Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Tempotimor (Dili)-Prezidente Repúblika Eleitu, José Ramos Horta hatete, Amo Papa Francisco ne’ebé tuir planu sei halo vizita mai Timor-Leste (TL) iha tinan 2022, maibé bele kansela, tanba tenta hela vizita Moskow-Rusia hodi buka solusaun ba funu entre nasaun Russia ho Ukraina.

Tempotimor (Dili)-Prezidente Repúblika (PR) eleitu, José Ramos Horta konsidera prezensa igreja katólika iha Timor-Leste sai nu’udar parseiru di'ak ba Prezidente Repúblika atubele rona nia opiniaun no rekomendasaun kona-ba kestaun moris povu nian.

Tempotimor (Dili)-Igreja Katòlika Timor-Leste liuhusi Konferèsia Episkopàl Timorense ho Komisaun Nasionál ba Justisa no Páz (CET-CNJP) fó atensaun ba Prezidente Repúblika eleitu, José Ramos Horta atu lebele aumenta krize foun maibé buka dalan oinsá solusiona problema atuál iha rai laran.

Tempotimor (Dili)-Koordenadór Jerál ba Programa Edukasaun Sidadania, Padre (Pe.) Domingos Soares Maubere husu ba Kandidatu Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta no Fransisco Guterres ‘Lu Olo’ ho fuan boot atu simu rezultadu eleisaun prezidensiál iha loron tersa (19/04).

Tempotimor (Dili) - Bankada Congresso Nacional Reconstrução Timor-Leste (CNRT) konkorda ho pozisaun Igreja nian ne'ebé bandu sidadaun sira halo halo juramentu ba partidu polítiku.

Tempotimor (Dili)-Ameasa husi Corona Virus Deasses 2019 (Covid-19) ne'ebé iha ona matan laran obriga parte igreja Katolika Timor Leste hodi foti desizaun atu hapara atividade misa paskal iha igreja sira iha Timor laran tomak.

The former priest who is under investigation for sexually abusing girls in an orphanage in Oecusse, has been arrested again. The suspect was under ‘house arrest’ in Maliana, but was spotted on the ferry ‘Success’ which left Dili harbour on Tuesday afternoon (12 November). When he arrived in Oecusse early Wednesday morning (13 November) the police was waiting for the ex-priest in the port, arrested him and took him to the police station in Oecusse. ‘I am acting on the orders of the PGR,’ confirmed Arnaldo de Araujo, the police commander in Oecusse to Tempo Timor by telephone, referring to the Prosecutor General of the Republic.

 KARTA NAKLOKE BA FUNSIONÁRIU, LABARIK NO FOINSA’E SIRA IHA UMA-MAHON TOPU HONIS

Ba funsionáriu no mós labarik no foinsa’e sira ne’ebé hela iha Topu Honis, Therese ho hau hato’o ami-nia domin no felisidades. Liu tiha tinan ida ona dezde tempu ikus liubá ne’ebé ami konsege bele ba vizita imi hotu, ami sente saudades no hanoin beibeik imi loroloron.

Hau-nia irmaun Greg ne’ebé ba vizita Topu Honis dala ida ho hau, karik imi sei lembra nia, husu mai hau iha inísiu tinan ida-ne’e kona-ba saida mak loron 5 ne’ebé kmanek iha hau-nia moris, 2 hosi loron sira ne’ebé kmanek iha hau-nia moris – kleur ona uitoan – mak hau pasa ona iha Topu Honis. Iha viajen ida primeiru ne’ebé hau ho Therese halo iha tinan 2015, ne’e nu’udár esperiénsia ida kmanek tebes bainhira hasoru imi hotu ba primeiravés – nakonu ho ksolok no hamnasa, nakonu ho memórias furak hosi viajen ne’e, maibé partikularmente momentu ne’ebé mak ita pasa hamutuk iha Kutet. Loron ida seluk ne’ebé kmanek iha hau-nia moris mak viajen ida ikus ne’ebé ami halo iha fulan Juñu tinan kotuk iha-ne’ebé hau tenke kaer bís eskola nian iha Mahata. Labarik boot sira kontente tebetebes, hau sei lembra katak hau halai sala tiha dalan iha rotunda nune’e ita tenke volta fali – imi hotu hamnasa hau. Sira-ne’e mak memórias kmanek no loron hirak kmanek liu iha hau-nia moris ne’ebé hau hanoin hikas ho laran-ksolok, maibé mós ho tristeza.

Buat barak mak akontese ona ba imi-nia komunidade iha tinan kotuk no tristeza ne’e mai hosi mudansas resente ne’ebé mosu ona iha Topu Honis.

Liu tinan 4 ona dezde Therese ho hau halo vizita primeiravés ba Topu Honis no hasoru malu ho Richard Daschbach no mós ho inan no labarik sira iha Topu Honis. Durante vizita iha tinan 2015 nian ne’e Richard aprezenta ami ba imi hotu-hotu no Therese ho hau deside katak ami sei tulun Richard ho kualkér maneira ne’ebé ami bele hodi fó moris ida di’akliu ba Komunidade Topu Honis. Ami konkorda atu fornese apoiu finanseiru adisionál ba Topu Honis hodi nune’e bele halo melloria ba labarik sira-nia saúde. Hori tempu ne’ebá kedas, kada tinan, ami fornese apoiu finanseiru ba Topu Honis ho baze ida regulár.

Richard Daschbach halo buat barak, buat di’ak barak, ninia obra iha Topu Honis no ninia servisu ba Timor-Leste rekoñesidu iha mundu tomak, ema hotu ne’ebé hasoru ona nia konsidera katak nia nu’udár ema-boot ida no umanitáriu boot ida. Hau hadomi nia hanesan hadomi hau-nia maun no hau-nia aman. Maibé nia trai tiha ona fiar no konfiansa ne’ebé mak komunidade Topu Honis no povu Timor-Leste haraik ba nia iha tinan barak nia laran, no nia mós trai ona domin no konfiansa hosi ema hotu-hotu no organizasaun sira ne’ebé fornese apoiu finanseiru kontínua ba nia no komunidade Topu Honis. Hau hatene ida-ne’e loos duni tanba Richard Daschbach rasik mak hateten mai hau kona-ba saida mak nia halo ba labarik sira iha Topu Honis.

Ne’e-duni permite hau atu hateten lia-loos ba imi tuir hau-nia hatene:

Iha fulan Fevereiru 2018 hau rona katak SVD iha Dili hasai tiha ona Richard hosi Topu Honis. Hau presiza hatene loloos tansá no sira hateten mai hau katak nia halo ona abuzu seksuál ba foinsa’e feto sira ne’ebé nia tau-matan ba. Hau hakerek email ba Richard hodi husu-tuir ba nia kona-ba buat ne’ebé akontese no nia fó-hatene mai hau katak nia katuas badadaun ona no deside atu reforma hodi ba hela iha rezidénsia SVD nian iha Dili.

Foufoun susar tebes mai hau atu fiar ba akuzasaun sira-ne’e, ne’e-duni hau deside iha fulan Abríl 2018 atu ba vizita Richard iha Dili. Durante vizita ida-ne’e, hau hasoru malu ho Richard iha okaziaun 3 ketaketak, iha okaziaun rua mak nia konfesa duni mai hau katak nia seksualmente haterus-hamoe foinsa’e feto sira iha Kutet, katak nia halo abuzu ba sira no halo ona ida-ne’e ba tempu ida naruk. Bainhira hau husu nia karik nia sente neon-sala ka lae ba ninia hahalok sira-ne’e, nia dehan LAE, nia sempre sente nune’e nafatin. Saida mak nia hateten mai hau ne’e halo hau hakfodak tebes, ida-ne’e harahun tiha hau-nia domin no respeitu ba nia. Hahalok ida-ne’e la’ós deit halo hau sente hakribit katak kualkér mane ruma bele halo abuzu ba labarik sira ne’ebé mak nia tau-matan ba, maibé hau hatene tiha kedas katak ninia hahalok sira-ne’e la’ós deit buat aat maibé mós nu’udár krimes graves.

Tanba saida mak nia dehan mai hau ne’e afeta ona feto foinsa’e barak tebes iha Topu Honis, nune’e hau laiha tan opsaun seluk maibé atu halo denúnsia ba autoridade judisiál sira kona-ba buat ne’ebé mak Richard hateten ona mai hau.

Lia-loos mak ida-ne’e - Richard hato’o buat hirak-ne’e mai hau no Lily Tarung mós iha ne’ebá no rona rasik saida mak Richard hateten.

Richard nia hahalok sira-ne’e nu’udár pekadu ida hasoru Maromak, buat aat no kriminoza. Igreja Katólika nian iha Vatikanu hala’o tiha ona investigasaun ida no deside iha fulan Novembru 2018 atu hasai nia hosi Igreja Katólika – Richard la’ós ona amlulik. Nia la’ós reforma, maibé demitidu tanba deskobre katak nia halo ona abuzu seksuál ba labarik-feto sira iha Topu Honis. Investigasaun kriminál kontinua halo ba abuzu sira ne’ebé nia admiti ona, tanba ne’e-duni mak halo detensaun ba nia no mós hasai tiha nia hosi komunidade Topu Honis. Sei laiha medidas ruma ne’ebé mak foti hasoru Richard anaunsér bainhira nia konfesa duni kona-ba krime sira-ne’e no mós iha evidénsias signifikativa kontra nia.

Hau-nia desizaun hodi halo denúnsia ba konversas entre hau ho Richard ne’e ba autoridade sira atu nune’e justisa bele prevalese no nia nunka sei bele halo tan abuzu seksuál ba foinsa’e feto sira ne’ebé nia tau-matan ba.

Depoizde Richard nia konfisaun kona-ba abuzu seksuál ne’e, hau tenke foti desizaun ne’ebé difísil duni hodi hapara tiha finansiamentu ba Topu Honis. Susar tebetebes atu foti desizaun ida-ne’e tanba hau lakohi atu labarik sira iha Topu Honis sai vítimas dala ida tan. Hau hatene katak Topu Honis mak imi-nia uma no mós katak imi presiza duni hakmahan-fatin no apoiu ne’ebé nia fó. Hau koko duni atu serbisu hamutuk ho Lily Tarung ho esperansa katak, tanba nia mós rona rasik Richard konfesa kona-ba krime sira ne’ebé halo ona, entaun nia sei foti medidas sériu atu proteje labarik sira iha Topu Honis. Maibé Lily nia atuasaun sira ne’ebé apoia Richard atu fila hikas hosi SVD iha Dili hodi ba Kutete (molok polísia halo detensaun ba nia) no mós ninia vizita regulár sira ba Maliana iha-ne’ebé mak haruka nia ba iha Tribunál, halo sai imposível atu kontinua ho ami-nia apoiu finanseiru. Hau komprende katak doadór sira seluk mós hapara ona sira-nia apoiu. Ne’e buat ida normál ba doadór sira atu hapara apoiu bainhira revela ona katak abuzu ba labarik sira-ne’e akontese duni no mós bainhira instituisaun la foti medidas ruma atu suporta no proteje labarik sira.

Therese ho hau no apoiadór sira seluk Topu Honis nian hadomi no respeita imi ida-idak, imi hotu hatudu ona mai ami la’ós buat leet maibé domin no respeitu iha ami-nia vizita hotu-hotu ba iha ne’ebá. Domin no respeitu ne’ebé imi hatudu ona ne’e liu dala barak tebes fó fila hikas ba imi. La’ós atu fó-kulpa no tuir loloos la’ós atu hamoe imi ruma ba buat ne’ebé akontese ona – ne’e la’ós imi-nia salan, só Richard deit mak sai kulpadu ba ninia hahalok sira. Ninia hahalok sira-ne’e kriminál no indefensível.

Ba inan hotu-hotu iha Topu Honis: Hau dehan ba imi ida-idak katak ita hotu-hotu iha responsabilidade ida atu garante seguransa hosi labarik sira ne’ebé mak ita tau-matan ba. Ita ida-idak, inklui hau rasik, la konsege halo ida-ne’e. Hau la fó-kulpa ba imi ka ba hau-nia an rasik, maibé ita nu’udár katuas-ferik la konsege atu proteje ita-nia oan sira hosi Richard –ita devia halo buat ne’ebé di’akliu no agora ita tenke rekoñese verdade kona-ba buat ne’ebé akontese ona no ita tenke halo di’akliu iha futuru. Keta taka imi-nia matan no halo finji katak laiha alegasasun forte hasoru Richard. Ema hotu-hotu iha kapasidade atu halo buat di’ak no aat. Hau rona rasik hosi Richard katak nia halo duni abuzu ba labarik sira iha Topu Honis no agora daudaun hau fahe ho imi hotu. Ita presiza suporta labarik sira liuhosi hatudu solidariedade, ko’alia ba sira ka ajuda sira hodi asesu ba servisu sira ne’ebé bele fornese apoiu ne’ebé sira presiza. Labarik no foinsa’e sira-ne’e karik lahatene katak sira presiza duni apoiu ida hanesan ne’e no dalaruma bele dehan tan katak sira la presiza. Maibé dalabarak ida-ne’e mak reasaun hosi vitíma sira abuzu nian. Bainhira ita ignora buat ne’ebé akontese ona, ne’e katak ita sai sala-maluk hosi abuzu sira ne’ebé Richard halo tiha ona, ne’ebé mak rezulta ona iha ninia demisaun hosi igreja no detensaun hosi polísia.

Ba labarik sira iha Topu Honis [sira ne’ebé mak agora daudaun sei hela iha ne’ebá no mós sira seluk ne’ebé uluk hela iha ne’ebá]: Ema sempre halo buat di’ak no mós ema sempre halo buat aat. Buat ne’ebé Richard hateten mai hau katak nia halo ona hasoru labarik sira iha Topu Honis ne’e aat duni, no aat tebetebes. Ema sira ne’ebé halo buat aat ne’e tenke responsabiliza sira-nia hahalok; tan ne’e mak Richard demitidu hosi amlulik, hetan detensaun hosi polísia no agora daudaun tuir hela investigasaun. Ema ida nia idade ka buat di’ak sira ne’ebé mak sira halo ona iha pasadu ne’e sei nunka bele sai justifikasaun ida atu taka imi-nia matan ba buat aat ne’ebé nia halo. Rekoñesimentu ba buat aat sira ne’ebé nia halo tiha ona ne’e la signifika katak atu nega fali apoiu ne’ebé mak imi simu ona. Maske Richard mak ema ne’ebé iha ne’ebá no hela iha Topu Honis, maibé nia la fornese mesak apoiu sira-ne’e hotu no ema barak mak, realmente, suporta imi no komunidade liuhosi Richard. Apoiu ne’ebé mak imi hetan ona durante hela iha Topu Honis la signifika katak imi deve ba Richard no imi presiza selu ho imi-nia silénsiu. Buat ne’ebé sala tenke ko’alia sai. Ne’e la’ós fasil, maibé ida-ne’e mak maneira moris komunidade nian iha Timor-Leste, no ho maneira ne’e deit mak, hau fiar, Topu Honis bele hetan futuru ida ho laran-moos.

Labarik no foinsa’e sira mak hau hadomi, bainhira ema adultu sira halo hahalok seksuál ho labarik sira, kulpa ne’e nunka duun ba labarik sira. Lei no Igreja hatuur momoos ona katak ida be kulpa ne’e mak ema adultu ne’ebé aproveita ka foti vantajen hosi labarik sira. Hau rona ona katak labarik boot balun iha Topu Honis ameasa no fó presaun ba foinsa’e feto sira atu labele ko’alia sai kona-ba buat ne’ebé akontese iha Richard nia kuartu laran iha tinan barak nia laran. Hau espera katak ida-ne’e laloos tanba selae triste tebetebes bainhira haree maun sira la suporta sira-nia feton sira ne’ebé sei ki’ik.

Therese ho hau laiha tan opsaun seluk alende atu hapara tiha apoiu finanseiru ba Topu Honis. Ami sei nafatin diretamente fó apoiu finanseiru ruma ba imi nain hira ne’e ida atu remata Universidade no ami prontu nafatin atu fó apoiu iha aban-bainrua. Favór keta hanoin katak ami abandona tiha ona imi. Ami sempre prontu nafatin atu suporta imi no ami espera katak imi no Topu Honis bele sai nafatin parte importante ida hosi ami-nia moris. Maibé ami labele kontinua fó apoiu finanseiru se bainhira laiha medidas ruma ne’ebé foti atu proteje labarik sira no mós atu suporta sira.

Ba komunidade lokál tomak: Topu Honis ne’e parte hosi imi-nia komunidade no fó ona oportunidade ba imi-nia oan sira, permite sira atu eskola no hetan moris ida saudável. Labarik sira laiha tusan ba ema ruma ne’ebé suporta ona sira no sei nunka bele sai vítima ba abuzu hodi troka ka selu fali ba apoiu finanseiru no hakmahan-fatin ne’ebé sira hetan. Se ita hanoin ho forma kontráriu ne’e simplesmente signifika katak ita nega tiha umanidade bázika hosi labarik Oecusse oan sira. Hahalok aat hosi ema ida nian sei labele taka odamatan atu kontinua fó apoiu ba labarik sira ne’ebé hela iha Topu Honis no mós atu fornese apoiu iha aban-bainrua ba labarik sira ne’ebé presiza. Ami hatene katak iha tempu ida Topu Honis reprezenta duni oportunidade reál ida atu suporta labarik Oecusse oan sira hodi hetan susesu apezarde dezafiu sira. Mezmu karik Richard hala’o ona knaar ida boot iha Topu Honis no agora daudaun autoridade sira hasai ona nia tanba buat hirak ne’ebé nia konfesa katak nia halo duni ona hasoru labarik sira iha ne’ebá, maibé ami sempre hanoin katak komunidade ne’e rasik – imi hotu-hotu, kuidadu ba malu no respeita malu – bele sai forte no bele hakat ba futuru ida ne’ebé naroman liutan.

Therese ho hau sempre apresia tempu ne’ebé mak ami konsege pasa ona iha Topu Honis no mós iha Timor-Leste. Ami sempre sente katak ema hotu-hotu ne’ebé ami hasoru simu ona ami ho laran-di’ak no domin no ami sempre koko nafatin atu fila hikas ba domin ida-ne’e.

Therese ho hau espera katak Topu Honis bele funsiona nafatin, hodi kontinua tau matan ba feto no labarik sira ne’ebé buka hakmahan-fatin iha ne’ebá no mós ami espera no reza katak sei nunka iha tan foinsa’e feto sira iha fatin ne’ebé deit iha mundu, maibé partikularmente iha Topu Honis, sai tan vítima ba abuzu fíziku ka seksuál.

Topu Honis sei nunka bele sai hanesan ne’e nafatin – konfiansa barak tebes mak sai traída, maibé bele sobrevive no bele iha tranzisaun ba hakmahan-fatin ida ne’ebé di’akliu no seguru liu ba ema sira ne’ebé presiza duni. Maibé, hau fiar katak tranzisaun ida-ne’e só bele akontese bainhira ita rekoñese buat saida mak akontese ona iha pasadu no harii futuru ida ne’ebé bazeia ba domin no konfiansa, futuru ida ne’ebé garante seguransa ba feto no labarik sira ne’ebé buka protesaun.

Therese ho hau no mós maluk sira seluk ne’ebé fó ona apoiu ba Topu Honis iha pasadu sei prontu nafatin atu hafó apoiu finanseiru ba imi iha aban-bainrua se bainhira aplika duni mudansa sira ne’ebé garante labarik sira-nia seguransa, inklui estabelese estrutura jestaun ida profisionál ne’ebé ho esperiénsia ba kuidadu labarik nian, órgaun supervizaun ida formál atu monitoriza funsionamentu orfanatu/uma-mahon nian, no fornese apoiu pesoál direta ba labarik foinsa’e sira ne’ebé hela iha Topu Honis iha tinan hirak ikus ne’e hodi garante katak sira sei la sai vítima ba kualkér ameasa ka ta’uk.

Iha organizasaun apoiu lubuk ida iha Timor-Leste ne’ebé bele ajuda imi durante tranzisaun ne’e. Hau ko’alia ona ho Fokupers, organizasaun sosiedade sivíl ida rekoñesidu tebetebes ne’ebé fó apoiu ba feto no labarik sira, no sira konkorda atu prontu hodi hafó tipu apoiu balun ba labarik-feto no mós feto sira, se imi presiza/hakarak. Bele liga ba ninia Diretora, Sra. Maria José Guterres, liuhosi númeru 7624 82 98. Se karik imi mós hakarak, entaun imi bele kontaktu ba hau liuhosi Sr. Olívio Barros iha númeru 7689 17 24 no ita bele diskute kona-ba oinsá mak ami bele suporta imi hodi hakat ba oin nu’udár organizasaun ida, husik hela pasadu iha kotuk no envolve ema sira seluk ne’ebé bele tau labarik sira-nia interese iha prioridade ne’ebé aas liuhotu.

Hau hakarak duni atu fila hikas ba Topu Honis no hateke ba imi-nia matan laran no bele haree liuhosi matan sira-ne’e futuru ida naroman ne’ebé imi hotu sei hetan iha loron aban.

Ho Respeitu no Domin,

 

Tony Hamilton

 By : Martinho G. da Silva Gusmão

Husi 2018 to’o agora ita nia vocabulário politico ida de’it – “impasse política” – ho bahasa Indonesia karik atu dehan “kemacetan politik”. Ne’e katak, ba oin mos la diak, hakiduk mai kotuk mos labele, ses ba karuk ka kuana mos patina hela de’it. Maski ita hotu concorda ho liafuan ida ne’e nudar problema boot, maibe ita hotu nia hanoin mos “empate” hela. Nune’e, ita hotu hoku iha taho laran. Maski iha vontade boot tebes atu hakat liu impasse, maibe foti mak la sae, hiit mak la ba!

Tempotimor (Dili) - Hafoin sorumutuk ho Prezidenti da Repúblika, Segunda (22/07/2019) ba Tempotimor.com, Amu Martinho Gusmão nu'udar membru komisaun ba selebrasaun 25 anus Komisaun Justisa e Paz iha Timor-Leste, informa kona-ba importansia Komisaun Justisa e Paz iha Timor-Leste. 

Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« March 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Tempo Timor Networks

Online Counter