Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Sobu Transparansia Ibun Tutun iha MOP Featured

Diretor Nasional Aprovizionamento - Ministeiru Obras Publika, Quitiliano Belo Diretor Nasional Aprovizionamento - Ministeiru Obras Publika, Quitiliano Belo Foto Pagina FB Obras Publika

Tempo Timor (Dili) - Transparansia sai nu’udar prinsipiu fundamental bainhira hakarak iha governasaun di’ak. Transparansia labele sai de’it nu’udar kompromisiu politika ida ne’ebé midar de’it iha ibun tutun, maibé tenke aplika duni iha realidade.

Durante tinan barak nia laran, governu ne’ebé troka ba mai sempre deklara hakarak atu iha governasaun ne’ebé di’ak, livre husi Korrupsaun, Koluizaun no Nepotizmu (KKN). Prinsipiu governasaun di’ak ne’ebé “la defisil” atu realiza mak transparansia.

Maibé realidade, transparansia iha governasaun sai buat ida ne’ebé defisil tebes atu realiza. Informasaun barak sai fali hanesan “segredu” ne’ebé “lulik” atu públiku asesu no hatene.

Parte aprovizionamentu iha ministériu sira loloos bele sai lalenok to’o iha ne’ebé governasaun ida ninia komitementu ba transparansia, tanba bele dehan katak aprovizionamentu sai nu’udar “fatin di’ak” atu “piska matan” ba malu hodi hetan “osan sigarru”.

Aprovizionamentu iha Ministériu Obras Públika (MOP) karik sai “sentru” atu bele hetan osan boot. Tanba kuaze projetu barak ho osan boot mak “konsentra” iha MOP.

Parte Aprovizionamentu MOP deklara, iha komitementu boot atu hatudu transparansia ba kualker atividade ne’ebé sira realiza. Diretór Nasionál Aprovizionamentu MOP, Quintiliano Belo, deklara komitementu ne’e.

“Ita iha espíritu transpáransia, ita hakarak promove transpáransia, ita hakarak promove akuntabilidade iha MOP, liu-liu Diresaun Nasionál Aprovizionamentu (DNA) tenke uluk halo sasan hanesan ne'e,” dehan Quintiliano.

Maibé, mosu lian pesimista husi emprezariu no estudante balun ne’ebé konsidera lia-fuan transparansia husi sira ne’ebé kaer poder nu’udar abrigu atu subar sira-nia hahalok aat.

“Bu’at ko’alia ne’e fasil loos mais atu implementa lia fuan transparansia ho akauntabilidade ne’e susar tebes,” dehan emprezariu konstrutora ida ne’ebé husu atu labele publika nia naran.

“Timor ne’e klot tebes par atu subar a’an iha abrigu transparansia,” nia hatutan.

Iha fatin seluk estudante ida husi Universitariu iha Dilii, Angelo S. da Costa dehan, ukun nain sira hakerek buat mesak furak mas halo sai oin seluk.

“Ita-nia boot sira ne’e mesak matenek nune’e pamer lia-fuan transparansia mais hahalok defisil atu ita kompriende,” dehan estudante husi Fakuldade Siensia Sosial ne’e.

 

Atu hatene di’ak liu tan hanoin husi Diretór Quintiliano Belo (QB), tuir mai Tempotimor.com (TT.com) oferese intervista eskluzivu ne’ebé hala’o iha edifisiu MOP, Sesta (04/10).

 

TT.com: Señor Diretór, esplika took prosesu ita-boot hetan nomeiasaun hodi assume kargu nu’udar Diretór Nasionál Aprovizionamentu MOP.

QB: Obrigadu ba Tempotimo.com ne'ebé ohin hakat mai to'o ha'u-nia fatin. Ha’u agradese no apresia tebes ba esforsu sira ne'e. Molok assume kargu ne’e, Sua Eselénsia Ministru Obras Públika bolu ha’u hodi husu ha’u-nia posibilidade. Ministru fó tempu fulan ida atu ha’u hanoin didi’ak molok foti desizaun. Hafoin ida ne’e, ha’u hanoin no ikus mai deside hodi simu responsabilidade todan ida ne’e. No iha loron 1 Marsu (2019) ha’u hahú serbisu nu’udar Diretór Nasionál Aprovizionamentu iha Ministériu Obras Públika.

 

TT.com: Saida mak ita-boot sente no hanoin bainhira simu kargu ne’e?

QB: Kuandu ha’u simu knar ne’e husi Sua Eselénsia Señor Ministru, ha'u dehan kedan ba ha'u-nia aan no ha'u hatete kedas ba ha'u-nia familia katak serbisu ida ne’e serbisu ne’ebé ke todan, tanba ne’e sira hotu akonsella ha'u, inklui Sua Eselénsia Ministru, no señor Ministru rasik dehan “o halo tuir de'it Maromak nia ukun fuan 10, buat hotu sei la'o loos no labele tauk. Ne’e lahan ida ne’ebé iha lian Indonezia dehan lahan basah, maibé o tenke iha konviksaun no firmi nafatin katak buat ne'ebé sira halo ne'e la loos, ne'ebé ita-boot mantein”. Lia-fuan ida ne’e mós mak halo ha’u deside hodi simu kargu ida ne'e.

 

TT.com: Hafoin ita-boot sai nu’udar Diretór, saida mak ita-boot halo ona?

QB: Bainhira assume kargu foun buat ne’ebé ha’u halo dahuluk ma kami halo planu aprovizionamentu. Realiza planu aprovizionamentu ne'ebé durante ne'e sira prepara nani, depois de finalizasaun planu aprovizionamentu, ami halo planu oinsa mak halo tenderizasaun ba projetu sira ne'ebé iha relasaun ho konstrusaun sivíl, supply ho serbisu konsultan nian, tanba buat sira ne’e aprova bazeia ba planu aprovizionadu.

Ami halo tenderizasaun depois fahe ba RFQ, NCB no ICB. Iha ne'e RFQ kuaze 60 resin, NCB mak 70 no ICB mak 2, ida mak agora halo hela tenderizasaun ba Prepaid Meter ne'e, ida seluk mak material DNSAS ne'e foin lalais ami loke tenderizasaun, maibé ami halo falla tiha tanba laiha bidder ida mak konsege priense rekezitus ne'ebé ami oferese hodi haree tuir lei ne'ebé vigora iha ita-nia rai.

ICB iha rua, ida mak agora la'o dadaun ne'e mak Prepaid Meter, meteran ne'e, no ida seluk mak material DNSAS ninian ne'e mak sei la'o hela no nia falla tiha dala ida, agora ami atu retender par bidder sira mai konkore.

 

TT.com: Tanba saida mak material ba DNSAS falla?

QB: Ita halo falla tiha tanba osan nia fatin boot liu folin ne'ebé mak ajensia oferese, tanba ne'e mak binder ne'ebé mak kompete ami halo falla tiha. Sira la'os hatama osan kiik liu, maibé boot liu, ne'ebé atu tau iha plafond, tanba ne'e mak ita la konsege fó ba ida, ita halo falla tiha, depois retender par kompañia mai kompete karik, kompete tuir osan ne'ebé iha.

TT.com: Señor Diretór, ami rona informasaun katak iha tempu liu ba ema balun mai tebe odamatan, ne’e loos ka lae?

QB: Dezde ha’u assume kargu to’o ohin loron laiha ema ida mak mai tebe odamatan, seidauk iha. Ha’u sempre kombina ho sira. Sira la mai tebe odamatan, sira mai koalia de’it katak sira ladun satisfas kuandu governu halo tenderizasaun tanba sira dehan investe tiha ona. Maibé, deklarasaun husi Sua Eselénsia Ministru klaru tanba Sua Eselénsia hetan orientasaun husi Primeiru Ministru katak prosesu hotu-hotu tenke loke tender ba públiku par hotu-hotu bele mai konkore, see mak dokumentus di'ak, see mak fó presu di'ak, nia bele manan.

 

TT.com: Señor Diretór, se karik kompaña ne’ebé tuir tenderizaun iha osan no dokumentus teknikal boot liu, kompaña refere bele halakon kompaña seluk ne’ebé aprezenta folin kiik ka lae?

QB: Iha lei aprovizionamentu mensiona klaru. Iha lei bolu ratio price, ne'e ita halo kombinasaun teknikal ho finansial. Tanba ne'e mak kualidade dokumentus di'ak, orsamentu boot, ne'e sei avante, iha vantajen manan, tanba orsamentu la liu plafond ne'ebé fó sai, ne’e laiha problema. TAnba haree ba ninia teknikal dokumentus di'ak, ninia osan mós tenke menus husi plafond ne'ebé ita fó sai. Kuandu aas liu plafond ne'ebé ita fó sai, ne'e nia la merese par atu hetan, tanba ne'e mak kuandu iha li’ur dehan presu kiik liu manan ne'e, ne'e ladun loos, tanba iha lei ne'ebé hatete klaru kombinasaun entre teknikal dokumentus ho finansial proposal, katak teknikal dokumentus ne'e ninia todan 70% no finansial ne'e 30%. Ida ne’e mak halo kombinasaun, see mak nilai boot liu, nia mak manan.

 

TT.com: Maibé se kompaña aprezenta osan kiik bele ajuda poupa mós osan estadu.

QB: Iha barak complain hanesan ne'e, maibé lala'ok aprovizionamentu ne'e la'os depende de'it ba osan kiik ka osan boot, depende mós ba teknikal dokumentus. Teknikal dokumentus mak sei termina ita-boot ninian braiding price ne'e bele liu ka lae?.

Ha'u kompriende katak ida ne'e presiza poupansa, maibé poupansa ne'e akontese bainhira orsamentu ne'e la boot liu plafond ne'ebé ita fó sai. Ezemplu, plafond orsamentu $100.000, se nia mai ho $90.000 la signifika ida ne'ebé la to'o $90.000 bele manan, depende mós ba ninia teknikal dokumentus, se teknikal dokumentus di'ak automatikamente nia sei manan. Maibé iha kazu RFQ ne'e ita haree ba ida ne'ebé kiik mak manan, NCB ho ICB ne'e lei hatete klaru katak ne'e tenke la'o tuir prátika baibain ne'ebé halo kombinasaun entre teknikal dokumentus no finansial proposal.

 

TT.com: Señor Diretór, projetu sira ne’e hala’o kontratu tiha mak foin implementa ka implementa tiha mak foin halo kontratu?

QB: Lei hatete katak kontratu tiha mak foin ezekuta projetu, kontratu tiha mak foin Iha SPK, kontratu iha ita upload foin hetan SPK, ita hetan PO par ba serbisu. Ne'ebé kontratu iha tiha lai mak ba serbisu, Kuandu kontratu laiha mak halo serbisu ne'e hanesan serbisu sein autorizasaun.

Durante ha'u mai buat hanesan ne'e seidauk akontese, ha'u espera katak ba oin mós sei la akontese tan, tanba polítika governu ida ne'e hakarak minimiza ona buat ida la'o ketak-ketak, ida-idak la'o ninian depois mai complain fali ba governu.

 

TT.com: Señor Diretór, ami hakarak husu kona-ba transparansia. Se karik ami husi dokumentu ne’ebé kompañia sira hatama, ami bele hetan sira nia profile no sira nia dokumentus ka lae?

QB: Ha'u hakarak tebes partilla, maibé Lei KAK la fó dalan, lei númeru 10/2005 kona-ba rejime aprovizionamentu iha artigu 5 alinea 3 hakerek klaru iha ne'ebá. Ami ne'ebé serbisu iha aprovizionamentu iha dever tomak atu salvaguarda dokumentu sira ne'ebé kompañia sira hatama. Tanba ne’e, deskulpa, mais ami sei la partilla dokumentu sira ne'ebé kompañia sira hetama mai. Dokumentu sira ne’e hanesan segredu aprovizionamentu nian atu kuida kompañia sira-nia privasidade iha ami-nia fatin ne'e.

Maibé ita-boot sira bele ba husu dokumentus husi kompañia sira ne'ebé mak konkore depois halo kombinasaun ho build dokumentus ne'ebé sira sosa, ne'e ha'u hanoin kompañia sira mós la taka ba ita-boot sira, no sira sei nakloke ba ita-boot sira par ita-boot sira bele haree sira-nia dokumentus.

 

TT.com: Se prosesu tenderizaun remata ona, karik ami bele hetan dokumentus ne’e?

QB: Kuandu prosesu remata ona ami bele halo ida ne'e, maibé ami tenke hakerek karta ba orgaun kompetente par bele autoriza ami bele fó sai ka lae, tanba devezenkuandu ami mak viola fali, ema kriminaliza fali ami, tanba lei mak hatete nune'e, ha'u labele dehan katak ha'u tenke fó sai. Atu evita sasan sira hanesan ne'e, ha'u sei konsultasaun ho legal par oinsa ha'u bele partilla ka lae?.

Tanba ne'e mak hanesan ohin ha'u dehan, ha'u sei esforsu aan partilla, ita iha espíritu transpáransia, ita hakarak promove transpáransia, ita hakarak promove akuntabilidade iha MOP, liu-liu DNA tenke uluk halo sasan hanesan ne'e.

 

TT.com: Obrigadu no parabéns Señor Diretór.

Rate this item
(2 votes)
Last modified on Sunday, 06 October 2019 13:10
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« March 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Tempo Timor Networks

Online Counter