Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Tempotimor (Dili) – Mália da Costa, estudante Ensinu Sekundária Colégio (ESC) São Paulo São Pedro Aileu, Segunda (14/10/19) durante oras ida nia laran, asume knaar hanesan deputada.

Inklui deputadu, Mália sai mós Prezidente Bankada Partidu Demokrátika (PD) iha uma fukun Parlamentu Nasionál. Durante asume ninia pasta, Mália hanesan deputada iha PN espresa nia sentimentu triste, relasiona ho situasaun ambientál iha Kapitál Dili.

"Ha'u nu'udar labarik feto ida, ha'u sente triste ho situasaun meiu ambiente, ne'ebé oras ne'e ema barak ladún iha konxiénsia hodi sunu rai arbiru. Tanba ne'e, nia impaktu ba iha futuru bainhira tempu udan halo rai monu no estrada sira ne'ebé sai estratéjiku ba viajem pasajeiru sira nian, inklui ba labarik feto sira iha tempu ba eskola," espresa Mália da Costa iha plenária bainhira nia hato'o ninia intervensaun.

Iha plenária ne'e, Mália fó mós ninia sujestaun ba Parlamentu Nasionál atu haforsa liután lei tara-bandu ne'ebé implementa ona iha suku sira.

"Husu ba PN atu haforsa liután lei tara-bandu ne'ebé estabelese ona iha suku sira, tanba realidade hatudu katak ema kontinua sunu rai, ne'ebé rejulta ahi han komunidade nia uma kuaze 100 resin, animal no rikeza iha Munisípiu Ermera,” nia esplika.

Nia afirma, iha Konstituisaun RDTL artigu 61 kona-ba Meiu Ambiente, tanba ne'e ema hotu iha direitu moris di'ak iha ambiente no familiar liután, tanba ne'e atu solusiona kestaun ne'e iha pontus importante haat.

"Pontus importante haat man hanesan, Fó importánsia hodi rezolve mudansa klímatika, aplika polítika iha nivél nasionál, presiza iha rekursu umanu ne'ebé di'ak hodi apoiu nai ulun sira, no ikus liu mak labarik feto sira presiza hetan oportunidade hodi espresa nia opiniaun hodi halo desizaun ba mudansa klimatika no ambientaál," dehan Mália.

Tempotimor (Dili) – Prezidente Komisaun E Parlamentu Nasionál (PN), Deputadu Abel Pires konsidera, liña eletrisidade iha área rurál kuaze di'ak ona. Maibé, bee moos sei sai preokupasaun.  

"Iha bee moos nian mak sei preokupa tebes. Iha kapitál Dili de'it sei falta bee moos. Tan ne'e presiza halo eskala seriu liu iha parte bee moos nian, depois mak ba estrada no liña eletrisidade," informa Abel iha Parlamentu Nasionál, Kinta (10/10/19).

Nia rekoñese, infraestrutura báziku kada tinan preokupa hela dei't atu hadi'a. Tantu iha munisípiu no suku balun ne'ebé seidauk di'ak. Maibé, espera ba tan tinan ida rua, garante ona sei asesu hotu," nia promote.

Tuir Abel, durante ne'e, Austrália mós fó sira-nia suporta boot ba infraestrutura estrada rurál, liuhosi programa estrada ba dezenvolvimentu. Tan ne'e, nia dehan, sei garante la'o neineik sei di'ak hotu.

Tempotimor (Dili) – Komisaun F ne'ebé trata asuntu saúde, seguransa sosiais no igualidade jéneru semana oin sei ba foti dadus kona-ba vítima sira ne'ebé iha semana semana liubá, hetan afetadu inséndiu iha Munisípiu Ermera, Likisa, Aileu no Bobonaro.

"Ohin, ami mós ko'alia kona-ba akontese ahi han uma iha Ermera, Likisa, Aileu no Bobonaro. Parlamentu Nasionál liuhosi reuniaun lideres bankada nian, preokupa ba dezastre ne'e. Tan ne'e, Komisaun F iha semana oin, sei ba baze hodi haree situasaun ne'e no rekolla dadus," tenik Prezidente Parlamentu Nasionál,  Arão Noé de Jesus da Costa Amarál, iha PN, Kinta (10/10/19).

Nia afirma, bainhira dadus iha ona, PN sei halo audiénsia ho Governu liuliu ministériu tutela, hodi apoiu vítima sira.

"Komisaun ba foti dadus akontesimentu ne'e tomak para ita haree nesesidade saida mak populasaun sira presiza, nune'e para halo audiensi ho governu liu-liu ministériu ne'ebé tutela ba bele fó asisténsia tanba agora besok ona udan, entaun presiza iha uma mohon ba vítima sira ne'ebé sofre husi inséndiu ne'e" dehan Arão.

 Hein Investigasaun

Alende ne'e, Governu liuhosi Sekretáriu Estadu Protesaun Sivíl (SEPS) fó ona apoiu emerjénsia ba vítima hamutuk 199 husi Munisípiu Ermera, Likisa, Aileu no Bobonaro ne'ebé afetadu husi inséndiu.

"Dezastre Naturais iha Munisípiu Ermera, Likisa, Aileu no Bobonaro dadus atuál hamutuk 572. Husi dadus hirak ne'e, ita fó ona apoiu emerjénsia iha 199. Sei kontinua iha levantamentu dadus," dehan Sekretáriu Estadu Protesaun Sivíl (SEPS), Alexandrino dos Santos iha Palásiu Governu, Kuarta (09/10/19).

Tuir SEPS katak, kazu inséndiu ne'ebé akontese iha Ermera hola parte ona krime ambientál. Tanba ne'e, sei hein investigasaun.

"Kazu inséndiu ne'e ita servisu hamutuk ho PNTL ne'ebé fó ona ordem no kontaktu ona mós ba Sekretáriu Estadu  Ambiente (SEA), hodi haree. Tanba sunu rai, ema ida de'it nia hahalok iha vítima kuaze atus resin. Tanba ne'e, tama ona iha krime ambientál. Nune'e ita koopera ona ho PNTL hodi halo investigasaun" dehan SEPS.

Tempotimor (Dili) – Parlamentu Nasionál (PN), Kinta (10/10/19) diskute ona kalendáriu ba debate Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2020, bainhira proposta refere iha loron 15 Outubru, tama iha Parlamentu Nasionál.

"Enkontru lideres bankada ohin, deskute kona-ba ajenda semana oin nian. Inklui mós, kalendáriu ba debate Orsamentu Jerál Estadu tinan 2020 ne'ebé atu mai iha PN iha 15 Outubru. Entaun, ohin ami halo previzaun hotu para ami iha ona kalendáriu," tenik Prezidente Parlamentu Nasionál,  Arão Noé de Jesus da Costa Amarál, iha PN, Kinta (10/10/19).

OJE tinan 2020 ho montante billaun $1.95 ne'e, Governu haruka ba Parlamentu Nasionál hodi halo apresiasaun no hetan aprovasaun.

"OJE 2020 ne'e atu kobre husi programa prioridade nasionál ne'ebé define ona husi VIII Governu Konstituisionál ho valór millaun $241.271 ba saláriu no vensimentu millaun $738.248, bens no servisu millaun $457.773, transferénsia públika millaun $53.267, kapitál menór no ikus liu millaun $459.260 ba kapitál dezenvolvimentu, hetan ona aprova husi Konsellu Ministru,” Arão hatete.

Tempotimor (Dili) – Prezidente Parlamentu Nasionál (PPN), Arão Noé de Jesus da Costa Amarál informa, proposta Lei Atividade Petrolífeiru (LAP) no Lei Fundu Petrolífeiru (LFP) ne'ebé hetan ona reapresiasaun husi Parlamentu Nasionál, Kinta (10/10/19) loraik sei haruka ba Prezidente Repúblika.

"Lei rua ne'ebé aprova iha Tersa (08/10/19) ne'e, horseik (kuarta) Komisaun C no D inklui tiha ona testu final. Horseik loraik no ohin dadeer ida tama. Ha'u despaxu ona ba Divizaun Apoiu Plenária (DIPLEN) para halo testu finál, para ha'u asina no haruka ba Prezidente Repúblika," informa PPN ne'e iha PN, Kinta (10/10/19).

Arão afirma, prazu ba Prezidente Repúblika hodi estuda no foti desizaun, durante loron tolunulu nia laran.

"Tuir lei loron tolunulu. Durante loron ruanulun nia laran, Prezidente Repúblika se hakarak haruka fali ba tribunal. Depois ba tribunál rekursu iha loron tolunulu nia laran, PR promulga ka vetu polítika," nia esplika.

PPN dehan, bainhira desizaun Prezidente Repúblika sai ona, mak Parlamentu Nasionál ezerse nia funsaun.

Tempotimor (Dili) – Bankada opozisaun iha Parlamentu Nasionál (PN), konsidera Aliansa Mudansa ba Progresu (AMP) foti empreza Timor Gap nia-oin, boot liu fali orgaun estadu, ne'ebé sai nu'udar ai-rin ba nasaun Timor-Leste.

Deputadu Adriano do Nascimento katak Timor Gap laiha direitu atu foti diretamente osan husi fundu minarai. Tanba, orgaun importante sira tenke hatán mak foti.

"Estadu iha limitasaun atu hasai osan %3. Kompañia, boot liu fali %5 ne'ebé la liu husi Parlamentu. Estadu atu hasai osan liuhosi Parlamentu Nasionál, Prezidente Repúblika no Tribunál. Maibé, Kompañia Timor Gap la liu. Ida ne'e mak la justu," dehan deputadu bankada PD ne'e iha plenária PN,  Tersa (08/10/19).

Nia afirma, proposta rua ne'ebé AMP aprezenta iha plenária hanesan proposta dudu malu nian. "Proposta rua ne'ebé AMP aprezenta ne'e, proposta dudu malu nian. Se mak forte liu, nia mak moris," Adriano dehan.

Iha fatin hanesan, deputadu bankada FRETILIN Antoninho Bianco katak, Timor Gap foti diretamente osan husi fundu mina rai, katak PN la presiza hatene.

"Timor Gap foti diretamente osan ne'e, signifika katak Parlamentu Nasionál la presiza hatene. Tribunal mós lae. Sira rasik mak foti husi Banku Sentrál no sira rasik mak halo aprovizionamentu," dehan Bianco.

Hatán ba kestaun ne'e, deputada AMP, Maria Angelina Sarmento hatete Timor Gap foti osan diretamente %5, maibé la limita mós kompeténsia Parlamentu Nasionál nian atu halo fiskalizasaun.

"Governu hatete katak sei la diminui kompeténsia Parlamentu Nasionál nian atu tau matan ba kualker investimentu, ne'ebé mak Governu sei halo. Ne'e signifika katak, PN sei iha nafatin kompeténsia atu haree ba investimentu estadu nian liuhosi  Timor Gap," Maria Angelina afirma.

Tempotimor (Dili) – Bankada FRETILIN iha Parlamentu Nasionál (PN) husu ba bankada Governu atu labele 'show force' ba proposta lei atividade petrolífeiru no lei fundu petrolífeiru ne'ebé hetan veto husi Prezidente Repúblika. Tanba, tuir bankada oposizaun ne'e, buat ida mak inkonstituisionalidade kontinua inkonstituisionalidade.

"Se ita hakarak show of power ne'e ita la'o. Maibé, ita la muda buat ida. Ida inkonstituisionalidade kontinua inkonstituisionalidade. Tanba la tuir buat ne'ebé mak tribunál hatudu nia konsekuénsia mak diploma ne'e sei la hetan promulgasaun," deklara Prezidente Bankada FRETILIN, Aniceto Guterres Lopes iha plenária PN, Tersa (08/10/19).

FRETILIN husu ba bankada Governu, atu halo reformulasaun ba diploma rua ne'ebé hetan julga husi Tribunál Rekursu no inkonstituisionalidade.

"Husu ba bankada Governu, mai ita hamutuk halo reformulasaun ba diploma sira ne'e, hanesan obrigasaun konstituisionál atu kumpri Konstituisaun RDTL no desizaun tribunal, nu'udar desizaun aas liu iha estadu Timor-Leste," dehan Aniceto Guterres.

Hatán ba deklarasaun ne'e, Prezidente Bankada CNRT Duarte Nunes katak, bankada Governu iha ona kondisaun ba halo reformulasaun ba diploma lei atividade petrolífeiru no lei fundu petrolífeiru.

Iha fatin hanesan, Bankada Partidu Libertasauan Povu (PLP), Maria Angelina Sarmento katak PLP prontu halo apresiasaun ba artigu ne'ebé mak ein kestaun.

"PLP Laiha objetivu show force. Maibé, oinsá mak show force be with dezenvolvimentu ba povu ida ne'e, atu lori dezenvolvimentu ne'ebé di'ak no sustentavel," dehan Maria.

Tempotimor (Dili) – Movimentu Universitáriu Timor-Leste (MUTL), Tersa (08/10/19) kontinua hala'o  asaun protesta ba Parlamentu Nasionál (PN), relasiona ho rezolusaun PN ne'ebé aprova orsamentu millaun $41 atu sosa tan karreta  foun ba deputadu sira.

Portavoz MUTL, Gregorio Alves lansa ameasa bainhira laiha resposta pozitivu husi PN, MUTL sei hala'o nafatin asaun protesta to'o hetan resposta.

"Orsamentu ne'ebe aprova millaun $41 atu sosa kareta Prado ba deputadu 47 pesoas, ne'ebé  ezije hela karreta foun, maski realidade hatudu povu halerik hela ba infraestrutura no problema seluk. Tansá  tenki sosa hela dei't karreta," dehan Gregorio Alves iha área Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL), Liceu, Tersa (08/10/19).

Tuir Gregorio, PN loloos gasta osan ba dezenvolvimentu hodi povu hotu bele sente benefísiu husi orsamentu hirak ne'e. Gastu osan labele ba elit polítika sira nia di'ak de'it. Maibé, presiza mós haree  povu nia moris.

Nia afirma, realidade hatudu iha parte edukasaun, kondisaun eskola barak mak la di'ak, fasilidade postu saúde menus, estrada, bee moos no eletrisidade ne'ebe povu halerik hela.

Tan ne'e, nia dehan, MUTL husu ba PN presiza tetu didiak antes atu sosa karreta foun. Tanba, osan atu sosa karreta ne'e povu nian no la'ós o montante boot.

Tempotimor (Dili) – Ajenda plenária iha Parlamentu Nasionál (PN), Segunda (07/10/19) kansela. Tuir Vise II Prezidente Parlamentu Nasionál, Luis Roberto kanselamentu ne'e bazeia ba regulamentu PN nian artigu 5 (lima), kona-ba subtituisaun.

Iha regulamentu ne'e, Luis hatutan, bainhira deputada ida la prezensa iha PN loron tolu tutuir malu, presiza halo karta notifikasaun ida ba bankada rasik hodi subtitui deputada balun.

"Maibé Deputada Helena Martins Belo ho Lucia Taeki, ne'ebé halo hela viajen espesiál ba Italia ne'e ba hala'o servisu misaun PN nian. Tanba ne'e, la presiza subtitui. Se ita kada komisaun ida bainhira hetan viza hala'o viajen ba liur, hotu-hotu iha subtitui ne'e razaun oinsá? Hau konsidera subtitui ne'e hanesan eiru ida," hatete Luis Roberto iha PN, Segunda (07/10/19).

Vice Prezidente PN ne'e esplika, antes karta husi Komisaun F relasiona ho viajen deputada nain rua nian ne'e ba Italia, tama ona iha meza PN, Prezidente PN mós hatún ona despaixu pozitivu iha dia 19 setembru, katak deputada nain rua ba hala'o enkontru ida iha Italia. Ida ne'e, luis dehan, hanesan hala'o misaun PN nian.

"Ho razaun hirak ne'e, mak ohin kansela plenaria ba loron ohin. Se la kansela ou suspensaun ba plenária, signifika katak ohin ne'e lidera deputadu hamutuk 66," dehan Roberto.

Roberto dehan, nune'e meza nafatin mantein pozisaun bazeia ba regulamentu no estatutu deputadu sira nian iha artigu 9 alinea 1 katak kuandu deputada vizita espesiál ba rai liur, la presiza Subtitui.

Bazeia Ba Rejimentu

Entretantu, deputadu Francisco Miranda Branco hatete subtitui temporaria ba Deputada Ilda Maria da conceição hodi servisu temporaria ba Deputada Cidalia Mesquita Ximenes nia fatin no subtitui temporariu ba Deputada Rosela da Costa hodi servisu temporaria ba Deputada Helena Martins Belo nia fatin.

"Subtituisaun ne'ebe mak ami halo ne'e, bazeia ba estatuta no rejimentu. La'ós liuhosi dalan maioria ou menoria. Tanba Deputada Helena Martins Belo ba hala'o estudu komparativu iha Italia," dehan Vise Prezidente Bankada FRETILIN, Francisco Miranda Branco iha PN, Segunda (07/10/19).

Nia dehan, subtituisaun ba deputada la viola regra ruma. Tanba, antes ne'e desizaun husi meza mós iha ona konkordansia. Maibé, mai fali iha plenaria mak kestiona.

Nia afirma, relasiona ho subtituisaun ne'ebé iha, la'ós atu aumenta númeru deputada. Tanba, tuir Branco, deputadu nafatin mantein 65 la iha mudansa ba numeru deputadu.

Subtituisaun ida ne'e, Branco hatete, tuir servisu polítika Parlamentu nian, bele hala'o servisu iha liur. Maibé, nia votus prevalese nafatin labele lakon tenke iha votus nafatin. Tan ne'e, halo subtituisaun.

"Estatutu fó dalan atu subtitui ida hala'o servisu polítiku nian iha rai liur. No ida subtitui tanba presiza iha direitu ba votus,” tenik Branco.  

Tempotimor (Dili) – Vise Prezidente Parlamentu Nasionál, Luis Roberto hatete para bele ezekuta ho di'ak Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2020, presiza halo kompleta estrutura membru Governu, inklui na'in sia (9) ne'ebé to'o agora sediauk hetan tomada pose, husi Prezidente Repúblika.

“PN husu nafatin ba Prezidente Repúblika atu fó pose ba membtu Governu na'in sia (9) hodi bele ezekuta OJE 2020. Bainhira la hetan pose, susar atu hetan garantia ba ezekusaun orsamentu ho di'ak,” hatete Vise II PPN ne'e ba média, Segunda (07/10/19) iha Parlamentu Nasionál.

Nia esplika, PN hala'o ninia funsaun hanesan reprezenta povu hodi prevee orsamentu. “Maibé, atu ezekuta ou halo jestaun ba OJE ne'e, Governu mak hatene. Tan ne'e, ita husu ba Prezidente Repúblika atu halo kompletu ou fó pose ba membru Governu na'in sia (9),” Luis husu.

Entretantu, deputada Bankada PLP, Maria Angelina Sarmento hateten, iha proposta IJE 2020 ne'e, dia 15 Uutubru sei mai iha PN sei halo diskusaun. Nune'e, sei halo revizaun ba OJE atu tetu oinsa Governu atu ezekuta.

"Tanba ne'e PN nia funsaun atu fiskaliza no fó hanoin dei't ba Governu.  Tanba ne'e ita hotu fo fiar ba Governu nu'udar ezekutadór atu bele ezekuta OJE povu nian. Nune'e, atu ezekuta ho di'ak depende ba Governu atu oinsá para bele rezolve mós membru Governu ne'ebe inkompletu hodi garante ba ezekusaun osan povu nian," katak Angelina.

Nia afirma, proposta OJE ba tinan 2020 ne'ebe aprova ona husi Konselu Ministru ho montante $ 1.95 Biliaun atu ezekuta ho diak filafali ba Goveru.

Page 2 of 4
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« March 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Tempo Timor Networks

Online Counter