Sekretáriu Estadu Alexandrino Xavier Araujo hateten, depois udan boot ne'ebe halo populasaun vítima iha dadus rejistu ona família hamutuk 1.105 no ema kuaze 6.000 resin.
"Vitima ba dezastre naturais ne'e ita rejistu ona husi família 1.105, maibé pesoál 6.000-resin no husi dadus ne'e ita kontinua apoiu emerjénsia hanesan ai-han no mos la'os ai-han, tanba oras ne'e dadaun emerjénsia presiza", dehan nia, iha Palásiu Governu, Segunda (16/3).
Governate ne'e relata, husi dadus ne'ebe rejistu fó ona apoiu emerjénsia ba sira balu hanesan iha Santa Cruz, maibé seidauk hotu. Hera nian mak hotu ona no hela ida-rua, iha Bidau fó ona apoiu maibé kuaze maioria mak seidauk no mós iha fatin sira seluk hanesan Bekusi, Bekora no My Friends, sira seidauk hetan apoiu emerjénsia, maibé dadus sira kontinua foti nafatin para husi dadus ne'e mak fó apoiu ba afetadu sira.
Alenxandrino sublina, apoiu ba vítima sira mak hanesan foos, mina, super-mie, susuben, lona, sana, bikan, sabaun no omo, buat hirak ne'e mak apoiu emerjénsia.
"Ida ne'ebe mak afetadu nia sasan sira destroi ita tama kedas ba iha rekoperasaun. Depois emerjénsia ne'e liu sei halo fali levantamentu hodi haree uma balu mak aat totál, balu kman no balu ladun ne'e ita sei foti fila-fali", tenik nia.
Nune'e, iha reuniaun Konselu Ministru estraordináriu deside atu bele preve orsamentu ruma bainhira levantamentu ba rekuperasaun no rekonstrusaun nian.
"Dotasaun ita arraska, orsamentu husi protesaun sivíl laiha, maibe kona-ba emerjénsia ita labele dehan laiha, tanba primeiru iha kooperasaun voluntáriu husi ajénsia nasionál no internasionál lubuk ida", tenik nia.
Kona-ba rekuperasaun, liuhusi desizaun Konselu Ministru, iha tempu badak SEPS sei hato'o proposta ida mai Konselu Ministru dadus uma hira mak atu hadi'a iha futuru atu governu bele foti desizaun polítika ruma ba kestaun ne'e. (*)