Tanba iha semana rua liuba, inundasaun ne’ebé estraga populasaun sira-nia nesesidade, no infraesturtura públiku, maibé governu lahalo atuasaun ho emerjénsia.
"Durante ne’e kesi hela ita (Governu) karik no la favorese ba ita (governu) atu halo atuasaun emerjénsia sira ne’e, tanba realidade saida mak akontese iha loron 4 fulan-abríl ne’e hatudu mai ita katak governu iha duni difikuldade atu halo atendimentu imediata, karik rejime aprovizionamentu ne'e la fó dalan”, dehan nia iha plenária PN, sesta (23/04).
Hatan ba kestaun ne'e, Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, konsidera dezastre naturál ne’ebé akontese iha 04 abríl halo infraestrutura barak mak hetan estragu.
Nune'e Governu forma ona ekipa no halo kalkulasaun ba kustu rekuperasaun infraestrutura hamutuk tokon US$200 resin.
Governu presiza reforsu finanseiru no halo adjustamentu iha dekretu lei rejime juridiku aprovizionamentu atubele fó maiór ba fleksibilidade ba prosesu intervensaun.
"Ida-ne’e mak ami halo daudaun ho rezerva finanseira ne’ebé mínimu atu halo atividade di’ak liu, la’ós de’it interven maibé a’at fali de’it, entaun halo kedas buat di’ak hodi dura ba tempu naruk,” hatete nia liuhusi diskusaun faze espesialidade ba Orsamentu Retifikativu, iha sala plenária Parlamentu Nasionál, sesta (23/04).
Enkuandu, Kustu ba esimasaun provizóriu kauze tokon US$168 resin, ba ponte, estrada no moru ka barrajen, nomós área eletrisidade kuaze lakon tokon US$5, nune'e mos presiza fundu tokon US$7 para rekupera torre 16 ne'ebe ameasadu.
Infraestrutura distribuisaun bee-moos, estragu millaun US$2,5 no presiza rekupera atu populasaun bele asesu bee.
Iha dekretu-lei númeru 10/2005, 21 novermbru, kona-ba Rejime Jurídiku Aprovizionamentu, kompostu hosi artigu hamutuk 115.
Lei ne’e mai ho objetivu atu estabelese norma jerál realizasaun despeza akizisaun bens no servisu ka ezekusaun obra, ne’ebé destina ba nesesidade entidade administrasaun direta no indireta Estadu.(*)