Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Tempotimor (Dili)-Governu liuhusi Konsellu Ministru (KM) aprova ona projetu dekretu-lei ne’ebé aprezenta husi Ministru Petróleo no Rekursus Minerais, Francisco da Costa Monteiro, kona-ba Timor Gas & Petróleu, E.P (TIMOR GAP), Autoridade Nacional Petróleu (ANP), No Institutu Petróleu no Jeolójia (IPJ).

Ba alterasaun daruak kona-ba Dekretu-Lei nú. 31/2011, loron 27 fulan-jullu, TIMOR GAP-Timor Gas & Petróleu, E.P. Alterasaun ida-ne’e ho objetivu atu korrije impresaun no falla sia ne’ebé deteta ona, nune’e mós adapta estrutura governasaun TIMOR GAP, E.P nian, sai norma ne’ebé empreza internasionál no nasionál hosi setór enerjétiku halo-tuir, aleinde habelar ninia ámbitu atuasaun hodi hasoru dezafius tranzisaun enerjétika ho di’ak liu.

Tanba ne’e, buka mós atu simplifika no otimiza diploma ne’e, hodi revoga dispozisoins ne’ebé prevee ona iha lejizlasaun aplikavel seluk atu evita duplikasaun no konfuzaun.

Nune’e mós reorientasaun estratéjika ne’e ho objetivu atu foka TIMOR GAP, E.P. iha ninia misaun prioritária, hodi evita desperdísiu iha atividade komersiál sira ne’ebé ladún iha vantajen, enkuantu projetus estratéjiku ba futuru Timor-Leste nian seidauk hetan avansu ne’ebé ita hakarak.

Iha altesaun ne’e mós atu aumenta grau transparénsia no kontrole atuasaun TIMOR GAP, E.P. nian, hodi aliña ninia atividade ne’e ho prátikas internasionais ne’ebé di’ak liu no lejizlasaun nasionál, hodi kontribui ba kredibilidade setór ne’e, no ba manutensaun estatutu Timor-Leste nian iha Inisiativa ba Transparénsia iha Indústrias Extrativa.

Ba alterasaun datoluk kona-ba Dekretu-Lei n. 20/2028, loron 19 fulan-juñu, ne’ebé kria Autoridade Nacional Petróleu. Ho alterasaun ida-ne’e, Autoridade Nasionál Petróleu sei asume fila-fali kompeténsia no atribuisaun sira ne’ebé ho eskluzivu sentraliza iha matéria ida setór petróleu no gas no área sira ne’ebé iha relasaun, hodi nune’e bele foka iha setór ne’e no aloka ninia rekursus tomak ba ninia dezenvolvimentu atu nune’e bele kontribui ho forma efetiva, hanesan halo ona to’o daudaun ne’e, ba dezenvolvimentu ekonómiku nasaun ne’e nian, nune’e mós hodi permite investimentu Estadu nian iha setór ekonómiku no sosiál prioritáriu sira seluk.

Alterasaun ne’e mós atu kria fila-fali mós regras organizasaun estrutura ezekutiva ANP nian, hodi fó prioridade ba méritu no kompeténsias téknikas ninia ekipa nian, aleinde habelar ninia ámbitu hodi ninia atuasaun hodi abranje área foun sira ne’ebé mai-hosi tranzisaun enerjétika.

Ba kriasaun Autoridade Nasionál Minerais, Institutu Públiku ne’ebé ho ninia atribuisaun sira, atu atua hanesan instituisaun reguladora ba setór rekursus minerais ho kumprimentu ne’ebé rigorozu ba  dispozisoins ne’ebé prevee ona iha Kódigu Mineiru, iha kualkér lejizlasaun ka regulamentasaun ezistente ka futura ne’ebé regula setór rekursus minerais.

Nune’e Kompeténsia regulasaun Autoridade Nasionál Minerais nian limita ona ba setór ne’ebé reguladu, no restrinje ba fiksasaun norma téknika operasionál sira, rekizitu sira ne’ebé h natureza administrativa ka regula inkumprimentu hosi rua ne’e, ho dependénsia no obediénsia ne’ebé rigoroza ba lei sira ne’ebé vigora, inklui, liuliu, ba efeitu hosi Artigu 157.º n. 2 Kódigu Mineiru.

Estinsaun Kompañia Mineira Timor-Leste, S.A. no kriasaun Murak Rai Timor, E.P.. Hodi konsidera indísius rikeza minerál, no aumentu signifikativu iha númeru privadus interesadus hodi investe iha setór rekursus minerais, sai imperativu fó ba Estadu mekanizmu nesesáriu sira hodi atua, ho forma efisiente, klara no transparente iha setór xave ekonomia nasionál ida-ne’e.

Haree ba prioridade no interese estratéjiku nasionál sira, tuir hatuur ona iha Programa Governu Konstitusionál IX rekomenda revizaun profunda ida ba forma partisipasaun Estadu nian iha Atividades Mineiras, hanesan liuhosi estinsaun Kompañia Mineira Timor-Leste, S.A, no kriasaun Emprea Públika ida ne’ebé bele atua iha setór ne’e ho forma plena no efikás, ho tutela no supervizaun efetiva hosi Governu.

Alterasaun dahuluk kona-ba Dekretu-Lei n. 33/2012, loron 18 fulan-jullu, ne’ebé kria Institutu Petróleu no Jeolójia. Hodi konsidera katak Institutu Petróleu no Jeolójia (IPJ) kria liu ona tinan 11 liubá, presiza atualiza ninia organizasaun no misaun, hodi garante melloramentu ba koñesimentu ne’ebé kontínuu kona-ba rekursus jeolójikus ezistente no posibilidade ba aproveitamentu sustentavel iha konseitu ekonomia sirkulár ida, ho ninia transformasaun iha Institutu Petróleu no Jeolojia.

Institut públiku ida-ne’e ho nia misaun prinsipál atu fó impulsu no realiza asaun investigasaun, demonstrasaun no transferénsia koñesimentu, asisténsia téknika no teknolójika, apoiu laboratorial no prestasaun servisus seluk ne’ebé dirije ba empreza sira, iha área jeosiénsias no geoteknolojias. (*)

Tempotimor (Dili)-Institutu Jestaun no Ekipamentu Institutu Públiku (IJE-IP), Eletrisidade Timor-Leste, Empreza Públiku (EDTL.EP) no Institutu Petróleu no Jeolójia (IPJ-IP) asinatura akordu ka MoU (Memoradum of Understanding) ba koperasaun servisu entre instituisaun tolu hodi responde servisu no atendimentu Públiku.

Tempotimor (Dili) – Maske Timor-Leste iha rikusoin oin-oin ne’ebé mai husi natureza hanesan mina, ai-kameli, kafé no seluk tan. Maibé, riku mós ho risku no poténsia bo’ot atu nasaun foun ne’e hasoru.
 
“Ita la’ós riku iha rikusoin de'it, ita riku mós iha risku. Risku ne’e iha ami nia parte jeolojia, ami bolu risku jeolójiku ne’ebé fahe ba rua, ida rísku mai husi natureza hanesan rai halai, ida fali risku artefisiais,”esplika Prezidente Institutu Petróleu no Jeolojia (IPJ), Hélio Casimiro Guterres, Segunda (16/12/19), bainhira lansa Sentru Informasaun kona-ba monitorizasaun terramoto no tasi sa’e ka tsunami. 
 
Guterres dehan, liuhosi lansamentu ne’e, bele hatudu pasu pozitivu ida ba serbisu IPJ nian. Nune’e, bele habelar liután instituisaun no foku espesífiku ba rai nakdoko no tasi sa’e nian.
 
Iha 2018, tuir Guterres, IPJ konsege sosa ona mákina tolu atu deteta rai nakdoko no tsunami, atu monitoriza situasaun refere.
 
Iha mós planu atu sosa tan ekipamentu hanesan atu monta iha RAEOA, tanba bazeia ba pontu de vista tékniku IPJ kona-ba rai nakdoko no tsunami.
 
“Ita-nia rai Timor situa ho koloka iha fatin ring of fire ou aneis de fogu, aat ka di’ak, risku sira ne’e sei akontese mai ita. Liuliu risku vulkaun la akontese iha ne’e. Maibé, ninia ondas vulkániku husi tasi feto nian afeta mai to’o ita Timor inkui ita-nia rai nakdoko,” esplika Guterres.
 
Maske nune’e, nia salienta, atu adapta ho rísku sira ne’e, maka presiza investe iha tékniku no mós ekipamentus, atu nune’e bele hodi alerta ba sidadaun sira atu buka moris.
 
Guterres dehan, rísku ne’ebé bo’ot liu ba zona seízmiku mak iha Munisípiu Ainaro ho Manatutu, parte Laclo nian. Ne’e duni, tuir Guterres, presiza monta tan ekipamentu seízmumeter iha munisípiu refere. Tanba, entre munisípiu rua ne’e, rísku bo’ot liu maka iha Laclo nian.

Tempotimor (Dili)- Instituto Petróleo no Jeolójia (IPG) identifika katak Timor Leste iha rekursu uraniu ne’ebé bele utuliza ba enerjia no bomba atomiku.

Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« March 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Tempo Timor Networks

Online Counter