Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

HAKAT LIU “IMPASSE POLITICA”: Desenvolvimento ba sociedade ida be solidária ho fraterna

Padre Martinho G. da Silva Gusmao ko'alia hela Padre Martinho G. da Silva Gusmao ko'alia hela Foto Especial

 By : Martinho G. da Silva Gusmão

Husi 2018 to’o agora ita nia vocabulário politico ida de’it – “impasse política” – ho bahasa Indonesia karik atu dehan “kemacetan politik”. Ne’e katak, ba oin mos la diak, hakiduk mai kotuk mos labele, ses ba karuk ka kuana mos patina hela de’it. Maski ita hotu concorda ho liafuan ida ne’e nudar problema boot, maibe ita hotu nia hanoin mos “empate” hela. Nune’e, ita hotu hoku iha taho laran. Maski iha vontade boot tebes atu hakat liu impasse, maibe foti mak la sae, hiit mak la ba!

 

Ideia hirak iha artigo ne’e hau prepara atu tuir debate Voice of Voiceless People (TVoV), 12 de Outubro de 2019, hanoin hikas tinan 30 Papa S. João Paulo II mai visita Timor Timur iha Taci-Tolu. Atu mai visita Timor, Papa hasoru “impasse política” – (a) grupo independentista sira, inclui Padre balun rejeita Dom Carlos F.X. Belo SDB nia hanoin no hakarak atu simu João Paulo II nia visita [iha 21 de Abril de 1989, padre ida hakerek carta ida hodi dehan katak amo-lulik Timor oan tomak la simu Papa nia visita; maski amo-lulik sira ne’e la hatene saida mak nia hakerek]; (b) grupo integracionista sira mak hakarak tebes Papa mai visita, maibe labele “rein rai” iha aeroporto Nicolau Lobato. Maibe, Papa João Paulo II ninia kaliber política boot liu, luan liu no klean liu. Hodi ninia abilidade nudar “il guerriero della pace” (guerrilheiro da paz) no capacidade amo-lulik Timor oan sira atu hakat liu “impasse” ne’e, solução mai halimar de’it.

Solução mak iha liafuan chave “participação” no “solidariedade”! Ho liafuan rua ne’e, nia hetan password atu hasai ninia Nação husi “guerra da ideológica” entre comunismo no catolicismo iha Polonia. Ikus mai, movimento solidarinosć nebe lidera husi operário Lech Walesa mak manan batalha, no lori Polandia sai husi comunismo. Maski Walesa ne’e católico ida forte tebes (hanesan Nicolau Lobato iha Timor-Leste), maibe nia la dehan katak comunismo lakon. Lae! La’os ona tempo atu ko’alia konaba “ideologia”. Husi Polandia nia vitoria, mosu “apaziguamento ideológico” (peleburan ideologis) iha liafuan foun “fraternidade”. Walesa ho Arcebispo Krakow nian Professor Doutor Karol Wojtyła (docente ética politica iha Universidade Jagellonia; uluk Nikolaus Kopernikus hanorin fatin). Wainhira Wojtyła sai Papa João Paulo II (1978), Walesa sai Presidente Polonia (1990), sira nain rua fo liman ba malu atu loke “um novo horizonte, um horizonte da esperança” – fukun foun, fukun hodi hein loron matan foun (liafuan hirak ne’e hau foti husi Nicolau Lobato).

 

“Impasse”: saida no tan sa?

Iha debate Voice of Voiceless, mosu ideia prócontra konaba “impasse”. Ida dehan “impasse” la iha, tan órgão estado nia lao di’ak hela (Presidente PN no Avelino Coelho). Ida seluk dehan, “impasse” iha tan órgão estado patina iha fatin (hau nia liafuan). Formula di’ak liu mak husi Dr. João Boavida nebe dehan impasse la iha liu kedas ninia razão qualitativo, credível no honesto. Liu husi pro-contra ida ne’e, halo hau hanoin teoria husi Karl Raymud Popper nebe ko’alia konaba “falsificacionismo metodológico”, nebe hanesan oituan ho Dr. Boavida nia liafuan “razão qualitativo”. 

Haka’it Dr. Boavida nian liafuan no Dr. Avelino Coelho nia posição, hau hakarak sustena hikas hau nia hanoin konaba “patina politica” liu husi “falsificacionismo metodológico”. 

Tuir Popper nia hanoin, hato’o ita nia hanoin ida konaba social, politica ka economia la’os atu hanorin doutrina ida. Nia “anti-dogmatismo” iha teoria ida. Tuir nia hanoin, teoria ida monu kedas ninia “credibilidade” no lakon nia “validade”, wainhira ita hatudu fali “um caso falsificador”. Hanesan iha debate TVoV nia laran, Dr. Avelino (no PPN Dr. Arão Noe) dehan buat hotu lao di’ak, la iha impasse, la simu lia fuan “patina”. Tuir hau nia hare, saida mak sira ko’alia ne’e los duni tuir “logica”. Maibe, liafuan “impasse” ne’e loro-loron ema ko’alia, liu-liu loro-loron ema sente iha moris katak buat barak mak “patina” iha fatin. Kaer hikas Nicolau Lobato ninia liafaun karik, ita moris iha “cegueira da ignorância e obscurantismo multissecular”. 

Ninia razão qualitativo (Dr. Boavida) dehan, impasse ne’e la iha “credibilidade”; tan ninia caso falsificador barak; laos ida de’it. Hau hatudu ba “caso 5”.

Ida uluk (1), hau hanaran “patina iha poder” – hatudu ba ema na’in sia (9) nebe la simu posse. Ema barak mak loro-loron ko’alia katak impasse mosu tan PR la fo posse ba ministro ka vice-ministro sira nebe hato’o husi PM. Atu bele “vinga” PR, nune’e PN cancela PR nia viagem ba liur. Teatro ida ne’e mak mosu iha palco politico nia leten. To’o agora seidauk iha happy ending. Tuir hau nia hare, PR mak hili naran (nomear), hodi haraik kbiit no knar (empossar) to’o hatun (exonerar) ba membro Governo sira tuir proposta husi PM (CRDTL artigo 86° h; artigo 106° n. 2). Artigo ida ne’e simples los: PM fo lista ba PR; PR iha liberdade atu bele husu “ponderar”, maibe la iha legalidade atu “rejeitar”. Tan sa mak “patina”?

Rua (2), hau dehan “patina politica”. Ida ne’e mos atu hatan ba pergunta: tan sa mak patina? Husi hahu kedas resultado eleição 2017, FRETILIN ba ukun hamutuk ho PD. Ida ne’e hau hanaran “Governo Maioria”, nebe infelizmente hetan de’it Aliança Minoria Parlamentar. Resultado, FRETILIN ho PD patina. Husi fali “subsequente eleições” 2018, ita hetan “Governo Minoria” nebe lidera husi PLP, nebe felizmente hetan Aliança Maioria Parlamentar hamutuk ho CNRT no KHUNTO. Husi ne’e ita hare katak político sira hanesan mane-feto hola malu, halo tiha juramento soko-laran maibe wainhira sae kama atu toba hamutuk sira fila kotuk ba malu. Sira nia isin mak kona malu hela, maibe fuan laran la fo ba malu – tama la di’ak. FRETILIN ho PD hakarak governo nebe efectivo maibe carrega fatin mak boot liu; domina husi PR, PPN no PM. Ikus mai patina, tan roda-kiik no kuak iha Parlamento Nacional – bataria fraku kedas wainira halo votação ba OGE. Tuir mai, Governu PLP-KHUNTO-CNRT. PLP ninia truk ki’ik liu, maibe hakarak tula naha tohan los husi KHUNTO no CNRT. Nune’e, truk labele halai. Maski, iha Parlamento Nacional sei iha “maioria qualificada” (la’os maioria absoluta), maibe patina nafatin. PN koko atu dudu maka’as truk ne’e atu la’o maibe Governo todan demais, nune’e patina hotu. Truk AMP ne’e halai ba oin 40km/h maibe hakiduk fali mos 60km/jam. Ninia resultado mak hare iha veta OGE 2019 nian. AMP nia truk baku-fila. Maski tuir Constituição katak OGE Rectificativo ne’e labele foti-sae ona maibe ho caridade politica PR koko atu aplica fali “patriotismo constitucional” mak Governo hodi-biit lao ho “infus” de’it. 

Tolu (3) mak patina moral. PR rejeita tebes atu fo posse ba ema na’in 9 ne’e ka lae? Problema hahu wainhira PR haruka carta ba AMP atu “ponderar” naran sira nebe AMP haruka ona. Liafuan “ponderar” hatudu katak PR husu atu “tetu”, “dasin” no “sukat” didiak lai ema sira balun be atu sai membro Governo. Maibe, la hatene AMP le carta ne’e halo nusa, sira dehan fali PR “rejeitar”. Liafuan “ponderar” la hanesan ho liafuan “rejeitar”. Iha TVoV nia laran, Dr. Boavida ko’alia konaba “honesto”. Ho liafuan “honesto”, hau hanoin, AMP lakon fuan no néon nune’e halo interpretação sala maibe atu taka sira nia moe nune’e tuda rai-rahun ba PR nia matan laran. La’os ona segredo katak Fretilin tau kanuru tohar ba iha decisão PR nian. Maibe, la’os mos segredo katak AMP mos lori bikan nakfera hodi se ba PR. Iha AMP laran rasik mos “descontente” ho lista Membro Governo nian. Fatin lubuk ida nebe PM la hatene oinsa mak tau “right man on the right place”. Nune’e, AMP mos hakarak duni atu PR lalika fo posse. Iha labirinto ida ne’e nia laran mak ita hare katak “impasse” ne’e mosu tan la iha honestidade politica. 

Hat (4) mak patina sosial. Dala ruma ba foho, hau husu ferik-katuas – “diak ka lae?” Sira dehan, “susar los, labarik sira ba escola iha Dili ne’e loro-loron hasoru hela de’it impasse be osan la iha!” Resposta hanesan ne’e la iha logica. Ema iha foho hatene liafuan “impasse”, maibe la hatene hatur los iha nebe. Liafuan ida ne’e sai tiha ona “construction of reality” (Peter L. Berger). Ne’e duni, biar tuir logica PPN Arao Noe no Dr. Avelino Coelho dehan “la iha impasse”, maibe la iha ema ida mak bele hatudu katak realidade loro-loron ema la ko’alia “impasse”. Media loron ba loron ko’alia liafuan ida ne’e hanesan “produção do senso”; sai tiha ona sensus comunis (sentido comum), katak ema hotu hatene, ema hotu ko’alia, ema hotu rona no ema hotu hare ho matan.

Ida ikus (5) mak patina psicológico. Hanesan los saida mak Dr. Dionisio Babo dehan ninia partido “mehi tuir povo nia mehi”. Nune’e wainhira povo lakohi mehi, politico sira (partido) mos la iha mehi. Ho liafuan psicologia nian karik dehan schizophrenik – katak, ema nebe ko’alia ne’e mangame mak barak. Buat nebe sira ko’alia, sira rasik la fiar sa tan fiar an bele realiza. Hanesan Ministro balun dehan, Governo sei loke campo de trabalho 60.000 hodi bele hatan ba foinsae sira nia mehi, maibe la iha foinsae ida mak hakarak “irrealismo atroz” (bahasa Indonesia: mimpi sinting di siang bolong). Governo haka’as atu explica konaba campo de trabalho, foinsae sira haka’as an liu tan atu halai ba liur hodi buka serviço. Atu hatan ba ida ne’e, SEFOPE tama klaran lalais atu “ajuda” foinsae ba liur; nia resultado, ema ba liur la’os tan “technical know how” (skill) maibe “social know how” (juramento Ramelau). Hare husi psicologia, ema Timor dehan Governo sama nehek la mate! Ministro ka Deputado sira ko’alia Tetum de’it mos la los ona, sa tan resolve problema Timor ... hare de’it Povo sente bingung fali. Ne’e duni, Ministro iha ka la iha, Deputado sira les malu ka rakut malu mos ... Povo taka tilun taka matan tiha de’it.

 

“Fraternidade”: Fo liman ba malu husi fuan laran 

Oinsa mak hakat liu “impasse” ne’e? Gerald Antoine halo pesquisa ida iha UNESCO no hakerek konaba “Liberté, Égalité, Fraternité ou les fluctuations d’une devise” (1981). Iha capitulo III, nia dehan conceito konaba “fraternité” ninia ai-rin mak “solidarité, participation” (p. 133–156). Molok ida ne’e, Papa Paulo VI ko’alia barak konaba “fraternidade”, “solidariedade” no “participação” iha ninia encíclica Populorum progressio (1968); Papa João Paulo II hakerek mos iha Laborem Exercens (1981), Solicitudo Rei Socialis (1987) no Centesimus Annus (1991); ikus liu Papa Bento XVI hakerek iha Veritas in Caritate (2009). Hau hanoin, hanoin hirak ne’e fo influencia maka’as ba ita nia Constituicao RDTL 2002 wainhira dehan “Desenvolvimento de uma sociedade solidaria e fraterna” (preambulo). Hau hanoin, atu sai husi impasse – ita hein katak AMP, FRETILIN, PD, PUDD, UDT no FM bele kaer liafuan “solidaria” no “fraterna”.

Fraternidade fo hanoin mai ita katak “Rai Timur ita nian ona, uma nain mak ita” (Nicolau Lobato); bein-alak ida de’it, uma fukun ida de’it no hare malu hanesan “maun-alin”. Oinsa mak fraternidade ne’e mosu iha politica? Constituição RDTL ko’alia barak konaba participação. Iha posição ida ne’e, chave atu “loke uma ka taka uma, ita mak taka ita mak loke” (Nicolau Lobato). Chave ida ne’e iha Kay Rala Xanana Gusmão nia liman, no uma nia odamatan mak iha AMP. 

Hau nia sugestão ba AMP mak uluk nana’in (I), loke “sede do exercício”. Ida ne’e mak hanaran Conselho de Ministros nebe lidera husi Primeiro Ministro Taur Matan Ruak. Hau hare katak Governo VIII ne’e la dun hatudu sira nia governabilidade, tan ne’e governação mak patina uluk. La’os ona segredo ba publico katak CNRT, PLP no KHUNTO rasik mak tula naha todan liu ba sira nia maquina governo nia leten. Dala ruma ita bele hare momos kedas katak Ministerio ida bele iha “kadeira” rua tolu ho pasta hat lima. Maibe mos, Ministro ida ba kaer fali ministério 3-4 dala ida de’it. Tuir hau nia opinião, dalan di’ak liu mak PM Taur Matan Ruak halo “reshufle” ba ninia Governo. Liafuan baibain ita usa mak “remodelação”: hili académico (ba campo social, cultural, educação, politica, defesa no segurança) no tecnocrata (ba campo economia, plano estratégico, agricultura, nst) atu kaer pasta ministério nian. Uluk sei kaer knar nudar CEMG-FFDTL, General Taur Matan Ruak ko’alia ba hau konaba “sociedade descaracterizada” – katak saida mak ita ko’alia funan renda no midar sin, sai fali hanesan kaben boot no lakon nia sabor iha moris. Hau hanoin, nudar Chefe do Governo, Taur hatene ona oinsa mak bele hatan ba ninia analisa rasik no lalika tau foti decisao tuir caracter ninia rasik. Los duni, iha militar nia laran “volante” iha general nia liman. Maibe, iha civil ... volante labele ajuda kareta wainhira patina!

Rua (II) sede de apoio. Ida ne’e mak hanaran Departamento, Direção ka Unidade iha Governo laran hodi fo tulun ba Ministro sira. Ema sira ne’e tenki hetan “imunização política”. Iha ne’e mak sai fatin ba ema hotu ba “carrieira”. Sira mak kaer sasan sira técnico nian atu maquina Estado bele la’o ba oin. La’os ona segredo katak wainhira Fretilin mak kaer ukun, partido sei “borong” hotu kedas chefia ba sede de apoio. Wainhira AMP mak kaer fali ukun, sira dasa mos tiha Fretilin. Nune’e ba nafatin, Estado patina. Bele mos iha fatin ne’e mosu “nomeação política”. Partido nia ema sira bele tur iha “sede de apoio” atu bele sustena plano estratégico. Bele dehan Governo VIII ne’e ninia “sede de apoio” mak frágil liu. Dala ruma mos Estado falhado iha fatin ida ne’e. Tan iha fatin ida ne’e, ema sira hadau malu projecto, fahe malu projecto ... liu-liu selok malu iha fatin ne’e.

Tolu (III) sede efectivo – ne’e fatin ba “assessor” sira atu hamosu “conceito”, halo “opções” to’o hatur hela “alternativa” hodi sai “opinião” oi-oin ba Titular iha órgão de soberania nian hodi tetu, dasin no hili dalan hodi lori Povo sai husi nakukun laran. Bele dehan “sede efectivo” ne’e hanesan pulmão no oxigénio ba Estado Timor-Leste. Uluk, Governo III AMP hari’i Secretaria de Estado ba Fortalecimento Institucional. Hau fo sugestão ba Secretario do Estado: ita nia ema Timor oan sira ba escola iha rai liur ne’e barak los. Sira bah ola área oi-oin. Maibe, fila mai sira “nganggur” fali. Estado halo investimento saugati los, fakar osan nune’e de’it. Ikus mai, ema sira nebe kaer pasta ministério nian ba hili fali malae sira atu sai assessor (maski “coppy and paste”, sira mak hanesan foti tiha fali “decisão”, no la’os fo opinião). Husi biban seluk, partido sira hili rasik “assessor”. Wainhira hare “assessor partido”, ema barak sente hanesan hare labarik inocente ida nebe tur hakmatek kaer surat tahan oan ida no lapizera atu halo “notulen”; no la hatene atu halo saida lerek.

Nudar católico devoto, político famoso, poeta no escritor boot iha França Alphonse de Lamartine (1790-1868), hakerek «... j’ai lutté pour la liberté individuelle ..., pour que le principe de charité et de fraternité chrétienne, qui anime et féconde la religion, tut enfin introduit dans la politique et écrit graduellement dans nos lois comme il l’est déjà dans nos cœur» (cf. G. Antoine : 136) ; katak, hau luta tiha ona ba liberdade ema ida-idak nian ..., atu nune’e sasukat sira domin no fraternidade sarani sira nian, nebe hamoris no haburas religião, ikus mai hatama mos iha politica no hakerek bebeik iha ita nia lei hanesan mos iha tiha ona ita nia fuan laran. Ho liafuan badak, fraternidade halo ita simu malu, fo liman ba malu, fo laran no fuan ba malu hodi tane metin ita nia rain.

 

Solidariedade: Camaradagem política

Foti husi matenek nain católico boot ida Maurice Blondel, G. Antoine hakerek katak, «... dans la compaigne de “fraternité”: c’est la “camaradiere” ...» (husi hamaluk malu iha fraternidade: iha camaradagem) ne’e mak hamosu “solidarité” (p. 158) – ka, solidariedade. Iha politica nia laran, ida ne’e mak hanaran participação. Hanesan Jürgen Habermas dehan, “In the spirit of Jean-Jacques Rousseau, ... he links civil rights and participation with fraternity and solidarity. ... we must build needs the forces of fraternity, of mutual aid and solidarity, so that the weak, the needy, and the unemployed are also able to accept ... and advance over existing conditions” – katak, liu husi participação, fraternidade no solidariedade ita buka moris hamutuk nudar maun-alin bin-feton hodi nune’e sira be kbiit laek, mukit no ki’ak sira bele hetan moris di’ak (cf., Between Facts and Norms, 1998: 466). 

Iha J. Habermas nia teoria política, hanesan mos Prof. Karol Wojtyla nia filosofia política – nebe sai tiha doutrina social Papa João Paulo II nian – liafuan chave mak “consenso” no “compromisso”. Maski PM Taur Matan Ruak uluk la simu hau nia hanoin konaba “consenso” no “compromisso”, maibe hau foti hikas hanoin ida ne’e hodi fo ba AMP, Fretilin no PD, PUDD, FM no UDT.

Ida (1) consenso – katak, maski husi partido oi-oin nebe lori ida-idak nia bandeira, ita mai hamutuk hodi hetan dalan ida, hanoin ida no moris ida: desenvolvimento ba Timor-Leste nia di’ak. Consenso katak husik hela tiha buat hotu nebe halo ita la hanesan, ba tur hamutuk hodi hanoin tuir buat nebe halo ita hanesan. Halo nusa ba mos, Timor oan sira hotu-hotu kaer metin ba Constituição. Liu-liu buat hotu nebe hatur iha “Objectivo do Estado” (artigo 6°, alínea a – j). 

Rua (2) compromisso – hamutuk nafatin maibe labele kedas soe lakon buat nebe ida-idak nian. Ne’e katak partido sira kaer ninia bandeira rasik. Sira ba Povo nia let halo campanha politica no campanha eleitoral – ko’alia malorek no ibun boot – wainhira mai ona kaer ukun tur metin iha kadeira, keta haluha promessa sira. Labele ko’alia barak los konaba ba educação, maibe ikus mai escola sira namtete iha matan laran mos la halo buat ida. Tuir hau nia hanoin, liu husi compromisso político, partido ida-idak lori buat hotu nebe la hanesan atu nune’e sira halo riku malu, fo liman ba malu hodi hanoin ida de’it: Rai Timor ba Timores, Timores moris iha Rai Timor

Husi consenso no compromisso la halo politica budu hamutuk. Liu husi dalan ne’e ita fo nafatin fatin ba “oposição democrático” (CRDTL artigo 70° n. 2). Oposição ninia knar la’os de’it “vota contra” hanesan AMP halo ba Fretilin no PD (2017), maibe ho fundamento forte hodi hare ba “desenvolvimento de uma sociedade solidaria e fraterna”.

  

*) Martinho G. da Silva Gusmão docente Ética e Filosofia Politica, Filosofia de Linguagem (Hermenêutica) iha Instituto Superior de Filosofia e de Teologia (ISFiT) Dom Jaime Garcia Goulart, Fatumeta, Dili.

Rate this item
(5 votes)
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« March 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Tempo Timor Networks

Online Counter