Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Veteranus no “Politika Dollar Ida, Loron Ida” Featured

Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, informa iha loron 3 fulan-marsu 1981 Nu’udar loron re-organiza estratejia polítika hodi Luta ba ukun rasik án ne’ebé lideradu hosi Xanana Gusmão depois hetan derota dahuluk hosi militár Indonézia hodi rezulta lideransa luta hanesan Saudozu Nicolau Lobato mate iha kombate iha loron 31 fulan-dezembru tinan 1978.

“Iha loron 3 iha konferénsia define estratéjia tolu ida alarga no amplia frente polítika, organiza povu, no desimina forsa vida inimigu nian katak orienta ba sira ne’ebé Indonézia uza hodi kaer kilat, ajuda sira”, dehan Primeiru Ministru VIII Governu Konstitusional wainhira hato’o palestra iha Sentru Konvensaun Dili, ohin hodi komemora loron veteranu ba aban nian.

Eis Xefe Estado Maior das FALINTIL ne’e mos husu atu Veteranus sira organiza aan hodi kontribui nafatin ba Dezenvolvimentu Nasional.

“Atu fó ita nia kontribuisaun ba dezenvolvimentu kestaun fundamentál maka ita án, veteranu la organiza án, frente armada, frente klandestina no diplómatika tolu ne’e hotu la organiza án sei lakon unidade iha prosesu dezenvolvimentu Nasaun”, afirma Xefe Governu iha nia palestra ba semináriu hodi komemora loron veteranu ne’ebé hala’o iha Sentru Konvensaun Dili.

Tuir Matan Ruak papel veteranu  sira importante hodi apoiu dezenvolvimentu ekonomia nasaun ninian.

“Uluk ita funu ba ukun án, agora ita funu ba moris di’ak, tanba objetivu nasaun nian maka bem estar no seguransa”, Taur afirma.

Iha  tinan 2006 estadu Timor Leste hamosu Lei Kombatente Libertasaun Nasionál hodi valoriza luta no sakrifisiu husi Timor-oan sira ne’ebé durante tempu rezistensia partisipa iha luta ba libertasaun nasionál. Lei ne’e halo veteranu sira hetan tratamentu ‘espesial’ husi estadu no Timor-oan barak ne’ebé uluk kontribui ba luta hahú rejistu hodi hetan sira-nia ‘direitu’.

Kestaun ne’ebé dada ‘interese’ ema barak hodi rejistu mak pensaun. Kestaun ida ne’e hahú kria problema boot ida. Inventa istoria hodi falsifika dadus atu bele hetan valor pensaun ne’ebé boot liu sai problema ne’ebé seidauk konsege hetan solusaun.

Atu bele fó pensaun ba veteranu sira, klaru katak estadu Timor Leste tenke aloka osan Orsamentu Jeral Estadu (OJE) kada tinan. Ho total veteranus na’in 27.781, governu tenke hasai osan millaun $7 resin kada fulan, signifika kada tinan governu tenke hasai osan millaun $84 resin hodi fó ba veteranu sira.

Valor osan ne’ebé boot ne’e hamosu preokupasaun husi públiku ne’ebé konsidera “politika pensaun ba veteranus’ nu’udar politika ida atu supa osan estadu. Neneik-neneik, veteranus ne’ebé uluk hiit rai no povu ne’e hetan naroman mak sei hamout fali ba tahu laran.

Sees husi pensaun ne’e, titlu veteranus hafasil ema ne’ebé iha titlu refere atu asesu ba buat lubuk. Projetu sai zona bokon (lahan basah) ne’ebé dala-barak hamosu mós ‘tensaun’ entre vetaranu sira.

Konsiente ba kritika, preokupasaun no problema hirak ne’ebé iha, Sekretariu Estadu Kombatente no Libertasaun Nasionál (SEKLN) hamosu ideia atu transforma imajen veteranus iha tempu ukun an ida ne’e. Veteranus labele hatene de’it simu no gasta osan, maibé tenke hatene maneja osan ne’ebé simu hodi prepara ba futuru jerasaun foun sira.

Tuir mai, Tempo Timor (TT) oferese lia-fuan husi Sekretariu Estadu Kombatente Libertasaun Nasionál, Gill da Costa Monteiro aliás Oan Sorru (SE), kona-ba problema veteranus no ideia transformasaun ne’ebé hakarak halo ba veteranu sira, liu-liu oinsa atu maneja subsidiu ne’ebé sira simu.

TT: Senhor Sekretariu Estadu bele esplika oinsa prosesu rejistu ba Kombatentes Libertasaun Nasionál?

SE: Kona-ba dadus kombatentes no veteranus ninian, primeiru rejistu ne’ebé mak uluk hala’o iha 2003 to’o 2005, ita konsege fó ona resposta balun ba preokupasaun sira, halo verifikasaun dala hira kedas iha tempu lubuk ida liubá kotuk, no ikus mai ita iha hela problema to’o ema barbarak lamenta iha públiku dehan veteranus falsu, maibé ha’u sempre halo klarifikasaun katak veteranu la falsu, maibé ema mak falsifika dokumentus, ne’e de’it mak iha.

Veteranus ita nunka dehan falsu, se falsu entaun indepedensia mós falsu, ita ko’alia buat hot-hotu ladun di’ak, tanba ne’e mak ha’u muda linguajen. Maibé iha buat lubun boot ida ne’ebé mak ministériu, liu husi Sekretária Estadu halo ho ministériu tomak, ita konsege minimiza falsifikasaun lubuk boot ida, kuaze besik rihun rua resin mak ita konsege minimiza ida ne’e. maibé la signifika ida ne’e mak perfeitu ona.

Agora, mai fali ida segundu rejistu ne’e, ita tau ona ba prioridade ba tinan ida ne’e, sei hahú halo verifikasaun. Iha entrevista seluk sira mós husu “se verifika agora bainhira mak hotu?”, ha’u dehan la’e, há’u hatete dehan verifikasaun prioridade ba tinan ida ne’e, maibé há’u la hatete dehan bainrua mak hotu. Ida ne’e mak hakarak fó hatene ba públiku par ita labele hanoin to’ok tinan ida ne’ebé verifika karik, Dezembru tenke konklui.

Hanesan mós dadus liu ba kotuk ninian, pur-ezemplu rejistu hahú 2003-2005, verifikasaun hahú iha Dezembru 2007 mai to’o ohin sei konfuzaun hela. Tanba ne’e ha’u la brani atu hatete ba públiku kona-ba verifika agora ne’e bainhira mak hotu. Maibé prosesu hahú agora, halo nia prosesu tomak par hetan nia solusaun.

(ba) Rejistu ne’e mak (to’o) 2009 de’it. Iha ita-nia maluk balun mai lamenta, sira ko’alia kona-ba ita, hanesan ami sira ne’e seida’uk rejistu. Sim, resposta ministériu nian mak ne’e, hanesan sektretáriu estadu esplika sasan ne’ebé tuir lei ba ita-nia ema sira ne’ebé mak lamenta katak, lei ko’alia kona-ba primeiru rejistu, segundu rejistu, maibé la ko’alia kona-ba terseiru rejistu. Maibé hanesan sekretáriu estadu iha mós polítika balun ke sei aprezenta ba Parlamentu Nasional, karik liuhusi Konsellu Ministru, hodi haree ba artigu ne’ebé mak ko’alia kona-ba ida ne’e, karik ita bele halo mudansa oan ruma iha alínea balun iha ne’ebá hodi ko’alia kona-ba terseiru rejistu. Tanba ita hatene mós iha ita-nia veterenu balun loos duni la rejista, maibé tenke haree ba lei uluk.

TT: Sr. Sekretáriu Estadu, maizumenus rejistu husi tinan 2003 to’o 2005 ne’e iha total hira, verifika ona hira no hira mak sei iha problema?

SE: Rejistu 2003 to’o 2005 ne’e (iha) 70 ital mil. Husu 70 ital mil ne’e mate ho moris hamutuk. Pensaun modelu tolu; pensaun especial de reforma, pensaun especial de subsistência, no pensaun especial de sobre vivensia. 

Pensaun sobre vivensia mak oan ki’ak sira simu nia aman ninian, ka feto faluk sira simu nia laen ninian; Pensaun subsistência mak sira ne’ebé ho durasaun 8 ate 14; no Pensaun especial de reforma mak sira ne’ebé ho nia durasaun ka dedikasaun eskluziva 15 ate 19 to’o 24 anos.

Agora, pensionista sira ne’e hotu, fulan-fulan ministériu selu hamutuk 27.781, inklui na’in 70 ital mil ne’ebé rejistu iha 2003 to’o 2005. Ba kondekorasaun (barak) liu ida ne’e, maibé komu (ha’u) la foti lista total mai iha ne’e, ne’ebé há’u labele fó (númeru) ida serteza. Maibé atu hateten de’it katak, husi 70 ital mil ne’ebé rejistradu iha primeira rejistu ne’e agora dadauk hetan hela pensaun no kondekorasaun lubuk boot ida,.

TT: Maizumenus total osan ne’ebé selu ba pensaun kada fulan ne’e hira?

SE: Total osan ne’ebé selu ba ema hamutuk 27.781 ne’e fulan ida iha $7 miloens ital. 

TT: Sr. Sekretariu Estadu ida ne’e valor osan ne’ebé boot. Se veteranu sira maneja didi’ak osan ne’e, halo investimentu hanesan horibainhira ita-boot ko’alia iha CCD, bele tulun ona estadu ida ne’e. katak veteranus aleinde sai libertadór ba nasaun, bele mós liberta povu nia ekonomia.

SE: Atu hatete de’it katak perguntas ida ita boot husu ne’e kapaas loos. Veteranu sira (simu) osan ne’e boot tebtebes, ema barak ko’alia, ekonomista sira ko’alia, intelektual sira ko’alia, boot sira ko’alia, dala-ruma há’u rasik mós ko’alia karik. Maibé, agora hanesan sekretariu estadu há’u la’os atu ko’alia mais atu responsabiliza. 

Agora, ema matenek sira sempre ko’alia, iha tinan hirak liu ba kotuk dezde iha V to’o mai VI Governu, ema sempre ko’alia (katak) veteranu sira ne’e estadu fakar osan barbarak ba sira, mais sira ne’e mal gastu, mal jestaun. Ne’ebé prontu há’u dehan, ami veteranus mesak mal de’it, bom laiha. Mas laiha buat ida, tanba razaun ne’e ita tenke foti ninia konkluzaun. Mais ita nia veteranu sira ne’e maior parte, há’u bele dehan 99.9%, laiha skill kona-ba jestaun, mas sira iha skill kona-ba ukun-an, problema mak ida ne’e. Maibé, ema ne’ebé iha komprensaun máximu nunka fó nia hanoin dehan “lae, há’u oferese há’u-nia an hodi fó treinamentu ba ita-boot sira” karik kona-ba jestaun no manejamentu. Hanesan veteranus há’u dehan obrigadu. Maibé agora komu há’u mai hanesan Sekretáriu Estadu, hanesan veteranus ninia alin ka oan ida karik mós prontu atu sai ponte ba veteranu sira nia interesse, ida ba dezenvolvimentu nasional no ida seluk kona-ba estabilidade nasaun. Agora, primeiru estabilidade nasaun ne’e di’ak, presiza veteranu sira-nia kontribuisaun mós. Segundu dezenvolvimentu nasaun presiza osan. Agora osan mai husi ne’ebé?.

Ministeiru agora kria duni planu ida ba veteranu sira, tanba ne’e mak iha estetmentu sira, iha sosializasaun sira ne’ebé Sekretariu Estadu halo, iha Munisipiu neen mak la’o ona, hela Munisipiu hitu seidauk, iha munisipiu neen ne’ebé mak la’o ona, sira hotu hotu ninian sentimentu katak ne’e novidades foun ba sira i sira kontente. Há’u hatete ba sira, ita veteranus 27.781 loron ida ema rai dólar ida ba ita-nia oan sira-nia jerasaun sira, se la’e lalika mehi katak ita-nia jerasun atu sai ema. Ita de’it mós ohin mai simu hela osan husi estadu, ema ko’alia ona ita mal gastu, mal jestaun. Pior liu ita la rai dollar ida ba ita-nia oan sira, aban-bainrua ema sei geser ita-nia sira tuun hotu ba tasi ibun, Ida ne’e mak problema.

Ne’e hanesan sekretariu. Estadu halo hela esforsu ida, avansa ba liafuan ida dehan “um dollar por um cada pessoa” vezes 27.781, rai atu nune’e hatete ba nia oan sira katak imi-nia futuru ami prepara hahú husi ne’e. (Ida ne’e) atu fó resposta ida, atu avansa ba motto ida dehan “tansa o sai na’in ba ukun rasik aan, mas sai bainaka ba economia iha o-nia rain rasik?”. Ida ne’e mak agora daudaun halo. Mas hanesan Sekretáriu Estdau koko halo esforsu ida ne’e. Tenke la’o hamutuk, presiza ema hotu nia kontribuisaun, hanesan veteranus presiza hela karik intelektuál balun, ekonomista balun mak interesante katak hanoin ne’e di’ak fó liu nia hanoin hodi ba, maibé labele hein kritika de’it, ida ne’e mak importante.

TT: Di’ak. Fila fali ba asuntu rejistu ninian. Ba rejistu tinan 2009 tuir Sekretaiu Estadu na’in hira mak prioridade atu halo verifikasaun?

SE: Ba segundu rejistu ne’e iha 124 mil ital man sei tama ba verifikasaun. Prontu, públiku nia matan haree hela hodi hatete “se ida ne’e mak tama hotu ba pesaun veteranus ne’e osan ne’e ba tiha hotu veteranus”. Ne’e la’e, ne’e sala. Se liu husi prosesu verifikasaun ida  hanesan ohin há’u hatete, 70 ital mil (husi) kuaze 75 mil nia verifikasaun, maibé la fasil mós 124 mil ital ne’ebé mak agora iha sei to’o fali 27.781. La fasil mós, tanba ita tenke halo mudansa iha momentu ida ba momentu seluk. Ita tenke halo mudansa ba modelu ka eskema verifikasaun ne’e ita uza modelu ida ne’ebé. Tanba ita foti ona matéria sira liu ba kotuk, ita halo estudu ida katak, mekanizmu ida ne’ebé ita uza liubá kotuk ne’e ita hasoru problema barak, agora ita tenke buka métodu seluk. Prepara eskema ida ne’ebé di’ak, katak ita liu husi eskema ida ne’ebé mak bele fasilta no labele ajuda (identifika) falsifikasaun.

Hanesan ema barak dehan, mas dehan falsu barak, sim, mais lae. Iha, ita-boot sira dehan iha, há’u mós dehan iha, maibé ita-boot sira labele dehan ministériu ka sekretariu estadu tuur de’it. Ohin há’u hatete ona husi falsifikasaun sira ne’e, ami minimiza tiha ona rihun rua resin, ne’ebé la signifika ami mós toba de’it. Maibé, há’u presiza nafatin ema Timor-oan hotu-hotu nia kontribuisaun, liuliu estrutura rezistensia sira atu fó buat ne’ebé loloos. Ne’ebé 124 mil ital ne’e ita sei halo verifikasaun, atu konklui bainhira há’u la hatene, maibé modelu verifikasaun ka sistema verifikasaun ne’e mak ita sei muda.

Ho modelu ida uluk ba ita aprende ona hanesan matéria ida, agora prepara matéria seluk atu implementa iha verifikasaun ida ne’e ninian.

TT: Sr. Sekretariu Estadu, tuir ita-boot tanba sa mak falsifikasaun dokumentus ne’e iha?

SE: Tanba saida mak falsifikasaun ne’e iha? tanba osan. Tanba ita transforma istória ne’e derrepente sai osan, laiha ema lakohi osan iha mundu, problema ida ne’e. Ita-boot hatene, ita rejistu primeiru nia hatete tinan tolu loos. Ida, lei hakerek iha ne’ebá, lei dehan dedikasaun eskluziva A, B no C. Dedikasaun eskluziva ne’e mak baze de apoiu tinan tolu, karik nia iha fali gerilla tinan hira, depois nia destera tinan hira, nia prizaun tinan hira, nia detensaun loron hira, nia detensaun prolongada iha tinan hira. entaun nia buka hirak ne’e junta hamutuk ona. Primeiru rejistu há’u mak sai vise koordenadór ba Ermera. Ba husu “tiu tinan hira iha ai laran?”, tiu dehan “há’u tinan tolu”, “mai fali klandestina tiu servisu ka lae?”, (tiu) dehan “há’u lae, tinan tolu pas”. Maibé ikus mai nia hatene ona ba osan definisaun eskluzividade ida ne’e, nia aproveita define. Entaun ohin nia sura tiha ona tolu, três anos baze de apoi ne’e los ona “harga Mati”, agora nia prepara oinsa par nia buka tan lima par hetan ualu (8), ne’ebé inventa ba karuk, inventa ba loos, “- + - +” par to’o hetan 8. Problema ne’e tanba istória nakfila sai osan, ne’e de’it. 

Mais atu dehan ita atu hahú define tiha ita-nia istória, istória falsu laiha, ema atu falsifika istória, ema dehan “o atu falsifika istória o atu hetan saída husi ne’e?”. Maibé tanba de’it osan. Ita-boot imajina, hahú 2008 fulan Janeiru pensaun primeitu ne’e ema rihun rua, liu uitoan ituan de’it Timor laran tomak, ohin hamutuk 27.781, mate ho moris hamutuk. Ita imajina, la to’o nia komesa tutan, nia dada metru matan ne’e ba lato’o, nia hela mil ida, nia dada tan, hela séntimu ida nia dada tan, hela séntimu haat, lima, dada tan, to’o ona, foin objetivu to’o ona, tanba objetivu mak saída? mak osan.

TT: Sr. Sekretariu Estadu, se veteranu sira hanesan ne’e sira la sente todan ba eroi hirak ne’ebé mate ba rai ida ne’e?

SE: Sim, ema hotu-hotu sente, laiha ema ida la sente, maibé osan mós nia nunka hanoin dehan nia lakohi osan, problema ida ne’e. Há’u uluk kedas hanoin nafatin de’it. Istória nakfila sai osan, laiha ema ida iha mundu lakohi osan. Mas istória la’o ho istória, osan lao iha dalan seluk. 2007 há’u ko’alia tiha ona, bainhira há’u sai Komisáriu Komisaun Omenajen, iha fulan Novembru 2007. Maibé prontu kontráriu, agora so ké ita fila fali ba sirkulasaun ekonomia, sim senhor, osan ne’e barak duni mak iha sira, maibé osan ne’e nia sirkulasaun nafatin iha rai Timor Leste ne’e de’it, osan ne’e la halai ba rai seluk, ne’ebé iha falsifikasaun lubuk ida karik mosu iha ida ne’e nia laran, maibé mós, tanba osan ne’e husi ki’ak ida ba ki’ak ida. 

Ema barak kestiona, veteranu sira simu osan boot hodi ba hemu tua lanu, hodi ba halo lia fetosan-umane. Fetosan-umane ne’e, ida umane ne’e ki’ak ida, ida fetosan ida be simu osan veteranus ne’e mós ki’ak ida, ne’ebé ki’ak ida fó ba ki’ak ida iguala ki’ak rua. Oh.. veteranu simu osan hodi ba hemu tua, veteranus nia osan hodi ba hola tua iha bar ho diskoteka ne’e la to’o, osan ne’e kiik-oan hela, mas ba tua mutin sira hola. Sira mai forma iha ne’e, sira sa’e ba Balibar haree tiu ida hiit 5 litrus ida tuun husi tua tutun naruk furin hela ne’e, sira dehan ne’ebá sa foun, ne’e tuur ona iha ne’e, kuandu lori tuun mai nia simu tiha ida ne’e, nia fó tiha $5.00 ba ida ne’ebé sa’e tua naruk ne’e, monu tuun karik mate saugate, mas ki’ak ida ne’e sosa ki’ak ida ne’ebá nia tua, ne’ebé sira na’in rua ki’ak ida fó ba ki’ak ida iguala ki’ak rua. Problema ida ne’e nafatin de’it. Ne’e mak há’u sempre ko’alia kona-ba sirkulasaun ekonomia iha rai laran ne’e, osan oan ne’e hola parte ba sirkulasaun ba povu ki’ak sira ne’e.

TT: Sr. Sekretariu Estadu, kona-ba falsifikasaun, daudauk ne’e kazu balun iha ona Ministériu Públiku. Tuir ita-boot saida mak tenke halo ba ema sira ne’ebé falsifik dokumentus?

SE: Estatutu Kombatente Libertasaun iha lei ne’ebá ne’e klaru, ema falsifika dokumentus ne’e, ida, nia tenke fó fila (osan pensaun) bainhira identifikadu ona, nia tama ona iha prosesu julgamentu ka tribunal fó ona pena ba nia, nia lakon ona buat hotu, sasan hotu-hotu nia tenke fó fila ba estadu. Maibé, ami komu la’os orgaun judisiáriu, ne’ebé ami haree katak falsifikasaun ne’e iha, ami nia dever hanesan ministériu, hanesan sekretáriu estadu nia polítika mak ne’e, ami hapara uluk, nia ne’e labele simu osan ne’e saugate de’it. Depois mak aban-bainrua rekere neineik lei ne’e par nia ba kadeia ka nusa ne’e buat seluk ona. Maibé planu primeiru tenke hapara uluk husi mate ho moris hotu, ida ne’ebé mak uluk nia mai ho sertidaun ida ninia aman ne’e naran ida, tanba nia mós laiha intensaun ida ka lae. Jadi ita-boot relasun ho matebian bolu saída? “tiu-subriñ”, ok, nia mak tau, idade hanesan ita-boot ho há’u, ikus mai simu osan mas tenke o nia aman rasik fali. Ne’ebé nia fila ba inventa sertidau,  fila ba fila mai par ninia naran ka nia aplidu ne’e tenke kona ida ne’e. Problema barak, ohin nia mai mak tanba apalidu ne’e de’it mós nia ba inventa sala, mai ita dehan ne’e la loos, semana rua nia mai lori fali ida. Falsifikasaun ne’e iha buat lubuk boot ida, ne’ebé nia mai rejistu primeiru ita husu dehan katak relasaun ho matebian bolu malu halo “aman kiik” mas kuandu nakfila sai osan nia mai dehan “lae há’u-nia ama hahoris mak ne’e, ida ne’e lae”, problema barak teb-tebes mak ita hasoru. 

(Kazu) Iha Ministériu Publiku, sim, iha funsionáriu balun, husi ne’e duni, husi ministériu ne’e duni, balun mai husi banku ne’ebá, balun mai husi estatal ne’ebá, STAE ne’ebá, entaun falsifika kartaun eleitoral, falsifika dokumetus iha ne’e, falsifika assinatura hodi hasai osan. Maibé husu ba Timor-oan hotu, see mak hetan, kontribui, Sekretariu Estadu ne’e prontu par koopera. See de’it mak halo, Sekretariu Estadu rasik mak halo mós ba, ita keta halimar malu beibeik, sira na’in hira ne’ebé mate, rihun bar-barak, sira la husu katak “o fó netik kuarter ida mai”, to’o mate sira la husu, tanba ne’e moris labele abuza.

Se sira na’in hira nia klamar iha, sira sei silu ita-nia ulun tuun, ain sa’e hotu. Sekretariu Estadu prontu ba ida ne’e i prontu ba koopera saída de’it. Kuandu iha evidensia, hateten. Maibé, problema mak ne’e, labele telefone de’it mai dehan “Sekretariu Estadu ko’a tiha José ho Antonio”, Sekretariu Estadu ko’a, Serkretariu Estadu ba fali kadeia. Ne’ebé tenke aprezenta evidensia hotu tuir dalan legal. Ami nia kor ne’e ida ne’e A, B ida ne’e C, ida ne’e mak loos.

TT: Sr. Sekretariu Estadu, oinsa politika ba relijiozu sira, liu-liu madre no padre sira, ne’ebé uluk partisipa hotu funu. Balun fó kondekorasaun maibé la simu pensaun?

SE: Sim, iha buat rua iha ne’ebá, separasaun direitu de kondekorasaun no direitu ba pensaun. Direitu de koondekorasaun ne’e buat seluk ida, direitu ba pensaun ne’e buat seluk ida. Pur-ezemplu, iha ema balun ke simu tiha medalla ne’e 15 ate 24 mais ninia pensaun ne’e 8 ate 14. Tanba ninia dedikasaun eskluziva iha ba pensaun mak hanesan ohin há’u temi liu tiha ba, ninia baze de apoiu iha ai laran tinan hira, nia destera ba Atauru karik tinan hira, nia kastigu karik tinan hira, nia detensaun prolongada karik tinan hira, ida ne’e mak junta hamutuk hodi hetan oitu anos ne’e. ninia partisipasaun normal ba kondekorasaun ne’e 24 anos, mas dala-ruma ninia direitu ba pensaun ne’e tinan ualu de’it, 8 ate 14 de’it. 

Signifika partisipasaun normal no dedikasaun eskluziva ne’e tau hamutuk ba kondekorasaun mas direitu ba pensaun ne’e separa de’it eskluzividade ba pensaun. Entaun padre no madre sira labele hetan?, lae, balun iha, balun ko’alia kona-ba eskluzividade ne’e sira ne’ebé mak servisu permanete. Agora ida partisipasaun normal ne’e, pur-ezemplu ohin karik nia la servisu ou fulan rua ka tolu mak foin halo servisu ida. Entaun ita atu konta ne’e konta hanesan ne’ebé?, la fasil servisu loron ida ita konta tinan ida, karik ohin lori surat ka dokumentus ida ba fó iha ne’ebá, la fasil ita astu sura ida ne’e ba tinan ida. Ita tenke hatete buat loos, razaun ida ne’e mak ita ko’alia kona-ba dedikasaun eskluziva ne’e permanente. Ko’alia kona-ba pasrtisipasaun normal hodi hetan kondekorasaun ne’e valor ida de’it, mais la’os direitu ida. Tanba ne’e mak ema ko’alia kona-ba direitu de kondekorasaun, direitu ba pensaun, direitu ba diploma de onra, pur-ezemplu. Hirak ne’e hotu tama iha nia regra sira hodi separa, faze sira hanesan ohin há’u temi ne’e.  

TT: Maibé ba Padre sira ida ne’ebé mak bele hetan pensaun?

SE: Há’u mós ema FALINTIL hotu mais la’os halo servisu ho padre hotu-hotu, ha’u servisu ho balun, iha fatin seluk há’u-nia kolega sira seluk mak servisu ho. Hanesan mós iha fatin seluk de’it, depende husi hirak ne’e hotu mai halo avaliasaun katak ida ne’ebé mak servisu permanente loos, ida ne’e sai fali avaliasaun nasional. Tanba hanesan Sekretáriu Estadu labele ba halo avaliasaun jeral ba padre hotu-hotu ninia partisipasaun. Ha’u ohin ba hasoru padre ida, maibé seluk mós servisu dezde há’u seida’uk mosu iha fatin ne’e, ne’ebé presiza ema hotu-hotu nia kontribuisaun, ema hotu-hotu nia informasaun atu ita bele fó solusaun ba ema ida idak ninia direitu karik hetan kondekorasaun, ba ema ida idak nia direitu karik bele hetan pensaun.

TT: Signifika padre sira bele hetan pensaun? 

SE: Sim, iha, naran há’u haluhan ona, há’u hatene padre iha ne’e na’in ida ka rua simu pensaun.

TT: Sr. Sekretariu Estadu, iha serminariu ida kona-ba greater sunrise iha fulan Dezembru 2018 iha CCD, ita-boot iha momentu ne’ebá hatete veteranus prontu atu ajuda estadu sosa saham bainhira to’o pontu ida estadu la konsege hasai osan husi fundu minarai atu sosa, ita-boot bele esklarese kona-ba ida ne’e?

SE: Hanesan Sekretariu Estadu ida ha’u labele halo desizaun ida urjente loos agora daudaun hodi prejudika ema hotu-hotu ninia pensamentu, maibé ne’e ko’alia kona-ba sentimentu, se fose liubá kotuk ita hamri’ik mai ho mehi ida katak ita veteranu sira 27.781 simu pensaun ne’e husik hela dólar ida iha tempu ne’ebá, to’o agora dólar hira. Ita halo kálkulu husi tinan ida ba tinan ida, osan hira. Maibé la’os sira na’in hira liubá nia sala, la’os sira veteranu rasik nia sala, i la’os há’u nia loos mós. Tanba prosesu hahú ita-nia hanoin seida’uk to’o iha ne’ebá. Ita la’o depois sidi, hafoin ita dehan “eipa ohin há’u la’o oinsa mak bele sidi eh?”, ida ne’e mak hanesan hela agora, hanesan mós há’u halo komparasan ba funu, sira na’in hira uluk ‘74 hari’i partidu ne’e, sira ko’alia kona-ba ukun-aan, maibé sira la hatene ukun-na ne’e tiangulu ka kuadradu? ne’e sira la hatene. Mais sira ko’alia, monu-hader, monu-hader mai to’o ukun-an duni. Ne’ebé ukun-aan sira ko’alia mak halo ita nervozu, hirus tiha sira, mas ita tuur halo reflexaun katak “ai.. loos duni, naton ne’e sira la hatene modelu ukun-an mas sira ko’alia de’it”.

Ne’ebe hanesan mós ida ohin há’u dehan, la signifika, se ita dehan, lae veteranus ne’e nia osan kua tiha osan tinan lima nian, lalika simu, ne’e automátika osan resin tiha. Tinan 10 imi veteranu la simu osan, maibé ne’e há’u hanoin la fasil hanesan governante ida deside, nem la fasil mós ba estadu Timor Leste atu deside. Tanba ema nia direitu sira ne’ebé mak agora dadauk iha ne’e atu falsu ka loos, kuandu nia direitu tama ona iha ne’e, ne’e nia direitu adkeridu. Tanba ne’e mak iha momentu ne’ebá ko’alia ne’e lamenta, sente, “eipa, se ida hanesan ne’e mak se veteranu sira iha momentu ne’ebá husik hela dollar ida-ida ka rua-rua karik to’o agora ita sosa tiha de’it”. 

TT: Sr. Sekretariu Estadu, ho lisaun hirak ne’e hotu no ita-boot ninia inisiativa hodi hahú prosesu balun, oinsa ita-nia esperansa ba futuru?

SE: Esperança há’u nia ne’e boot loos, agora ita presiza de’it ema intelektual sira atu apoiu par haburas esperansa ida ne’e, tanba enprinsipiu iha munisipiu neen ne’ebé mak há’u halo sosializasaun, ita nia katuas sira, ita-nia inan-faluk sira ne’ebé simu hela nia katuas-oan nia osan, ita nia alian oan ki’ak sira ne’ebé simu hela nia ina-aman nian ne’ebé mate iha funu ne’e, sira kontente i to’o sira hatete “uluk kedas nusa la halo polítika ida ne’e?”. Ne’ebé há’u-nia resposta nafatin hanesan ida ohin há’u ko’alia la’os sira na’in hira mak sala, nem há’u mak loos, lae, prosesu hahú sempre la’o, ita nia hanoin ne’e komesa dezenvolve. Hanesan mós eskola kuandu ba TK o nunka bele hatene buat ida, o kuandu ba SD hotu o nia hanoin sei klot hela, ba SMP mós hanesan, o ba SMA, o komesa hateke dook ona, hanesan ne’e mós ba universidade. Ne’ebé regra hotu-hotu la’o ne’e normalmente la’o hanesan ne’e. 

Agora liu husi oportunidade sira hensan ne’e, nafatin apela, depois de atividade serimónia loron boot sira ne’e hotu, há’u sei fila fali ba munsisipiu hot-hotu, sira ne’ebé mak seidauk la’o, ba konklui ha’u-nia sosializasaun ne’e atu husu aseitasaun veteanus individu ninian opiniaun. Tanba kualker sosializasaun ba iha ne’ebá há’u husu “ita-boot sira aseita ka lae?” (sira hatan) “ami aseita), “loron ida prontu tau dollar ida ka lae?” “ami prontu”. 

Se imi (veteranus) la tau karik, imi sei husik hela imi-nia oan sira aban bainrua hirus imi, tanba uluk imi aman sira halo tiha funu imi-nia oan sira mós lakon oportunidade. Ohin imi mai ho imi-nia kapasiadde ne’ebé limitadu teb-tebes, labele ko’alia kona-ba modalidade sira, jestaun, kona-ba manejamentu, ema seluk maneja, komesa konta ona imi, dehan ida ne’ebá ne’e hamnasa mas aban ka bainrua ne’e depois mak nia haree. Ne’ebé hahú prepara agora, hodi hatete, reafirma agora, tanba saída funu ba mate o bele, ohin atu rai de’it dólar ida o labele. Tanba saída o bele aseita lorio ida o soe $2 hodi sosa sigaru ba fuma, o rai hela dólar ida ba o-nia oan o tenke sura?.

Ne’e veteranus ninia polítika, tenke ba sadik sira hanesan uluk ita-nia maun boot sira sempre sadik, mate hotu ukun rasik–aan. Ida ne’e mós ita halo hanesan ne’e, lori ida ne’e sadik nafatin sira. Se ema seluk halo istória ba sira rasik ona, tanba saída mak sira rasik labele halo istória ba sira nia jerasaun.

TT: Sr. Sekretariu Estadu, relasiona ho loron veteranus iha 3 Marsu, importansia saida husi loron ne’e ba veteranus no tanba sa mak foti loron ne’e sai loron veteranus, laos 20 Agostu?

SE: Prontu, ba tinan ida ne’e ita komemora ba dala rua, maibé ita-nia reflexaun ba dala 38. Loron 3 Marsu ne’e nu’udar dia nasional dos veteranos em Timor Leste. Mas se lolos karik, loron ne’e sai nanis tiha ona loron boot ida Timor Leste ninian. Maibé hanesan veteranus iha mós sentimentu ida katak, loron sira importante merese ka lae ita atu foti no valoriza atu sai istória Timor nian?. (iha tinan) 2014 mak ita foin foti loron ida ne’e atu tau no aprezenta ba governu, hahú liu husi ekipa taksfor ida, ekipa kiik-oan ida, lori ideia ne’e mai diskute, mai tama liu husi koredor Sekretáriu Estadu Veteranus ninian, liu husi Solidariedade Sosial lori ba Konsellu Ministru i loron ida ne’e aprova iha Konsellu Mministru iha 2015 iha VI governu (ne’ebé lidera husi) Sr. Primeiru Ministru Rui Maria de Araújo.

Razaun mak ne’e, ita halo justifikasaun, kuandu iha 1975 invazaun mai to’o iha 1978 baze de apoiu rahun total, depois de saudozu Nicolau mate, dezesperansa ne’e komesa mosu ona iha ita-nia forsa ka FALINTIL nia leet iha ai laran. Fiar ne’e komesa mihis tanba ida boot liu ne’e mak monu tiha ona ne’e, funu ne’e ita bele manan ka lae?, i inklui komite sentral barak, boot ida iha primeira jerasaun ne’e monu tiha ona. Há’u ata mós iha tempu ne’ebá ki’ik, mais kuandu há’u haree sira ida boot ne’e ninia dezesperansa sira ne’e, reasaun sira ne’e mosu iha sira-nia oin ne’e, há’u mós triste, eipa sira boot ne’e mak ba hotu vila kala ita ba hotu. Hanoin, sente.

La’o oituan iha 1979-1980, iha 1980 fulan Novembru, delegasaun ida ne’ebé mak ita-nia Maun Xanana haruka ba la’o iha, sira buka hetan ami, 10 de Novembru 1980 sira ba hetan ami, komesa sira fó ona informasaun katak ita-nia komite sentral sei iha, ami husu iha na’in hira, sira dehan sei hela na’in tolu, sira na’in tolu ne’e naran saída-saida?, ami iha fronteira ne’ebá ami nunka hetan sira na’in tolu ne’ebá nia oin, ami só hetan mak sira ne’ebé mate hotu ona ne’e nia oin, sira nain tolu ne’e ami nunka hetan ida, la hatene tebes ka lae. 

Mas prontu komu ita iha ailaran hotu ita fiar malu, sira dehan hela Adjuntu Xanana, Adjuntu Mauhudu ho Adjuntu Bajuca, sira na’in tolu ne’e, ne’ebé ami mós sente kontente tanba se sobreviventes sei hela kedas na’in tolu ne’e salah satu ida tenke troka Nicolau, ne’ebé esperansa ne’e mosu iha ne’ebá, maibé seida’uk fiar loloos. Foin tiha ida ne’e, ami aranka mai konferensia nasional 1981 ne’ebé mosu duni iha 3 Marsu ida ne’e, ami seidauk mai to’o konferensia ne’e ami rona tiha ona informasaun iha dalan katak Saudozo Bajuca ema tiru mate, entaun ami mós komesa hanoin, ai ita foin rona na’in tolu, agora ita mai to’o iha ne’e hela na’in rua de’it ona, ne’ebé hela maun Xanan no maun Mauhudu. Maibé, prontu konsege mai hodi mosu konferensia nasional ka primeira konferensia re-organizasaun rejistensia, ne’e iha loron ida ne’e, ne’ebé iha 2019 ne’e ita halo tinan 38. 

Agora, iha hanoin sira ida uluk, hanesan há’u ko’alia, mak ita foti tiha loron ida ne’e sai dia nasional dos veteranos de Timor Leste, haree ba ninia konsekuensia sofrimentu husi ne’ebá, merese loron ida ne’e atu tau, tanba loron ida ne’e mak loron ne’ebé mosu sofrimentu, katak todan bainhira Nicolau monu ho komite sentral lubuk boot ida monu hotu. hela sobreviventes na’in rua, mai hamutuk ho kuadru médiu sira seluk bele konsege organiza konferensia nasional ida ne’e, iha loron ida ne’e duni. Loron ida dia 3 de Marsu ne’e, asina akta reuniaun hodi ko’alia (kona-ba) moris fila fali komite sentral iha momentu ne’ebá. Tanba ne’e, nia sai ona dia nasional dos veteranus de Timor Leste, ita nafatin selebra atu “ami hakerek iha espanduk ne’ebá 38 anos de reflexaun i komemorasaun ba dala rua”.

TT: Atu halo reflexaun ba saída?, ba sira ne’ebé mate?

SE: Sim, ita halo reflexaun hahú husi ita lakon tiha esperansa depois mosu fila fali konferensia ida ne’e hodi motiva ita ko’alia kona ba aluta kontinua, i prosesu ne’e la’o ohin ita foti tiha loron ne’e sai dia nasional dos veteranus de Timor Leste. Tanba ne’e mak ita tenke halo reflexaun, signifika reflexaun ida profundu tebes tanba iha konferensia nasional ida ohin mosu komite sentral iha segunda jerasaun foun, sira na’in sia hamutuk ho sobreviventes na’in rua, hamutuk 11.

Serku Aitana, ita boot sira hatene, ida operasi kikis ne’e, entre na’in sia ne’e lub-lubuk tuun tan tiha. Ne’e mak dehan reflexaun boot ida, hahú husi 1975 to’o ohin, hanesan veteranus, ita foti loron ida, mais ita-nia reflexaun ne’e espesífuku ba ida ne’e. Maibé enjeral ba sira hotu-hotu ne’ebé mate iha funu ida ne’e. Hakarak ka lakohi ita halo reflexaun iha ne’ebá, ita labele ko’alia parte ida de’it maibé ita ko’alia parte hotu, ita boot sira hree kois de’it ida ne’e iha 1974.

TT: Obrigadu Sr. Sekretariu Estadu 

Rate this item
(2 votes)
Last modified on Monday, 04 March 2019 20:08
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« March 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Tempo Timor Networks

Online Counter