Tuir xefe estadu katak, iha futuru Timor-Leste sei hasoru pandemia seluk ne’ebé maka’aas liu Covid-19 inklui dezastre sira ne’ebé labele espera.
“Ba oin ita sei hasoru pandemia sira seluk no dezastres naturais iha tempu ne’ebé ita la espera. Tanba ne’e ita-nia rekursus umanu no estruturas fizíka sira tenke preparadu no sólidu hodi hasoru dezastre sira ne’e,” dehan PR Lu Olo iha Palásiu Prezidensiál Bairu-pite hafoin fó mensajen ba lkomeorasaun restaurasaun independénsia Timor-Leste nian ba da-XIX.
Aman ba nasaun ne’e mós akresenta, populasaun tenke iha serteza katak, Timor-Leste iha estrutura ne’ebé adekuadu no preparadu hodi antisipa ba kualker situasaun kalamidade no bele fó asisténsia imediata no adekuada ba sidadaun sira hotu bainhira presiza tanba moras ka tanba hetan dezastre naturál ruma.
“Urjente tebes ba governu hodi uza ita-nia kuadru tékniku sira ho apoiu husi ita-nia parseiru dezenvolvimentu hodi identifika zona sira risku nian. Importante mós katak ita define área ne’ebé adekuada ba agrikultura no pekuária no investe maka’as hodi moderniza no hasa’e ita-nia produsaun interna. Ho nune’e ita bele garante empregu ba ema barak no ita bele mós garante seguransa alimentár,” katak PR.
Lu Olo mós dehan, dezastre naturais ne’ebé tinan-tinan TL hasoru, governu tenke iha korajén hodi asumi sala ne’ebé halo ona no kurije ho apoiu husi teknolójia no siénsia.
“Ida ne’e hanesan oportunidade ida hodi governu aproveita hodi halo ordenamentu territóriu ida ne’ebé integradu, sériu no seguru. Define loloos fatin ba abitasaun, fatin ba agrikultura no pekuária, zonas komersiais no industriais, área ba adminsitrasaun no edifísiu públiku sira, zona de lazer hanesan jardin no parke públiku sira no seluk tan hodi promove dezenvolvimentu fíziku ida ne’ebé loke dalan ba sidadaun hotu moris iha armonia no seguransa laran,” nia tenik.
PR mós akresenta, bainhira timoroan sira nafatin la respeita natureza, mak kada tinan TL sei hasoru dezastre hanesan no aat liután inklui sei lakon ema nia vida beibeik.
“Fenómenu naturál repete hela de’it. Karik ita la hatene hasai lisaun, ita nunka bele halo di’ak! Di’ak liu mak ita tau hamutuk ida-idak nia matenek no kbi’it rasik no hamutuk ita harii kondisaun hodi ita hadi’ak liután ita-nia moris di’ak no hateke ba oin. La’ós haree ba ohin ka aban de’it maibé ba oin nafatin ho serteza loloos ba ita-nia povu nia moris-di’ak,” katak PR Lu Olo.
Entretantu tuir dadus husi governu ne’ebé rezista ba dezstre naturais ne’ebé akontese iha loron 4 Abril 2021, konsege estraga komunidade nia hela fatin liu rihun ida nomós ema na’in 40 mak lakon vida husi dezastre ne’e, inklui pandemia Covid-19 afeta ona timoroan besik rihun lima no ema na’in 11 mak mate ona ho Covid-19.(*)