Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Diskursu PM Taur iha Aprezentasaun Proposta Lei OJE 2021 Parte 1 : Introdusaun no Kontestu

PM Taur Matan Ruak ho Membru Governu sira iha PN halo aprezentasaun ba proposta OJE 2021, iha Segunda (30/11) PM Taur Matan Ruak ho Membru Governu sira iha PN halo aprezentasaun ba proposta OJE 2021, iha Segunda (30/11) Foto Midia PM

Tempotimor (Dili) - Ida-ne’e hanesan Orsamentu Estadu nian ne’ebé ita-nia Nasaun propoin atubele hetan aprovasaun, ne’ebé dezenvolvidu atu fó resposta ba dezafiu sira ne’ebé mak antes ne’e nunka mosu, ne’ebé ita-nia Nasaun ne’e hasoru iha tinan 2020 nia laran. Ha’u-nia Governu formula orsamentu ne’e atu revitaliza ita-nia ekonomia, proteje no investe iha ita-nia Povu no fó ba ita-nia joven sira oportunidade hodi integra iha sosiedade nia leet atu realiza sira-nia mehi.

Dokumentasaun ne’e inklui livru orsamentu nian hamutuk 9 ne’ebé la hanesan, ne’ebé hamutuk soi pájina besik 1.500 no deskreve despeza planeada sira husi entidade oin-oin hamutuk 91: Ministériu, Sekretaria Estadu no Instituisaun Públika. Atividade 1.800 resin ne’ebé la hanesan maka orsamenta ona. Vosa Exelénsia sira sei nota katak formatu husi orsamentu tinan ida-ne’e nian muda maka’as, tanba ita adota, ba dala uluk, abordajen orsamentál ida ne’ebé bazeia ba programa. Ida-ne’e sei garante baze ida ba jestaun ida-ne’ebé di’ak husi ita-nia rezultadu sira no dezempeñu, no atu aloka ho forma ne’ebé efisiente liután ita-nia rekursu públiku sira-ne’ebé uitoan de’it, tantu agora no mós aban bainrua. Einvezde repete fali saida mak hatete ona ho detalladu iha livru sira-ne’e, ha’u-nia diskursu sei toka ba kontestu no fó justifikasaun kona-ba desizaun prinsipál sira ne’ebé ita halo hela liuhusi orsamentu ne’e. Ha’u sei ko’alia liu kona-ba tendénsia signifikativa sira no identifika prioridade balun ne’ebé importante liu husi ita-nia Governu iha tinan oinmai.

Tinan 2020 hanesan tinan ida-ne’ebé hamosu dezafiu barak liu, ne’ebé ita hasoru, dezde loron dahuluk ita ukun an! Ita hetan ezame husi tempestade dezastroza husi akontesimentu ne’ebé ita nunka hanoin hetan atu mosu. Ita hasoru pandemia COVID-19, inundasaun no impase polítiku ne’ebé naruk, ne’ebé tau ita-nia demokrasia iha prova. Tempu ne’ebé úniku no nakonu ho dezafiu sira-ne’e hatudu ita-nia Nasaun nia forsa no nia susesu atu hamutuk nu’udar isin lolon ida de’it, hanesan Governu unidu ida-ne’ebé serbí ninia Povu no kapasidade sosiál ita-nia Povu nian ba reziliénsia no adaptasaun ba xoke sira.

Governu no ita, hanesan Povu no Nasaun, hasoru COVID-19 ho forma desiziva no efikás. Ita ho lais mobiliza ona dolar millaun 220 resin, ne’ebé inklui dolar millaun 92 ba medida imediata sira ba resposta ekonómika. Ho planeamentu no rapidés ne’ebé antes ne’e nunka akontese, ita dezenvolve unidade atendimentu emerjénsia nian. Ita harii sistema kuarentena, teste, no rastreiu no lokalizasaun nian ida. Ho forma signifikativa ita haforsa ita-nia sistema saúde no apoiu ba profisionál saúde no funsionáriu sira ne’ebé serbisu iha liña oin. Ita-nia Governu no Parlamentu Nasionál ho barani foti desizaun, iha tempu ne’ebé badak. Ita proteje ita-nia fronteira sira.

Ita-nia Povu unidu. Timoroan sira uza máskara, fase liman no mantein distansiamentu sosiál. Lei no regulamentu hamutuk 18 maka Governu aprova ona hodi garante resposta oportuna ida ba COVID-19. Iha loron balun hafoin kriasaun estadu emerjénsia, subsídiu eletrisidade nian ita implementa daudaun no bee moos fornese ho gratuita. Ita prienxe filafali ita-nia abastesimentu ai-han emerjénsia nian. Ita mantein ita-nia konetividade internasionál liuhusi Darwin hodi mantein movimentu abastesimentu no espesialista sira-nian. Uma-kain besik 300.000 maka simu transferénsia osan dolar 200 ho karakter universal. Ita selu ona subsídiu salariál sira.

Ita tulun ita-nia estudante sira ne’ebé maka hela iha rai-li’ur no ita estimula produsaun agríkola. Ita-nia medida estabilizasaun nian proteje ona família sira husi lakon sira-nia rendimentu, monu ba kiak, no dezempregu no ajuda ona empreza sira hodi sustenta ninia fluksu kaixa no mantein traballadór sira serbisu nafatin. Aleinde resposta imediata ne’e, iha loron 12 fulan-agostu, Governu aprova ona Pakote Rekuperasaun Ekonómika nian ida. Pakote ne’e hatuur medida ba prazu badak no prazu médiu nian hamutuk 71 ne’ebé sei implementa entre tinan 2021 to’o 2023. Planu ne’e ninia objetivu mak atu aumenta empregu, hodi garante katak empregu hotu-hotu sei produtivu no dignu. Planu ne’e atu estimula investimentu sosiál públiku iha edukasaun, saúde, abitasaun no protesaun sosiál. Ikusliu, atu promove setór no área sira ne’ebé kontribui ba kreximentu ekonómiku. Kustu totál husi programa ne’e iha Orsamentu Estadu tinan 2021 maka dolar millaun 124.

Ita konsege proteje ita-nia Povu nia ekonomia no saúde to’o iha ne’ebé?

Ita-nia Ministériu Saúde no ita-nia forsa seguransa hala’o serbisu ho presizaun. Ema barak sente ta’uk katak ita-nia ema 13,000 to’o 65.000 maka sei hetan infesaun. Senáriu kazu aat-liu nian prevee katak timoroan besik 12,000 maka sei mate. Biar iha sentimentu ta’uk ne’e, ita-nia Nasaun alkansa rezultadu saúde ida ne’ebé di’ak, la’ós de’it iha ita-nia rejiaun, maibé mós iha nivel mundiál. To’o agora, ema 30 maka hetan ona infesaun no, daudaun ne’e, ita laiha kazu ativu. Ita livre husi tranzmisaun moras ne’e nian iha komunidade nia leet. Timor-Leste maka Nasaun ida husi Nasaun 26 iha mundu ne’ebé la rejista ema mate tanba moras ne’e. Bainhira ita-nia futuru koletivu hasoru hela susar ruma, ita konsege fahe no koordena resposta ne’ebé permite ita atu hakat liu ameasa lubuk ida husi pandemia ne’e. Daudaun ne’e, atividade moris nian oin-oin maka la’o hanesan baibain.

Iha tempu pandemia nian ne’e, previzaun ekonómika aat tebetebes. Projesaun balun prevee katak PIB bele tun 10% to’o 15%. Iha preokupasaun komún kona-ba menus ai-han no inflasaun iha presu sira. Iha preokupasaun katak família barak tebes maka sei monu ba mukit. Iha tinan 2020, ita laiha Orsamentu Estadu ne’ebé aprovadu, ne’ebé impede liuliu despeza sira durante tinan ida-ne’e nia laran. Ida-ne’e afeta negativamente ba kreximentu ekonómiku, liuliu iha setór sira hanesan konstrusaun. Dezastre naturál sira, inklui inundasaun, atinje kuaze família 5.000 iha metade dahuluk tinan ida-ne’e nian. Maske iha obstákulu sira hanesan – COVID-19, orsamentu ne’ebé la hetan aprovasaun no dezastre naturál - ekonomikamente, ita sente sai di’ak liután duké ida-ne’ebé ita prevee. Ita projeta katak ita-nia PIB sei diminui la’ós 10% ka 15%, maibé 6% de’it iha tinan 2020. Ita projeta katak inflasaun iha tinan 2020 atinje de’it 0,7%. Ita lida ho inflasaun folin hahán no sasán importante sira tanba ita implementa medida polítika sira hodi garante katak sei la akontese aumentu no akumulasaun folin iha sasán sira ne’ebé ninia prokura ne’e aas, no ita foka ba manutensaun abastesimentu hahán ne’ebé ninia funsaun fundamentál liu hodi hasa’e produsaun agríkola husi alimentu báziku, liuhusi subsídiu ba fatór produsaun nian, esensiál ba époka kuda rai nian iha tinan 2020 /2021, no ita garante kontinuidade iha distribuisaun no fornesimentu sasán esensiál sira, liuliu, liuhusi stock nasionál hahán báziku, produtu farmaséutiku no ekipamentu klíniku sira.

Ita aprende barak husi ita-nia esperiénsia iha tinan 2020. Ita aprende katak ita-nia Povu no Estadu reziliente no iha kapasidade. Ita aprende katak ita bele sai inovadór liután. Ita aprende katak ita tenke mantein sensu urjénsia nian ida, karik ita hakarak alkansa buat ida ne’ebé substansiál. Ikusliu, parese importante liu, ita aprende ona katak asaun desiziva presiza rekursu ne’ebé desizivu.

Objetivu husi polítika ekonómika Governu nian agora mak aselera rekuperasaun ho nivel apoiu governamentál ida ne’ebé boot, tanba ita hasoru dezafiu oin-oin. Dalan ba progresu sei la liuhusi mudansa ne’ebé la orientadu loloos no prematura atu to’o ba austeridade orsamentál, ne’ebé impede dalan ne’ebé nesesáriu ba rekuperasaun forte, kreximentu reziliente no inkluzivu. Kontráriu fali, ho estímulu orsamentál ida ne’ebé forte, ne’ebé impulsina signifikativamente prokura agregada, ita sei antesipa investimentu sira iha setór privadu no restaura filafali konfiansa konsumidór sira-nian. Governu sei kontinua haluan ninia protesaun ba ema sira, salva empregu sira, sustenta konsumu no estimula atividade setór privadu nian.(*)

Sei Kontinua ba PARTE 2

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Tuesday, 01 December 2020 13:02
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« March 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Tempo Timor Networks

Online Counter