Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Servisu iha Australia la’os perfeitu maibe mos la’os esplorasaun

Photo: Servisu nain husi Timor-Leste iha Melbourne uluk sira viajem ba sira nia servisu fatin Photo: Servisu nain husi Timor-Leste iha Melbourne uluk sira viajem ba sira nia servisu fatin Foto kredit: Embassy of Timor-Leste

Servisu iha Australia ho Seasonal Worker Program (SWP) la’os fasil maibe programa ne’e nia dezenha hodi koko atu proteje servisu nain sira hotu husi kondisasun ne’ebe susar ka mukit. Liu husi program ne’e ema Timor barak hetan oportunidade diak.

Iha tinan tolu ne’e nia laran, besik ema nain 1500 husi Timor-Leste servisu iha Australia. Maioria husi grupu refere ne’ebe servisu hanesan ku’u ai-fuan ka kuda modo. Balu mos hein manu.

Timor-Leste nia involvementu iha programa SWP kada tinan bo’ot teb-tebes desde 2012. Ema hanoin program ne’e sei kontinua sai bo’ot liu tan iha tinan oin mai. Servisu nain sira husi Timor iha Australia badinas no halo to’os nain kontenti tebes atu simu sira.

Servisu ba SWP iha vantajen barak ba ema Timor. Ema uza osan ne’ebe sira manan iha Australia hodi hari’i uma foun, haruka oan ka alin mane sira ba eskola no balun ba universidade no mos hare sira nia inan-aman. Liu husi programa SWP joven balu asesu ba oportunidade no esperiensia ne’ebe diak. To’o agora ema barak rejistu iha Secretario de Estado para Formcao Profissional e Emprego (SEFOPE) depois hein SEFOPE bolu sira hodi tuir intrevista hamutuk ho empregador husi Australia.

Kuandu maluk sira hanoin kona ba programa SWP ne’e diak liu ita labele haluha katak programa ne’e laos programa ne’ebe perfeitu. Ha’u mak hatene nia realidade ne’e ho diak tanba iha fulan hitu liu ba, ha’u servisu nudar peskizador iha Universidade Nasional Australia (the Australian National University) ba projetu hodi halibur istoria barak husi ema sira ne’ebe partisipa iha programa ne’e inklui sira nia familia. Ema balu konta mai ha’u istoria barak konaba sira nia servisu iha Australia. Ema balu dehan katak iha Australia vida moris karun liu no a’as liu tuir saida mak sira esperiensia. Ema seluk konta mai ha’u katak dala ruma iha Australia sira servisu todan, li-liu iha tempo malirin no tempo manas. Servisu nain sira maioria hanoin sira nia familia. Maske servisu hanesan ne’e la’os fasil, ema hotu-hotu ne’ebe ha’u husu tuir no sira konta mai ha’u katak sira fiar duni programa SWP ne’e mak pozitivu.

Programa SWP la’os perfeitu maibe mos la’os esplorasaun. Tuir lei iha Australia servisu nain sira husi Timor simu saláriu ho kondisaun ne’ebe hanesan servisu nain husi Australia. Governu Australia halo video sira iha lian Tetun ba ema Timor bele aprende konaba sira nia direitu iha fatin servisu.

https://www.youtube.com/watch?v=-N-xqlAaHxA&feature=youtu.be

 

https://www.fairwork.gov.au/language-help/language-storyboards#tetum

Se ema Timor la hetan kondisaun no salariu hanesan ema Australia situasaun ne’e mak mosu tanba sira nia empregador kontra lei. 

Ne’e laos asuntu halimar ba governu Australia maibe sira sei bele sai diak liu konaba oinsa atu regula sistema SWP. Los duni dala ruma empregador balu koko hodi kontra lei maibe ba-bain ba-bain sira hetan kastigu ne’ebe todan wainhira la tuir lei husi program SWP. Se ema Timor iha Australia la simu tratamentu hanesan ho rai nain Australian nian tanba sira nia empregador kontra lei. Dala ruma sistema lao ladun diak, maibe sistema ne’e rasik la’os esplorasaun.

Aspektu ba programa SWP ne’ebe halo konfuzaun mak sistema pagamentu. Iha SWP ne’ebe iha tipo pagamentu rua, ‘piece rate’ no ‘hourly rate’.

‘Piece rate’ hanesan ema ida ne’ebe manan osan tuir sira rezultadu ka hasil pendapat. Por exemplu, se ema ku’u ai-fuan ho lalais depois sira bele halibur osan tan.

“Hourly rate’ hanesan ema ida ne’ebe manan osan tuir oras deit. Iha Australia salariu minimum $19.49 kada oras ida.

Tuir dokumentus ne’ebe empregador hotu iha SWP presija asina uluk sira bele simu servisu nain sira husi Timor, sira tenki fo hatene kona ba oinsa sira selu dahuluk ba servisu nain. Bai-bain servisu nain sira bele manan osan liu iha sistema ‘piece rates’ se sira iha esperiensia no to’os iha ai-fuan barak maibi ‘hourly rate’ mak seguru liu.

Dokumentus ne’e mos inclui (maluk sira ne’ebe hatene English bele lee Schedule 1, Section D, part c (i), page 38) fraze ne’e, ‘if employed on an hourly wage or Piece Rate, Seasonal Workers are employed for a minimum average of 30 hours work per week’. Signifika fraze hanesan ne’e, empregador iha Australia iha tinan ida nia laran, kada semana semana presija fornese servisu oras 30 ba average. Realidade ho minimum ba servisu nain sira hodi servisu barak liu servisu tan oras.

https://docs.employment.gov.au/documents/seasonal-worker-programme-deed-agreement-effective-1-january-2020

Nune’e maske servisu nain sira SWP manan osan diak liu, iha tinan ida ne’ebe iha ai-fuan barak, sira ba sistema SWP garantia katak sei la lakon osan. Ne’e la’os sistema perfeitu, maibe ne’e mos la’os esplorasaun.

Problema seluk ne’ebe mosu hanesan mak konaba uma. Tuir regulamentu empregador hotu presija fornese sira nia servisu nain ho uma ida ne’ebe seguru no konfortável. Kada vez servisu nain sira presija selu dolar Australiano $150 kada semana. Dala ruma ema Timor ruma hakfodak tanba iha sira nia rai folin ne’e karun liu maibe iha Australia ne’e baratu . Uluk ema mos hetan problema konaba hela fatin. Maske uma maioria iha kondisaun diak, uma balun la iha AC tamba sai malirin liu iha tempu malirin. Situasaun ne’e la diak, maibei ne’e mos la’os politika ofisial no governu Australia tau matan ba situasaun ne’e hodi proteje servisu nain sira iha SWP atu nune’e sira nia direitu hodi bele hela iha uma diak.

Vida moris no servisu iha Australia la’os perfeitu maibe programa SWP dezenha espesifiku hodi servisu nain sira husi Timor-Leste bele simu direitu ne’ebe hanesan servisu nain sira husi Australia rasik. Iha futuru ita espera programa ne’e se kontinua sai diak fali no fornese oportunidade diak ba ema Timor no ema Australia mos.

 

Dr Michael Rose nudar prekizador (anthropologist) no ‘research fellow’ iha Universidade Nasional Australia (the Australian National University). Agora dadaun nia projektu kona ba ema Timor nia perspectivu no experensia iha Seasonal Worker Program (SWP)

Rate this item
(0 votes)
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« April 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Tempo Timor Networks

Online Counter