“Inundasaun ninia impaktu maka'as mak udan. Udan ne'e, fó impaktu maka'as ba ita-nia estabilidade rai iha rai lolon sira ne'e, bele haree katak rai halai husi rai lolon sira ne'e, hahú husi Hera, to'o Tasitolu ne'e, rai halai ki'ik-oan ne'e barak loos. Rai ida ne'e lori sedimentu ba mota laran ne'e barak, e sedimentu sira ne’e mak hodi kauza problema iha área urbana iha sidade laran, liliu iha ponte sira, tanba dimensaun”, esplika Benjamin hafoin hasoru malu ho PM Taur iha ninia rezidénsia Farol, segunda (21/06).
Tanba dezeñu ne'ebé halo la'ós atu proteze sedimentu, maibé ba bee-mota, tanba iha tinan rua liuba kuaze fatuk, ai, rai-henek tun hamutuk hotu hodi taka ponte no drainazen sira iha Dili.
“Ne'ebé risku loloos ne'e, la'ós bee, maibé sedimentasaun mak tun mai hodi altera sistema drainajen mota sira ne'e iha Dili laran ne'e. Ida ne'e mak lori kauza estragu ne'e barak. Tanba ne'e, ekipa nia esforsu agora mak atu halo oinsá proteze uluk sedimentu labele tun mai”, haktenik nia.
Aleinde ne'e, populasaun barak kee rai hodi hari'i uma, maibé uza fundasaun ne'ebé mak la apropriadu, tuir loloos fundasaun ne'ebé mak atu uza iha rai tetuk, labele uza ba foto lete, tanba fraku no monu hodi kontribui ba volume sedimentasaun ne'ebé akumula hotu iha mota laran Dili nian.
“Bainhira bee suli ho fatuk ona ne'e, ninia forsa ne'e oin seluk ona, la'os hanesan normal. Dala ida ha'u fila tan, ponte sira ne'e halo bazeia ba bee atu liu, ne'ebé nia estrutura rasik ne'e nafatin, laiha ponte ida mak monu, ou halai sai husi fatin, maibé sedimentu sira ne'e mak sai hanesan problema principal”, hateten nia.
Ho preukupasaun hirak ne'e, solusaun imediata ne'ebé sira sei foti mak oinsá kria estrutura, modelu atubele tahan fatuk boot ho ai-sanak sira komesa kedas mota ulun para sira labele tun mai sidade laran, maibé proteze uluk ponte sira. (*)