Tuir Xefe Estadu Maiór Jerál F-FDTL katak, konstituisaun RDTL fó dalan katak só instituisaun rua hanesan Falintíl Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) no Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL).
"Ida kona-ba armas ne'e ita-nia konstituisaun RDTL fó dalan katak, instituisaun rua F-FDTL no PNTL mak bele kaer kilat, mais agora PSIK ne'e ha'u lahatene, nia sivíl ka polísia? Ha'u dehan nia la'ós polísia tanba foin dadauk kilat mai ne'e la liu husi polísia," katak Lere hafoin remata enkontru semanál ho Prezidente Repúblika (PR) Francisco Guterres Lú-Olo iha Palásiu Prezidensiál bairru-pite, Kuarta (14/10).
Nia mós dehan, PSIK nia kilat tama TL ne'e la liuhusi polísia, sira halo kontratu rasik ho kompañia, entaun governu tenke kontrola situasaun sira ne'e.
"Se lae aban-bainrua ida-idak sosa kilat, ida-ida hatama kilat. Agora PSIK ida foin dadauk simu kilat ne'e iha komandu polísia nia komandu ka iha se nia okos, sira ne'e polísia ka la'ós polísia, tanba ne'e governu tenke estida didi'ak, tanba matéria funu nian ne'e la'ós buat halimar," nia tenik.
Nia afirma, arma ne'e hodi oho ema, tanba ne'e se iha futuru mak mosu deskuidu ruma, se mak responsabliza.
"Konserteza instituisaun responsabliza, depois ema husi, ita-boot ne'e polísia ka militar, depois dehan lae, ami la'ós militar, be nusa ita-boot kaer kilat hodi oho ema, entaun tenke responsabliza," nia dehan.
Lere mós hakle'an, só F-FDTL no PNTL mak bele importa kilat mai, maibé agora ne'e governu mak deside, maibé hanesan veteranu la konkorda.
"Ha'u hanesan membru seguransa ida, ha'u hanoin metodu ida ne'e la loos, kilat ne'e podia mai husi PNTL mak distribui ba sira, la'ós sira mesak, se hanesan ne'e aban-bainrua organizasaun la'ós governu (ONG) mós bele rekezita kilat, se ita mós loke dalan hanesan ne'e ona," nia tenik.
Ba kestaun ne'e, Lere husu ba Ministru Interiór (MI) no Ministru Defeza no Seguransa (MDS) tuur hamutuk para haree problema ne'e, tanba ne'e perigu ba Timor-Leste, tanba kilat hira mak tama ne'e ita la hatene.
Alende ne'e, governu mós halo ona alterasaun dahuluk ba dekretu lei númeru 21/2014 iha 6 Agosto ba deketu lei númeru 15/2014, iha 14 de Maiu, Orgánika PSIK hatuur PSIK nu'udar korpu superiór polísia kriminál, ne’ebé organiza tuir ierarkia iha Ministru Justisa nia mahon ho autonomia administrativa, finanseira no patrimoniál.
Entretantu iha artigu 20 estatutu PSIK nian katak, pesoál investigasaun kriminál no pesoál ausiliár investigasaun kriminál nian iha direitu ba uzu no pose ba kilat servisu nian, kaliber no tipu ida ne’ebé diploma ministerial Ministru Justisa (MJ) nian.