Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

MAPKOMS Lee Diskursu PR Selebrasaun Loron Proklamasaun Independénsia iha Vikeké

Ministru Asuntu Parlamentar no Komunikasaun Sosiál (MAPKomS), Francisco Martins Jerónimo. Ministru Asuntu Parlamentar no Komunikasaun Sosiál (MAPKomS), Francisco Martins Jerónimo. Foto Suplay

Tempotimor (Dili)-Ministru Asuntu Parlamentar no Komunikasaun Sosiál (MAPKomS), Francisco Martins Jerónimo, lee diskursu husi Prezidente Repúblika (PR), Francisco Guterres "Lú Olo", ba povu tomak iha ámbitu selebrasaun loron proklamasaun independénsia Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL) nian ba dala-46 iha munisípiu Vikeké.

Tuir diskursu PR Lú Olo ne'ebé fó sai liuhusi MAPKoms, katak hanesan públiku tomak hatene kada tinan, povu Timor-Leste selebra proklamasaun independénsia Timor-Leste sempre fó-hanoin Timor-Leste nia pasadu istóriku foin liubá, ne'ebé fó orgullu ba ema hotu, tanba konsege afirma-an iha mundu, nuudar Povu ida, ho identidade no hakarak rasik.

Tanba ne'e selebrasaun ba tinan ida-ne’e nian, Konsellu Ministrus hili lema (Hamutuk, Ita Luta no Hetan Vitória ba Ita Hotu). Ho lema ida ne’e mak Prezidente Repúblika konvida kompatritota sira hotu, liliu, joven sira, atu reflekte ohin ba hanoin furak ida, hahú husi grupu joven ki’ik ida, iha dékada setenta.

Biar Timor-Leste rain ki’ik tebes, fahe ba reinu oioin, ho etnia no lian oioin, ho dezenvolvimentu ki’ik loos, iha tempu ne’eba, grupu joven ida ne'e hako'ak mehi boot ida: Katak Timor-Leste tenke ukun rasik-an.

Liuhusi kampaña boot ida hala'o husi líder polítiku sira nomós joven nasionalista sira, hafoin 25 abril 1974, mehi ne’e nakfila ba hakarak koletivu ida, bainhira sentidu Povu no Pátria, kuda no hametin, iha territóriu laran tomak.

Mehi no hakarak atu kore-an husi kolonializmu nakfila tebes sai realidade bainhira Prezidente Xavier do Amaral, ho naran Komité Sentral FRETILIN, proklama Timor-Leste, iha 28 novembru 1975, nu’udar Estadu ida ho karáter republikanu.

Molok atu proklama ne’e, iha tempu ne’eba, reprezenta konkista boot ida iha istória luta libertasaun nasional tanba hamoris liután sentidu pertensa ba Povu ida, Pátria ida. Maibé, liu tiha loron sia, invazaun indonézia akontese biar Timor-Leste, hatuur-an tiha ona, nu’udar País soberanu, livre no independente, ho ninia Konstituisaun rasik no Governu rasik.

Ho naran RDTL mak ita-nia diplomata no ativista timoroan, hamutuk ho belun sira, hatutan ita-nia luta barani no determinada, iha mundu tomak.

Iha rai-laran, Timor-Leste hatuur baze de apoiu, nu’udar riin ba Rézisténsia tomak. Iha ne’eba mak haforsa espíritu organizasaun, sentidu rezisténsia, espíritu sakrifísiu no ajuda malu.

Aleinde iha Baze de Apoiu mak haforsa liután identidade no unidade nasional no hasae liután ita-l matenek, barani no determinasaun, atu hasoru luta naruk no difísil.

Ho prosesu difísil ida ne'e, nakonu ho terus, susar no mate Igreja Katólika sai nafatin forsa boot ida iha vertente Sosiál no Kulturál no halo defensa ba povu nia direitu ho nia identidade rasik.

Mesmu nune'e, ho fiar katak Povu sei hili dalan Ukun Rasik-An, komandu luta, lidera husi Xanana Gusmão, hato'o ba Nasaun Unidas, Planu da Pas, ida, atu hakotu konflitu iha Timor-Leste, liuhusi referendu ida.

Ikus mai realiza duni referendu, ne'ebé hala'o iha 1999, ho supervizaun Nasaun Unida no maioria Povu la hili autonomia ho Indonézia, siknifika hakarak hamrik mesak nu’udar estadu soberanu ida tanba nee restaura independénsia, iha 20 maiu 2002, ho rekonesimentu internasionál.

Serimónia restaurasaun independénsia tama iha istória nu’udar konkista boot ida husi kombatente libertasaun nasional, husi frente hothotu, husi mós solidariedade internasionál.

Maibé to’o ikus, konkista husi povu, husi esforsu tomak hothotu nian mak bele hetan vitoria boot ida ne’e: Moris ho liberdade tomak iha Rai Doben, nuudar Timoroan, ho hanoin no hakarak rasik.

"Nune’e mak ha’u, ho onra no orgullu, kondekora ohin, ho naran Estadu nian, ita-nia as’uain na’in-tolunulu-resin-sia (39), ho Ordem Timor-Leste. Nune’e mós ho onra no orgullu mak ha’u kondekora hamutuk as’uain sanulu-resin-tolu ne’ebé mate iha funu laran, ka hafoin ita rsetaura ita-nia independénsia”, dehan PR Lú Olo liuhusi diskursu ne'ebé mak lé sai husi MAPKomS.

Prezidente Repúblika honnaran Estadu nian, hato'o omenájen espesiál ba eroína, erói no mártir sira hotu, instituisaun relijioza sira hotu iha rai-laran, ba diplomata lima ho dedikasaun eskluziva nomós ba ativista timoroan iha rai-liur, neebé halao servisu, ho fiar metin, katak sei ukun-an filafali.

Iha ne'e, PR Lú Olo mós agradese Governu sira ne’ebé apoia luta, ho meiu oioin, liliu país sira ne’ebé ligasaun istórika no ko’alia mós lian portugés no halo parte CPLP ohin-loron.

"Ha'u hakarak hasa’e aas no hato’o agradesimentu mós ba esforsu hothotu neebé Portugal halo, iha ONU, nuudar poténsia administrante, atu ita manán direitu hili rasik ita-nia destinu, liuhusi Referendu ida”, dehan nia.

Iha ámbitu selebra loron proklamasaun independénsia, hanesan tinan tinan, Prezidente Repúblika iha kbi’it konstitusionál atu fó indultu ka komutasaun pena ba prizioneiru sira, bainhira simu pedidu husi Governu.

Maibé, iha tipu krime balun neebé mak lei bandu atu fó indultu ka komutasaun pena. Prezidente Repúblika labele hakat liu limites ne’ebé lei hateten biar prezidente Republika hakarak fo liután indultu ka komutasaun ba reklosu ka dadur sira iha prizaun.

Lei mós hatete katak atu fó indultu ka halo komutasaun pena, tenke haree ba aspetu balun, hanesan: razaun umanitária iha ka lae, kapasidade prizioneiru nian atu integra filafali ninia moris iha sosiedade no komportamentu iha prizaun laran.

Halo mós análize ba Relatóriu Sosiál no Avaliasaun Prizionál kona-ba prizioneiru sira no sira-nia família ninia moris no tetu mós paresér hosi Tribunál no Prokuradoria Repúblika.

Nune'e, Ba serimónia ida ne’e, Governu haruka ba Prezidente Repúblika pedidu tolunulu-resin-neen, hafoin tetu ida-idak ninia situasaun ho faktór sira ne’e hotu, Prezidente Repúblika deside fó indultu ba priozioneiru sanulu-resin-ida, iha loron 28 novenbru 2021. (*)

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Tuesday, 30 November 2021 11:14
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« March 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Tempo Timor Networks

Online Counter