Lansamentu ba filmajen abandonadu ne'e organiza husi Embaixada Portugál hamutuk ho Prezidénsia Repúblika.
"Purtantu filme ne'e, señor Diretor, produtor, Cinema mak Francisco ema ida koiñesidu iha Portugal, iha Europa, nia iha profisional, nia halo filme lubuk ida ona ho nia vontade," dehan Xefe Estadu Jose Ramos Horta hafoin hala'o abertura ba lansmentu iha Sentru Konvensun Dili (CCD sigla portuges), tersa (15/11).
Haree ba produsaun filamjen ne'ebe Diretor Pordutor Cinema husi Portugal halo, maske laiha apoiu governu timor nian ou governu portuges, maibé nia konsege halo duni filme boot ida ho profesional para konta istoria oituan timor nian durante simeira guerra mundial.
"Mais la'os kompletu, tanba falta barbarak, invazaun japaun la'os kleur, sira tama iha ne'e 1942, e 1945 japaun reinvazaun e segunda guerra mundial mosu iha europa mos tinan lima, mais iha Europa ema juta ba juta mak mate, iha invazaun ne'ebe japaun halo ne'e, ne'ebe iha Ázia lubuk ida mate, liliu Filipina, Malazia, Irmánia agora bolu Mianmar, Papua Neguinia, e de Pasifiku e Timor-Leste," nia esklarese.
Purtantu istoria ne'e, konta de'it papel importante, ofisial portugez ida Tenente Pires, ne'ebe iha ne'e hanesan membru administrasaun koloniál, maibé maioria portugez ne'ebe iha ne'e kuaze sira hothotu anti governu portugéz.
Iha tempu ne'eba, sira mai timor, tanba sira halo atividade kontra rejime salazária iha portugál, no kaer sira mai Timor, maibé Tenente Pires la'e, nia hola parte ba rejime Salazár nian.
Tanba, Tenente Pires ema ida honestidade ho intergridade, no nia buka halo buat ne'ebé nia bele, primeiru defende portugal nia naran e segundu maske Portugal uluk neutral iha segunda Guerra, maibé nia mos kolabora ho forsa amerikanu no australianu sira. (*)