Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Uza Portu Beasu, Alkatiri ‘Mira’ Xanana Featured

Xanana Gusmao ho Mari Alkatiri iha momentu ida Xanana Gusmao ho Mari Alkatiri iha momentu ida Foto Especial

 

Tempotimor (Dili) – Konvíviu Popular iha Comite Central FRETILÍN, Sabado (03/08/19) kalan, nu'udar kalan hatudu eksistensia duni. Liuliu ba Sekretáriu Jerál Partidu FRETILÍN, Mari Alkatiri ne'ebé kalan ne'e, ho espirituozu hato'o ninia deskursu.

 Pontu importante ida, husi Alkatiri ninia deskursu iha kalan ne'e, mak bainhira nia tau Kay Rala Xanana Gusmão iha ninia ‘mira’ liuhosi projetu Portu Beasu. Tansá? Tuir Alkatiri, Xanana Gusmão nu'udar Xefi Negosiasaun Fronteira Marítima ho ninia kompetensia hili dalan halo ajudikasaun direta (single source) ba prosesu tenderizasaun Portu Beasu, ho montante miliaun $ 943. 

“Derepente, ita rona tiha katak entrega tiha ba kompañia ida estranjeira mak atu halo portu Beasu. Miliaun $ 943, entrega (ajudikasaun) direita de’it. Hanesan, ha’u nia avo ninian be ha’u fó ba o,” Alkatiri kritika Xanana. 

La'ós ida ne'e de'it, eis Prezidente Rejiaun Autonomia Espesiál Oekusi-Ambeno (RAEOA) ne'e mós kestiona desizaun Governu atuál, ne’ebé aprova osan miliaun $ 650 ba sosa partisipasaun hosi empreza ConocoPhilips no Shell. 

Alkatiri konsidera, desizaun hasai osan barak hanesan ne’e nu’udar partisipasaun de’it, no kontinua dúvida kona-ba esforsu no prosesu dada kadoras mai Timor-Leste. 

Ba militante FRETILÍN ne'ebé kalan ne'e partisipa iha Konvíviu Popular, Alkatiri hatete ninia laran-hakfodak tebes ho rezultadu tenderizasaun ba projetu ponte Beasu, ne’ebé fó de’it ba empreza ida hosi rai liur (Xina) mak manan. 

Alkatiri hanesan preokupa tebes. Nia dehan, tansá mak ema ida de’it halo desizaun ba estadu tomak. Lakohi konsulta ho ema ida. Lakohi rona ema seluk. Depois mak dehan, interese estadu. Se mak estadu? A finál! Saida mak estadu! Ne’e mak importante ba militante FRETILÍN sira atu haree.. 

“Ita kuandu ko’alia ema balun dehan nia uluk lidera, nia luta. Ita kuandu koñese nia lidera luta. Ita rekoñese to’o referendum, nia mak lidera luta. Ne’e ha’u rasik hasai sapeo. Ha’u la nega ema ida nia partisipasaun iha luta. Sira mak nega ha’u nia partisipasaun. Sira mak tenta atu hatun ha’u, nega ha’u nia partisipasaun. Maibé, laiha buat ida, laiha buat ida,” Alkatiri esklarese. 

Eis Primeiru Ministru ne'e mós konsidera, osan miliaun $ 943 atu halo de’it portu Beasu, sei la to’o. Nia dehan, kadoras atu mai, atu harii tan fabrika ka prosesamentu iha rai laran tenke gasta tan billiaun $ 16 to’o $ 18. “Osan atu mai hosi ne’ebé? Osan atu mai hosi ne’ebé? Deve?, Ema se de’it lakohi interese.”

“Ne’e mak negosiasaun ida furak? Ne’e mak rezultadu ida furak ba Timor – Leste, ba povu Timor – Leste? Ne’e mak ha’u dehan, ha’u lakohi dezafia tan ona, ha’u konvida de’it ha’u nia irmaun Xanana Gusmão ba atu debate. Ha’u lakohi tan dezafia, konvida de’it. Ho haraik a’an, ha’u konvida. Maibé, ha’u la hakruk, ha’u la hakruk ba ema ida. Ha’u hakruk ba konstituisaun no lei, ha’u hakruk ba estadu Timor -Leste, la’ós ba ema moris,” Alkatiri konvida Xanana hodi halo debate maske antes ne’e Xanana konvida ona ba iha CCD, maibé Alkatiri konsidera konvite Xanana nian ne’e hanesan aktu pre-kampaiña eleitorál iha tempu ne’eba. 

Tuir tratadu 20 Maiu 2002, ne’ebe asina hosi Primeiru – Ministru Governasaun dahuluk, Mari bin Amude Alkatiri, Timor – Leste hetan 90% ba Timor Leste no 10% ba Australia hosi kampu Bayu Undan, maibe rezultadu negosiasaun tratadu foun 6 Marsu 2018, Timor – Leste hetan 100% hosi Bayu Undan. Iha akordu seluk kona-ba, Certain Maritime Arrangement in the Timor Sea (CMATS), iha 12 Janeiru 2006, Greater Sunrise fahe 50:50 entre nasaun rua. CMATS mos bandu Timor – Leste ho Australia labele ko’alia fronteira maritime durante tinan 50 nia laran, maibe bazeia ba tratadu foun 6 Marsu 2018, Timor – Leste hetan ona delimitasaun fronteira maritima entre rai rua, no fahe rendimentu Greater Sunrise ne’ebe Timor – Leste hetan 70% no Australia hetan 30% ho Kadoras mai Beasu. 

“Ita sosa partisipasaun 56%, signifika saida. Ne’e ita nia responsabilidade tomak atu lori kadoras bele mai to’o ita nia rai. Responsabilidade ne’e saida. Investimentu ba infraestrutura, responsabilidade ba risku sira tomak, no 30% Australia lori ne’e, moos de’it. Laiha responsabilidade,” Alkatiri kestiona rezuladu negosiasaun ne’ebé lidera husi Kay Rala Xanana Gusmão. 

Maske nune’e, iha programa sala redasaun RTTL (2018), eis Prezidente Rejiaun Administrativu Espesial Oe-kusi Ambeno (RAEOA), Mari Alkatiri ho lian maka'as dehan nia sei la kestiona kona-ba 30% ba Australia. 

“Ha’u la foti tan ba ha’u mos nungka mehi katak ita bele hetan 100% husi Sun Rise. E Fundamentalmente ha’u la foti, tanba ha’u konsidera katak akordu ne’e di’ak ba Timor-Leste,” afirma Alkatiri. 

Momentu iha Sala Redasaun RTTL, nu’udar Primeiru Ministru iha Governu dahitu, elojia esforsu tomak husi Xanana Gusmao. “Vitoria ida ne’e, ita labele nega. Ne’e Vitoria istorika. Ita konsege duni ho Australia define ita nia fronteira tasi.” 

Liga ba rezultadu tenderizasaun ba portu Beasu nian, antes ne’e mós iha loron 10 fulan Maiu liubá, deputadu Francisco Miranda Branco halo konferensia imprensa iha bankada FRETILÍN hodi ezije transparénsia ba kontratu ho empreza Xineza ba konstrusaun portu Beasu. 

Deputadu Branco katak, governu liu husi Timor GAP deside entrega projetu konstrusaun portu iha Beasu ba kompañia Xineza China Civil Engineering Construction Corporation (CCCC). 

Bankada FRETILÍN nota ho preokupasaun boot ba prosesu ne’ebé mak Governu ho Timor GAP uza, hodi halo ajudikasaun ba prosesu ida ne’e. Ne'ebé, tuir Bankada FRETILÍN, prosesu ne'e laiha transparénsia no la tuir sistema aprovizionamentu atu defende interese Estadu nian. 

“Esperiénsia uluk nian hatudu beibeik ona katak projetu sira ne’ebé mak halo subar de’it, la liu husi prosesu aprovizionamentu, ikus mai sempre hamosu prejuizu ba Estadu. Projetu jalan toll ne’ebé iha Suai, la to’o tinan ida, monu. Projetu portu temporáriu iha Hera, gasta miliaun $ 14 ho ajudikasaun direta, mós falla. Tanba laiha transparénsia no laiha indikasaun katak Governu ho Timor GAP foti prekausaun adekuada atu asegura interese Estadu nian, projetu portu Beaço iha risku boot atu sai hanesan projetu falladu sira seluk,” deklara deputadu Branco.

“Bankada FRETILÍN ezije Governu atu aprezenta detallu hotu-hotu husi kontratu ida ne’e ba Parlamentu Nasionál. Ita tenke estuda didi’ak empréstimu hotu-hotu ho atensaun ba viabilidade ekonómika projetu nian no mós ninia kapasidade atu selu fali dívida sira ne’e. Garantia saida mak Governu ho Timor GAP fó ba kredór sira karik ita labele ona selu dívida ida ne’e?,” nia kestiona. 

Tempo Timor mós koko halo konfirmasaun kona-ba rezultadu tenderizasaun ba projeu portu Beasu ba Prezidente Timor GAP, Francisco Monteiro. Maibé, laiha resposta.

Rate this item
(1 Vote)
Last modified on Wednesday, 07 August 2019 19:09
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« March 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Tempo Timor Networks

Online Counter