Tuir fontes konfirmadu www.tempotimor.com iha governu hateten, karta ne’e MNEK haruka duni ona ba Komisaun Funsaun Públika (KFP) atu integra hikas LG ba KFP, hanesan funsionáriu públiku.
Fontes ne'e mos haktuir, diplomata Timoroan ne'ebe reprezenta Estadu Timor Leste iha Nova Zelándia ne'e hetan alegasaun kona kazu ruma nune'e kazu refere hetan ona investigasaun husi KFP no ninia rezultadu hato'o hikas ona ba MNEK hodi deside dada hikas Diplomata ne'e mai Dili.
Kona-ba ne’e, MNEK Adalgisa Magno hateten, nia parte sei hasoru malu ho LG iha tempu badak, tanba iha asuntu balun ne'ebé presiza atu ko'alia.
"Agora LG sei iha Timor-Leste, ha’u mós iha loron balun nia laran sei hasoru nia atu ko’alia buat balun ", Adalgisa hateten lia hirak ne’e hafoin hasoru-malu ho Primeiru Ministru Taur Matan Ruak iha palásiu Governu, Tersa (17/11).
LG rasik, fila hikas mai Timor-Leste iha semana ida liu ba husi Nova Zelándia, ho objetivu atu trata asuntu importante balun, no oras ne’e kompleta ona kuarentena durante semana rua.
Iha 13 Agostu 2019, Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo hato’o nia konfiansa ba LG liuhusi Dekretu Prezidente Repúblika númeru 36/2019, 37/2019 no 38/2019, atu sai hanesan embaixadór iha Nova Zelándia.
LG nu’udár funsionáriu Ministériu Negósiu Estranjeiru ho tinan naruk iha karreira diplomasia.
LG lisensiadu iha Agropekuáriu iha Universidade Nasionál Timor-Lorosa’e no hasai kursu Mestradu iha Administrasaun Públika iha Australian National University (ANU).
Husi 2005-2008 indikadu nu’udar Segundu-Sekretáriu iha Embaixada Timor-Leste iha Canberra no entre 2011 no 2015 hala’o funsaun nu’udár Xefe Delegasaun Timor-Leste iha negosiasaun ho Indonézia kona-ba fronteiras terrestres.
Molok ne’e, hala’o knaar nu’udar Diretór ba Sudeste Aziátiku no Oceánia. (*)