Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Bangkok, 9 Setembru 2020: Sesaun ba Komite Rejionál hosiOMS Rejiaun Sudeste Aziátiku hahú ohin ho lider ba saúde siraemfatiza ba investimentu boot liu hodi haforsa sistema saúde no esforsu kontinuadu ho kolaborasaun hodi kombate pandemiaCOVID-19.

"Pandemia COVID-19 ne'e subliña katak mundu ne'e hanesanvila globál ida ne'ebé maka ema hotu nia moris iha koneksaunba malu. Atu manan iha luta ida ne'e ita tenke servisu hamutukho luta hamutuk. Pandemia ida ne'e mós hanorin ita katakimportante tebes atu proteje ita-nia susesu iha área saúde, itatenke kontinua investe ba saúde. Ita-nia Rejiaun presiza atuinveste barak no barak liután iha saúde públika no harii sistemaprestasaun saúde ne’ebé forte,”dehan Dr Harsh Vardhan, Ministru Saúde no Ben-estar Família, India, durante sesaaunabertura hanesan Xefe bankada hosi Sesaun tinan kotuk nian.

Vise Primeiru Ministru Tailándia no Ministru Saúde Públiku, SrAnutin Charnvirakul, dehan katak pandemia ida ne’e hatudu maiita inter-koneksaun ba Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavelsira hotu. Setór hotu-hotu, públiku no privadu servisu hamutuk. Ida ne’e furak tebes. Enkuantu ita luta kontra ita-nia inimigukomún COVID-19,  ita haree ona inovasaun sosiál no solidariedade barak tebes. Ba sesaun tinan ida ne’e nian, SrCharnvirakul maka lidera enkontru anuál ba OMS iha RejiaunSudeste Aziátiku ida ne’ebé organiza hosi Tailándia. Sesaunloron-rua ne’e halo tuir virtuál ba dala uluk tanba pandemiaCOVID-19.

Bainhira dirije sesaun ne’e, Diretór Jerál OMS Dr TedrosAdhanom Ghebreyesus dehan katak, “COVID-19 ne’e kauzaproblema barak, tristeza no laiha serteza barak. Maibé ida ne’emós oportunidade ba ita. Mundu tomak bele haree kataksaúde ne’e investimentu esensiál tebes ba sosiedade ne’ebéseguru, saudavel liu, di’ak liu, no sustentavel liu.”

Diretóra Rejionál OMS Rejiaun Sudeste Aziátiku, Dr Poonam Khetrapal Singh, dehan katak, “investimentu boot liu iha saúdepúblika ne’e bele ajuda atinji rezultadu saúde ne’ebé di’ak liu, promove dezenvolvimentu sustentavel no ida ne’ebé ekitavel no justu iha sosiedade nian.”

Dr Khetrapal Singh dehan, “Agora liu ona fulan sia, nasaunhotu-hotu servisu makaas, no ho solidariedade hodi responde bakrize COVID-19 ne’ebé maka afeta ema hotu-hotu no impaktu ba vida sosiál no ekonómiku ne’ebé ita nunka sente ihaita-nia moris. Enkuantu ita determina esforsu barak hodi ajudasalva ema barak nia moris, presiza nafatin kompromisukontinuadu hodi salva moris barak liután.

Enfatiza iha solidariedade no kooperasaun, Diretóra Rejionáldehan katak ida ne’e define ona ita-nia servisu ba tinan barak, no ida ne’ebé maka sei sai nu’udar sentrál ba responde nian.

Diretór-Jerál OMS dehan katak nasaun barak agora presiza fokaba prioridade haat. Dahuluk, prevene aumenta eventu barak. Daruak, salva vida liuhosi proteje ema vulneravel sira. Datoluk, empodera no eduka ema no komunidade sira hodi proteje sira-nia an no ema seluk, no dahaat, foka ba saúde públiku bázikubuka tuir, izola, halo teste, no tratamentu ba kazu, no halo rastreiu no halo kuarentena ba kazu sira.

Partisipantes sira hotu elojia esforsu makaas ne’ebé pesoál saúdesira hotu ne’ebé iha mundu tomak halo durante pandemiaCOVID-19 nia laran.  

Ba loron daruak nian hosi enkontru ne’e, sei iha diskusaun mezaredonda hodi diskuti kona-ba pandemia COVID-19 no esforsusira ne’ebé halo ona hodi mantein servisu saúde esensiál no aselera servisu ba tratamentu saúde sira ne’ebé hetaninterrupsaun tanba pandemia ne’e.

TempoTimor (Bangkok) - Tuir komunikadu imprensa ne'ebe fo sai husi OMS informa ba ministru sira husi nasaun sira iha Rejiaun Sudeste Aziatiku ne'ebe partisipa iha Sesaun Komite Rejionál OMS Sudeste Aziátiku ba dala Hitunulu resin tolu iha loron 9 – 10 Setembru, iha pandemia COVID-19 nia laran katak, "Ministru Saúde hosi Membru estadu hosi Rejiaun OMS Sudeste Aziátiku sei diskuti kona-ba medida atu restrita surtu ne’e, maneira oinsá atu mantein servisu saúde esensiál no ‘tranzisaun’ ka muda ba ‘normál foun’.

Tempotimor (Dili)-Deputada Bankada CNRT Virgina Ana Belo konsidera Ministériu Saúde halimar ho ema nia saúde tanba hafoin deklara ema ida pozitivu Covid-19, maibé ikus mai dehan fali katak pasiente refere negativu ona.

Tempotimor (Dili)-Ministra Saúde Odete Maria Freitas Belo lakohi promete bainhira loos mak atu halo pagamentu ba otel sira ne’ebé durante periodu estadu emerjensia, utuliza ba kuarentena Timor-oan ne’ebé fila husi rai li’ur.

Tempotimor (Dili)-Hafoin periodu estadu emerjensia remata, Ministériu Edukasaun, Juventude no Desportu (MEJD) deside hodi reativa hikas prosesu aprendizajen prezensial iha Ensinu Baziku Filial 30 Agostu, Komoro.

Tempotimor (Dili)-Kompana sira ne’ebé durante estadu emerjensia fornese hahan ba kuarentena no fatin izolamentu Covid-19 husu  ba Ministériu Saúde atu asegura prosesu pagamentu.

Husi : OMS

Iha Timor-Leste, kazu konfirmadu ba COVID-19 ikus rekupera tiha ona iha loron 15 Maiu 2020. Maioria hosi kazu 24 hirak ne’ebé konfirmadu, hela iha fasilidade kuarentena sira ne’ebé aloka hosi ita-nia governu. Sira rekupera ho di’ak no laiha problema. Iha nasaun laran seidauk iha mate tamba virus corona. Daudaun ne’e estratéjia ba teste ne’ebé mak haluan ona la hatudu katak iha transmisaun/da’et iha komunidade nia leet. To’o agora, kombinasaun hosi estratéjia imigrasaun ne’ebé diak, otél sira ne’ebé uza hanesan fatin kuarantena ne’ebé identifika hosi governu, kapasidade vijilánsia ne’ebé habelar hamutuk ho kapasidade ba teste ne’ebé hadook ita hosi virus ne’e. Maibé, ida ne laos ikus. Luta ba hasoru COVID-19 seidauk hotu.

Kazu ba moras ne’e aumenta beibeik iha mundu. Nasaun barak, kiak ka riku, hosi kontinente Ázia no Áfrika sai hanesan “hotspot” emerjente ba moras ne’e.  Maibe, agora dadauk ita-nia preokupasaun boot liu mak ita-nia fronteira ho Indonezia. Risku boot ne’ebé kazu foun bele tama rai laran mak hosi fronteira ida ne’e. Tamba ida ne’e mak importante teb-tebes ba Timor-Leste nafatin hametin guarda no alerta nafatin. COVID-19 susar atu kombate hanesan saida mak ita hare beibeik akontese iha sidade no nasaun barak iha mundu tomak. Se ita la tau matan ka atensaun ba prevene no kontensaun, virus ne bele derepente da’et ba ema hotu.

Agora, oras to’o ona atu haree ba ita-nia an, saida mak Timor-Leste halo ona no saida tan mak ita presiza atu halo.

Timor-Leste simu ona apoiu hosi governu ho nivel a’as atu garante resposta ne’ebé maka’as ba krize ne’e. Hosi Gabinete Primeiru Ministru hala’o supervizaun ba buat hotu. Iha reprezentante ho nivel a’as  hosi Sistema Integradu ba Jestaun Krize nian ba Ministeriu relevante sira.

Governu Timor-Leste nian introdús intervensaun balun ho lais no bo’ot ne’ebé ajuda atu prevene virus corona aumenta beibeik no transmisaun/da’et iha komunidade nia le’et. Dalan tama mai Timor-Leste sei nafatin la arbiru ka restritu. Fasilidade ba izolamentu identifikadu ona hadi’ak ona ho lalais atu tau matan ba pasiente moras COVID-19. Pesoál saúde, ekipa ba apoiu pesoál no pesoál atende ba emerjénsia nian sira ne’ebé treinadu hotu ba oinsá tau matan ba pasiente sira no iha tempu hanesan proteje sira nia an. Teste laboratóriu nian mós introdús ona iha rai laran, kapasidade vijilánsia habelar no “web-based” sistema vijilánsia ne’ebé komesa. Responde ba saude nian kaer hosi Ministru Saúde suporta hosi parte interisada ne’ebé organiza hamutuk ho pilar sia ne’ebé rekomenda hosi OMS.

OMS oferese suporta tékniku no lojistika. Sira servisu hamutuk ona ho ajénsia ONU ho parseiru bilateral sira atu fornese ekipamentu ba teste laboratóriu, ai-moruk no hadia infrastrutura.

Defatu, tuir kedas kazu konfirmadu ba dahuluk iha 21 Marsu 2020, Timor-Leste sai hosi nasaun ida menus kapasidade ba teste nasionál ba COVID-19, laiha fatin izolamentu no fasilidade ba kuarantena ne’ebé aloka, kapasidade ba sistema vijilánsia ne’ebé limitadu to’o sai nasaun ida ne’ebé iha teste iha rai laran, fasilidade izolamentu no kuarantena ba COVID-19 ne’ebé la’o diak, ekipa ne’ebé trainadu kona-ba kontrolu no oinsá tau matan ba pasiente, estoke ba EPP ne’ebé aumenta ba beibeik no kapasidade ba vijilánsia ne’ebé lao nafatin iha de’it semana 5-6 nia laran.

Maske nunee, buat ne’e hotu sei difisil atu hetan se laiha suporta hosi povu. Governu koko hela de’it atu iha relasaun ne’ebé diak no iha fiar atu nune’e komunidade bele tuir restrisaun ne’ebé iha. Ajuda finanseiru mós fornese hosi governu atu bele suporta família sira iha oras susar ida ne’e nia laran. Komunidade sira besik fronteira no xefe suku sira ajuda nafatin ho vijilánsia ba komunidade liuhosi hatoo informasaun kona-ba entrada ilegál hosi “jalan tikus” hosi Indonezia atu nune’e ofisiál saúde sira bele foti asaun lalais.

Timor-Leste nafatin tuir maka’as politika ‘teste, kura, izola, buka tuir no kuarantena’ nebe’e mak hetan rekomendasaun hosi OMS. Numeru ba kazu bele aumenta se sistema saude nian fraku. Iha tempu hanesan, ita mós presiza kontinua esforsu atu hadia kualidade no kuantidade ba fatin no fasilidade ba izolamentu no kuarantena. Importante tebtebes mós atu haforsa kapasidade ba teste laboratóriu no kapasidade ba vijilánsia nian. Esforsu hamutuk tenkesér kontinua atu garante pesoál saúde esensiál sira la sofre tamba kontrolu ba pandemia ida ne’e. Agora, tamba  restrisaun ba fronteira ladun makaas ona, presiza aumenta vijilánsia. Importante tebtebes atu tau matan makaas ba fronteira rai nian no pontu entrada sira seluk. Importante mós atu lolo liman ba komunidade atu nunee sira hetan informasaun ne’ebé loos no sira bele sente iha suporta no seguru.

Importante atu labele haluha katak, laos governu mesak mak funu hasoru virus. ema ida-idak iha komunidade kna’ar ba sira nia an rasik no sira nia família liu hosi halo tuir regras sira: fase liman beibeik; labele kaer matan, inus no ibun; hadook an hosi fatin ne’ebé iha ema barak; distánsia fíziku; uza máskara bainhira iha fatin ne’ebé mak susar atu iha distánsia fíziku no halo tuir ijiene respiratóriu ne’ebé diak. Hela iha uma no izola an to’o diak maske ho sintomas kmaan, hanesan; me’ar, ulun moras, isin manas. Se ita sente moras no sente isin manas makaas, me’ar no susar atu dada iis buka atendimentu médiku, atu nunee bele hetan avaliasaun  didi’ak no mós teste, se presiza. Importante mós ba komunidade atu buka tuir informasaun hosi fontes kredivel hnesan Ministeriu Saúde ka OMS.

 

 

Tempotimor (Dili)-Organizasaun Mundiál ba Saúde (OMS) disponibliza ona kursu ba Covid-19 liuhusi kanál online ne'ebé disponivél ona hodi fasilita sidadaun sira hodi luta kontra pandemia Covid-19.

Klandestinamente Sidadaun 25 Kontinua Tama TL Tempotimor (Dili)-Informasaun Atuál husi Sentru Integradu Jestaun Krize (SIJK) katak, hahú husi loron 8 to’o loron 15 fulan Juñu, iha sidadaun hamutuk na’in 25 kontinua tama mai Timor-Leste (TL), husi nasaun viziñu, klandestinamente liuhusi fronteira terrestre.

"Maski governu deside ona hodi loke hikas fronteira terrestre, semana ida dala ida, iha loron kuarta durante oras rua nia laran, desde loron 2 fulan Juñu, maibé, sei iha nafatin sidadaun Timor-Leste ne’ebé klandestinamente hakat liu mai liuhusi rai maran," dehan Portavoz SIJK doutór Rui Maria de Araújo ba jornalista sira, iha sala situasaun, Segunda (15/06).

Entretantu, husi totál númeru ne’e, na'in 10 iha teritóriu Rejiaun Administrativa Espesiál Oecusse Ambeno (RAEOA) espesialemete Citrana na'in 4, Oesilo na'in 6. Alende ne’e, na'in 14 seluk husi munisipiu Bobonaro espesialmete liuhusi Memo no Tunubibi, no ema na'in 8 seluk na’in 2 tama ba Lolotoe, na’in 4 ba Batugade, no iha Munisipiu Covalima na'in 1.

Page 1 of 8
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« March 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Tempo Timor Networks

Online Counter