“Se to'o prosesu kuandu dekretu Prezidente tun ona, ha’u halo deklarasaun ona, e depois rejistu loos ona, iha ne'ebá ha'u deklara atu husu lisensa sai husi konsellu de imprensa hodi hala'o ha’u-nia kampaña polítika”, dehan nia ba www.tempotimor.com iha salaun Delta Nova, kinta (02/12).
Maske anunsia ona iha loron 19 novembru 2021, katak prontu kandidata-an hodi Avansa iha Eleisaun Prezidensiál tinan 2022.
Maibé deklarasaun ofisiál tenke hein dekretu prezidente ninian mak fó sai, no pesoalmente hanesan sidadaun sira ne’ebé dehan disponibilidade protidaun bele publika.
Tanba ne’e, iha deklarasaun ne'e dehan prontu atu kandidata-an nu’udar independente maibé la'ós husi partidu polítiku.
Purtantu kona-bá serbisu preparativu durante ne'e, parte sosiedade sivíl, ativista, nomós estudante balun mak fó apoiu, hodi organiza serbisu halo rekollamentu ba eleitorál.
Aleinde kompañeiru luta nian Pedrito Loibaço, oras ne'e dadauk koordena hela asuntu ida ne'e, no sira la'o hela, diskute hela oinsá atu haree prosesu administrativu nian.
"Ne'ebé ekipa iha, hahú diskute ona kona-bá, atividade sira, planu saida, hahú husi rekolla kartaun to'o prosesu Kampaña”, afirma nia.
Vergílio Lamukan deside avansa, tanba oportunidade nu’udar vokasaun ida, no durante ne'e halo análiza profundu ba situasaun aktuál, ho situasaun impase polítika ne'ebé nasaun infrenta, liliu liga ho lideransa.
Tanba ne'e, pesoalmente deside sei konkore, liliu jerasaun sira tuir mai tenke tama ona ba kampu, atu iha konkorensia ida hodi hatete ba lideransa sira katak, sira idade ona, atu oinsá mak entrega fali serbisu ida ne'e ba jerasaun foun sira.
Nune'e, aban bainrua sé prosesu biolójia sira mai karik, líder sira mós bele fiar-an katak nasaun Independénsia ida ne'e sira husik hela ona ba jerasaun sira ne’ebé mantein, defende valór sira ne’ebé líder sira husik hela.
"Ha’u hanoin durante ne'e ita hotu hatene oinsá relasaun ho Prezidente, parlamentu, orgaun soberanu sira-ne'e. Entaun ha’u-nia intensaun iha ne'eba ne'e atu dehan, ha'u mak sai prezidente, ha’u hakarak prezidente ida ne’ebé bele komunika ho partidu hothotu, komunika ho orgaun soberanu hothotu”, hatete nia.
Tanba Prezidente Repúblika nu’udar orgaun soberanu dahuluk, nomós aman ida ne'ebe tenke sai parte husi solusaun ba problema, no labele sai problema fali ba problema seluk. (*)