Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Loron Mundiál Sein Tabaku 2020: #HateneOnaTabakuNiaSegreduFoer

Op-ed hosi Dr Rajesh Pandav, Reprezentante OMS ba Timor-Leste

                                                                                                                    
Tinan-tinan, iha loron 31 Maiu, Organizasaun Mundiál Saúde (OMS) no parseiru global hotu selebra Loron Mundiál Sein Tabaku (Sigla Inglés: World No Tobacco Day) hodi bolu atensaun hosi mundu tomak kona-ba epidemia tabaku nian. Tinan ida ne’e Loron Mundiál Sein Tabaku mai ho objetivu atu proteje labarik no adolexente sira hodi manipulasaun industria no prevene uzu tabaku no nikotina entre sira liuhosi estratejia fo’er fó servisu ba adolexente sira iha industria tabaku hodi promove tabaku nia produdu liu-liu iha adolexente sira-nia leet.

Produtu tabaku ne’e hamate ema liuhosi milliaun 8 kada tinan. Tabaku no industria relasionadu sira tenki kontinua buka konsumidór foun hodi troka fali ho sira ne’ebé mate ona tanba kauza hosi sira-nia produtu, atu nunee sira mantein sira-nia rendimentu. Kompañia tabaku gasta osan liuhosi billiaun 8 iha marketing no publisidade no mundu mós lakon ema milliaun 8 nia moris tanba kauza relasiona ho uzu tabaku no fuma pasivu.

Utiliza tabaku ne’e fó dezafiu grave iha Timor-Leste. Timor oan sira tama iha kategoria ema ne’ebé uzu tabaku aas iha mundu. Entre ema adultu sira, iha mane 71% no feto 29% mak uza tabaku iha kualkér forma – fuma (e.z. sigarru) no/ka la fuma (e.z songke tabaku). Iha adultu nain 9 hosi nain 10 mak sofre hosi fuma pasivu iha uma. Moras La Hada’et inklui moras kardiovaskular, no moras obstrutiva pulmonáriu kroníku (Sigla Inglés: chronic obstructive pulmonary disease (COPD)) mak entre kauza prinsipál sanulu ba mortalidade. Timor-Leste mós tama iha lista nasaun ho todan makaas ba moras TB.

Peskiza Global kona-ba Tabaku iha Foin sa’e sira 2019 (Sigla Inglés: Global Youth Tobacco Survey) ne’ebé hala’o entre labarik eskola oan ho idade hosi 13 – 15, hatudu katak totál prevalénsia ba uzu tabaku aas tebes entre adolexente sira ho 30.9%, hosi totál ne’e iha 42% ba foin sa’e mane no 21% ba foin sa’e feto sira. Iha estudante 67% mak sofre hosi fuma pasivu iha uma. Kuaze 71% mak sofre hosi fuma pasivu iha fatin públiku. Foin sa’e sira iha asesu fasil ba sigarru. Maizumenus fumadór 63% sosa sigarru hosi supermerkadu, loja, vendedór ambulante, ka kios. Maske sira ho menor idade tuir dadus iha 49.2% la hetan prevensaun bainhira sosa sigarru.

Peskiza Global kona-ba Tabaku iha Foin sa’e sira 2019 (Sigla Inglés: Global Youth Tobacco Survey) hatudu mós indikasaun ne’ebé enkoraja tebes. Prevalénsia totál hosi uzu produtu tabaku ne’e tun hosi 42.2% iha 2013 ba 30.9% iha 2019, no prevalénsia totál hosi fumadór atuál mós tun hosi 35% iha 2013 ba 22.5% iha 2019. Liután, persentajen estudante ne’ebé relata katak sira nota publisidade kona-ba tabaku nian iha fatin faan sigarru tun kuaze hosi 80% iha 2013 ba 60% iha 2019. Sira ne’e hotu, estudante liuhosi nain 7 entre nain 10 ne’ebé fuma sigarru, relata katak sira iha intensaun atu para hosi fuma. Enkuantu estudante nain 7 hosi nain 10 mak koko atu para hosi fuma iha fulan 12 kotuk liubá.

Timor-Leste liu ona progresu ida ne’ebé merese ita hotu atu louva iha luta hasoru epidemia tabaku. Iha 2016, lei anti-tabaku ne’ebé rigorozu pasa ona. Iha lei ne’e bandu atu halo promosaun no publisidade kona-ba tabaku; bandu fuma iha fatin públiku, iha eventu halibur ema lubun boot, eskritóriu, fatin enkontru no iha transporte públiku nia laran hanesan taxi no mikrolet. Lei foun ne’e mós bandu atu faan produtu tabaku ba labarik ho idade menus hosi 16. Agora daudaun, Timor-Leste okupa primeiru lugar iha mundu tanba implementa gráfiku boot liu kona-ba avizu saúde nian iha sigaru masu nia lolon.

Maibé, atu aselera liután asaun ida ne’e presiza ba implementasaun lei anti-tabaku. Ida ne’e inklui bandu faan tabaku ba labarik idade menor no fó suporta ho diagnóstiku, akonsellamentu, para hosi fuma, no tratamentu dependénsia ba tabaku. Ida ne’e importante hodi proteje adolexente sira hodi uzu tabaku liuhosi hasa’e konxiensia kona-ba efeitu perigu ne’ebé kauza no asegura atu sira la monu ba lasu sira no tátika sira relasiona ho industria tabaku liuhosi tau iha produtu tabaku no nikotina.

Timor-Leste mós iha populasaun joven liu iha rejiaun Ázia-Pasifiku nia laran. Totál populasaun 74% mak iha idade menus hosi 35, ida ne’e indika katak maioria fumadór sira tama iha kategoria idade refere. Emporeda no hasa’e foin sa’e sira-nia kapasidade ho abilidade atu kontra kompania tabaku ne’ebé forte no sira-nia produtu maka estratejia investimentu ba saúde no dezenvolvimentu Nasaun nian. Prevalénsia fumadór ne’ebé aas, adultu no adolexente sira ne’ebé ezije apoiu hodi para hosi fuma. Servisu apoiu para hosi fuma ne’ebé apropriadu maka komponente esensiál ida iha estratejia kontrolu tabaku ne’ebé kompreensivu. Nikotina iha natureza visiante (ka halo ema hakarak fuma beibeik) no ida ne’e difikulta ema atu para hosi fuma sein hetan asisténsia ruma.

Foin sa’e sira tenki hamutuk kontra tátiku agresivu no manipulasaun hodi industria tabaku no industria sira seluk, ne’ebé inklui:

  • Uza sabór liuhosi 15,000, ne’ebé maka halo labarik no adolexente sira iha interese makaas
  • Promosaun produtu tabaku no distribuisaun produtu gratuita iha eventu populár ba foin sa’e sira
  • Importante tebes atu hanoin katak:
    • E-cigarette aumenta risku ba moras fuan no moras pulmaun. Nikotina iha e-cigarette ne’e aditivu los no bele muda labarik sira-nia dezenvolvimentu kakutak
    • Fuma shisha ne’e perigozu mós hanesan fuma tabaku sira seluk
    • Fuma tabaku laiha suar (e.z. songke tabaku) ne’e mós perigu hotu ba saúde

OMS apela ba foin sa’e sira atu hamutuk hodi sai jerasaun ida ne’ebé livre hosi tabaku

Uzu tabaku ne’e responsavel ba mortalidade kankru mate iha mundu ho pursentu 25%. Uzu produtu tabaku no nikotina aumenta risku ba moras kankru, kardiovaskular no moras pulmonáriu. Tinan-tinan ema liuhosi milliaun 1 mate tanba fuma pasivu.

Uzu tabaku mós kontribui ba kiak – uma kain vulneravel sira dezvia sira-nia gastu hosi nesesidade báziku, hanesan ai-han, edukasaun, no saúde, ba tabaku. Nasaun no individuál sira mós lakon ekonomia boot hosi produtividade tanba moras kauza hosi tabaku no mate sedu (e.z. ema ne’ebé fornese nesesidade uma-laran nian), no kustu aas hodi jere morbidade relasiona ho tabaku. Liután, estudu hatudu ona katak fumadór sira iha risku aas liu atu hetan moras grave no mate tanba COVID-19.

Ita bele halakon epidemia tabaku ne’e bainhira komunidade hotu hamutuk ho aselera esforsu hodi kombate kontra tabaku. Família no komunidade sira tenke fó hanoin beibeik ba foin sa’e sira kona-ba tabaku nia efeitu perigu. Governu tenke haforsa implementasaun lei tabaku nian liuhosi kolaborasaun inter-setorál. Apoiu hosi komunidade ne’e importante tebes atu bele susesu iha implementasaun lei tabaku ne’ebé rigorozu. Foin sa’e tenke alerta nafatin no labele monu ba tentasaun ne’ebé fornese hosi marketing produtu tabaku nian. Profisionál saúde sira tenke utiliza sira-nia influensia liuliu ho foin sa’e, labarik no adolexente sira liuhosi fó hanoin ba sira kona-ba efeitu perigozu hosi tabaku. Ministériu Saúde presiza fó apoiu ho diagnóstiku, akonsellamentu, apoiu hodi para fuma, no tratamentu dependénsia tabaku nian.

Rate this item
(3 votes)
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« April 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Tempo Timor Networks

Online Counter