Deputadu Fretilin, Antonino Bianco hatete kestaun vasina ne'e, Primeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak, esplika filafila ona, se mak hakarak vasina bele ba vasina no ida ne'ebé mak duvida hein nia fatin.
Maibé, iha líder polítiku balun hakarak halo ba ema atu la fiar Vasinasaun AstraZeneca.
“Agora atu ko’alia saida, ita polítika sira iha ne'e mak atu aproveita situasaun, ne'e klaru de'it, balun que seidauk vasina karik, ita kuandu seidauk vasina, ita ba provoka atu halo tauk ema”, hatete nia iha plenáriu Parlamentu Nasionál (PN), tersa (22/06).
Entretantu Deputadu PLP, Abel Pires deklara, relasaun informasaun kona-bá vasina covid-19 nian ne'ebé mosu iha rai laran, husu ba Ministériu Saúde, atubele halo asaun proativu liután, fahe informasaun ne'ebé loloos.
“Pozisaun Governu Austrália nian labele refleta hanesan pozisaun mundu nian kona-ba vasina AstraZeneca, ne'e polítika governu ida nian, ida ne'ebé tenke ser sai referénsia ba ita mak pozisaun organizaasaun Saúde Mundial (OSM) nian”, dehan nia.
Bazeia ba referénsia ne'ebé OSM fó sai katak astraZeneca bele fó ba ema idade 18 ba leten no laiha mudansa.
“Pozisaun Governu nian lahanesan ho Governu ida seluk, Austrália dehan 60 ba leten, Mianmar dehan seluk fali ona, Alemaña oin seluk fali ona, e Amérika oin seluk, ne'e depende ba governu ida-ida, tanba pozisaun sira hanesan ne'e liga ba polítika, ida be eleisaun ne'e, mais Organizasaun Saude Mundial ne'e la’e”, afirma nia.
Bainhira akontese serteza kona-ba informasaun sira ne'e labele hanoin dun malu de'it maibé fó konpeténsia ba Ministériu Saúde mak tenke proatuvu liután, atu sai hanesan fonte úniku ba Timor-Leste.
Nune'e, Deputadu KHUNTO, Antonio Verdial hatete, nia parte la halo politizasaun iha plenáriu ida ne'e, no mesmu politika iha governamental, maibé ho informasaun ne'ebé espalla iha mídia halo sosiedade timorense liliu povu kbi’it la’ek sira pániku.
“Agora atu Cunter informasaun hirak ne'e, bankada KHUNTO husu ba governu, tenke proativu, nune'e ita-nia povu bele hela ho konfiansa”, dehan nia.
Bainhira atu hala'o vasina, presiza enkoraja sidadaun tomak, hodi hola parte iha vasina hanesan parte intergrante no inportante ba ema ida-idan nian.
“Ho nune'e hanesan rerezentante di’ak povu hakarak hatete de'it, ami timoroan hakarak rona ita-nia ministériu saúde, liliu espesialista timoroan sira, favór aplika siénsia ne'ebeé ita-boot sira iha ona, la'ós atu rona de'it OMS, maibe di'ak liu no kmanek liu mak espesialista timoroan tenke hamrik hodi ko’alia, nune'e povu bele hetan konfiansa”, dehan nia. (*)