“Ministériu Negósius Estranjeirus no Kooperasaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste dezeja hodi reafirma kompromisu firme Timor-Leste nian ba protesaun no promove direitu umanu no, reitera Timor-Leste nia apoiu ba solusaun páz ne’ebé fasilita hosi ASEAN ba interese povu Míanmar no ba moris povu Míanmar”, dehan MInistra Adaljiza liuhusi komunikadu imprensa, tersa (21/06).
MNEK onra hodi esklarese katak, hanesan país demokrátika ida, RDTL la apoia deklarasaun estadu emerjénsia hosi Forsa Armada Míanmar iha loron 1 fulan-fevereiru tinan 2021 no asaun sira tuir mai relasiona ho governu sivíl eleitu.
Antes ne'e MNEK fó Votu abstensaun ne’e kontra tebes konvensaun International barak ne’ebé TL asina ona liliu artigu 8 nú.2 husi KRDTL ne’ebé ko'alia kona-ba halo relasaun di'ak no harosan ho povu hothotu, atu hakotu lia didi’ak kona ba konflitu sira hatun kilat jerál seguransa koletiva no seluk tan.
Relasiona ho votu abstensaun ne'e Sosiedade Sivíl lamenta no konsidera MNEK nia pozisaun la reprezenta nian Timor-Leste.
“Hato'o lamentasaun boot katak votu abstensaun ne’e hanesan TL aseita sistema ukun ho totalitarian ou rezime militár nian. FONGTIL mós espresa katak votu abstensaun ne’e la reprezenta Povu Timor-Leste no KRDTL nia hakarak hodi apoiu ba hari’i pás no demokrasia iha mundu liliu iha Mianmar. Pozisaun TL ida ne’e mós hatudu nível komitmentu ne'ebé kiak hodi esforsu no proteje direitu umanu iha Mundu" dehan Koko iha Sekretáriu FONGTIL, tersa (22/06). (*)