter