CCLN tuir dekreitu lei númeiru 7/2018, 20 Marsu, CCLN nu’udar orgaun uniku ho poder públiku ne’ebé reprezentante kombatante hotu- hotu iha teritóriu nasionál hanesan “NAIN BA UKUN AAN no RAIN BA NASAUN” kaer metin ninia papél hodi koopera ho estadu no governu timor artigu 5 alinea B kona-ba paz no estabilidade sosiál pais nian no artigu 6 pontu 1 alinea ida kona-ba seguransa ho defeza nasionál ho ne’e apela ba veteranu, kombatante libertasaun nasionál, Orgaun Rezistensia ho jerasaun patriota hotu hodi tuur hamatek.
Tuir Prezidente Konsellu Kombatante Libertasaun Nasionál (CCLN), Vidal de Jesus “Riak Leman” konsidera asasaun pasifiku ne’ebé organiza hosi grupu rua hanesan “Paz e Responsabilidade” ne’ebé lidera hosi António Aitahan Matak no Grupu “Rezistensia Nasionál Defende Justisa no Konstituisaun RDTL” ne’ebé lidera hosi, Angela Freitas la reprezenta veteranu sira iha Timor-Leste hodi halo asaun atu “hatun” Prezidente Repúblika, Fransisco Guterres Lú Olo.
“Hametin unidade nasionál iha ita nia leet hanesan uluk iha tempu rezistensia nasionál. Atu nune’e ita labele monu ba propogasaun politika ema individuál ka grupu seluk nian. Oras ne’e dadaun mosu grupu ida ho naran “Paz e Responsabilidade” ho asaun “Rezistensia Nasionál Defende Justisa ka Konstituisaun RDTL”. CCLN kaer metin valores rezistensia nasionál hodi hametin prinsipiu unidade nasionál no la hola parte ba asaun grupu ida ne’e nian,” dehan Prezidente CCLN, Riak Leman ba jornalista liu hosi konfrensia imprensa iha sede CCLN, Matadouro Dili. Kinta (3/9).
Nia dehan iha periodu fiskal tinan ne’e, Estadu seidauk iha Orsamentu Jerál Estadu (OJE) atu hala’o dezenvolvimentu nasionál, tanba impase politika ne’ebé Timor-Leste enfrenta dadaun, maibé CCNL fiar katak, iha tempu badak nia laran Parlamentu Nasionál sei debate OJE 2020, tanba ne’e nu’udar veteranu ho Kombatante Libertasaun Nasionál husu ba sosiedade hotu- hotu koopera ho estadu hodi asegura paz no situasaun hakmate iha prosesu debate ne’e hein promulgasaun hosi Prezidente Repúblika, Fransisco Guterres Lú Olo.
Veteranu rezistensia ne’e dehan, hanesan sidadaun ida, ema hotu- hotu iha direitu ba Liberdade espresaun tuir artigu 40 ema hotu iha lei inan nian, maibé iha mós obrigasaun hodi kontribuisaun ba dezefeza soberani no integridade territorial tuir artigu 49 ema hotu iha lei inan ne’e rasik, bainhira estadu no nasaun hasoru ameasa internal no external.