"Prezidente Repúblika ne'e labele ba kedok fali iha Parlamentu Nasionál ho Governu. Ne'e Prezidente Repúblika servisu laiha ka hanusa, mak ba kaer fali ema nia servisu. Prezidente repúblika ninia kna'ar ne'e iha rasik, konstituisaun dehan ita-nia problema iha que prezidente hakarak ba kedok fali iha PN ho Governu, laiha", dehan nia iha nia rezidénsia Metiaut, kuarta (01/09).
Tuir lolos, Prezidente Repúblika, nu'udar aman ba nasaun tenke foku ba nia kna'ar no regra rasik tuir konstituisaun, no tuir buat ne'ebé igreja ko'alia mak Unidade, Liberdade no Karidade maibé Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, durante ne'e ladun halo karidade ba PN, Governu no tribunál.
"Wainhira prezidente laiha karidade ba Governu, ho Parlamentu Nasionál no Tribunál, Prezidente halo fali kna'ar partidu nian, rezultadu mak ne'e", hatete nia.
Tanba ne'e, hanoin katak, kandidatu husi partidu polítiku ne'e labele kontinua, tanba presiza fó tempu ba kandidatura independete sira atu asume hikas pasta PR.
Haree ba realidade ida ne'e, maka Padre Martinho, dadauk hakerek ona karta ba CNRT, PD ho PUDD, e sira Eis PLP ho KHUNTO, nu'udar kandidatura independente ba Prezidente Republika, nia hakarak buat rua, Primeiru Konsensu Nasionál, segundu kompromisu Polítika.
Opsaun konsensu nasionál siknifika Prezidente Repúblika define ida, nasaun tomak hamrik, partidu hothotu hamrik, nasaun tomak hamrik, Igreja katólika, Protestante, Islam, uma lisan, uma lulik sira hotu, povu tomak, partidu tomak, maske prezidente repúblika mak toma responsabilidade ba ida ne'e, maibé hotuhotu bele fó hanoin lesuk depois Prezidente Repúblika mak kedok hothotu ho separa.
"Ida ne'e mak nu'udar komprimisu, se bainhida partidu hotu (kontribui) ba ida ne'e metin, mak nu'udar kandidatura Prezidente taka matan, se la to'o dudu aumenta tan, se to'o ona, entaun bele la'o", dehan nia.
Tanba nu'udar Prezidente Repúblika bainhira haree buat ruma sala, sei tama uluk iha Parlamentu Nasionál no partidu sira, atu dehan tur ko'alia sala ida, molok lori ba ba Prezidente Repúblika promulga.
"Fó lai ba ha'u, ida ne'e ita estuda hamutuk, labele husik ha'u mesak de'it mak estuda, kompromisu ida ne' setuju, imi ba vota ida ne'e liu, mai ha'u lalika ko'alia barak, asina de'it", esplika nia. (*)