“Dekretu-Lei promulga iha ona iha horiseik (loron 27 fulan outubru) husi Prezidente Repúblika permite harii ona Fundu Reserva ba Seguransa Sosiál hodi rai osan-restu (balansu), hafoin selu subsídiu no pensaun sira kontempla iha rejime ne'e”, komunikadu hosi Prezidénsia Repúblika hateten.
Fundu Rezerva ne’e hala’o ho modelu jestaun ida ne’ebé loke dalan atu haburas sistema seguransa sosiál ida ho sustentatibilidade finanseira no sosiál.
Jestór sira ba Fundu ne’e sei halo esforsu atu jere osan iha “karteira” boot ne’e ho risku kiik no hetan funan boot.
Timor-Leste hili Rejime Seguransa Sosiál ida ne’ebé traballadór no entidade empregadora hothotu kontribui ba: selu subsídiu ba sira ne’ebé labele ona serbisu / jerasaun hanesan no selu pensaun ba traballadór jerasaun uluk nian
Hafoin selu benefísiu no pensaun sira ne’e hotu, osan-restu sei transfere ba Fundu Rezerva ne'e atu halo funan babeibeik hodi abanbairua bele kontinua selu subsidiu no pensaun ba kontribuinte sira.
To’o dezembru 2020, Institutu Seguransa Sosiál prevé katak Fundu Rezerva ne'e sei iha kapitál inisiál ho montante totál dólar amerikanu millaun sia nulu resin.
Entidade emprega traballadór mak iha devér atu ko’a kedas osan fulan-fulan husi traballadór nia saláriu no/ ka rendimentu hodi hatama iha Fundu Rezerva.
Entidade públika independente ida mak sei halo jestaun ba Fundu Rezerva ne'e.
Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, nu’udár órgaun tutela, iha obrigasaun atu tau matan ba Institutu Seguransa Sosiál no Fundu Rezerva Seguransa Sosiál ninia lala'ok, atu hametin konfiansa traballadór sira-nian no entidade patronál sira-nian ba sistema foun ne’e.
Osan ne’ebé koa to’o agora tama hela iha konta bankária espesiál ida ba rejime kontributivu ne’e, rai iha Banku Sentrál Timor-Leste.
Lei refere ba Rejime Kontributivu ba Seguransa Sosiál iha Timor-Leste aprova iha 2016 maibé Dekretu-Lei sira ne'ebé regula obrigasaun pagamentus no benefísiu tuir lei haruka, promulga de'it iha 24 maiu 2017.
Ba entidade públika sira, rejime ne’e hahú implementa de’it iha outubru 2017, maibé ba fulan outubru, novembru no dezembru no désimu terseiru més tinan 2017, Governu mak selu kontribuisaun tomak, husi traballadór ida-idak (4% husi baze insidénsia) no husi entidade públika ( 6% husi baze insidénsia).
Signifika katak, osan koa husi kada traballadór entidade públika nian ba rejime kontributivu hahú de’it husi janeiru 2018, maibé, sura hamutuk husi Outubru 2017, traballadór ida-idak husi entidade públika kontribui ona fulan tolu nulu resin neen ba seguransa sosiál.