Diretór Jerál MSSI, Rui Exposto esplika, estimasaun dadus provizóriu kuaze 14.563 mai husi inan isin-rua hamutuk 6.934, labarik tinan 3 mai kraik hamutuk 2.476 no labarik partu ho kondisaun defisiensia 5,154 iha Munisípiu tolu sai benefisiáriu ba programa bolsa da mãe jerasaun foun.
“Bolsa da mãe jerasaun foun ne'e programa VIII Governu nian ne'ebé atu fó subsídiu ba inan isin-rua no labarik ho idade tinan 0-3 inklui labarik ne'ebé moris mai ho kondisaun defisiente ne'ebé sei implementa iha tinan ne'e”, dehan Diretór Jerál MSSI, Rui Exposto, iha salaun MSSI, Kolmera, segunda (25/04).
Ba benefisiáriu sira, kada fulan inan isin-rua sei simu dollar sanulu-resin-lima ($15) to'o bebé partus, ba labarik tinan tolu mai lraik sei hetan dollar ruanulu ($20) kada fulan no inan ne'ebé hetan bebé defisiente sei hetan osan adisionál dollar sanulu ($10) hamutuk dollar tolunulu ($30).
Rekejitu rejistrasaun nian mak tenke Timoroan no programa ne'e universal maibé la'ós obrigatóriu prosesu rejistrasaun iha sentru saúde no ospitál referál sira.
"Rekejitu Jéral mak tenke sidadaun timoroan, Billete Identidade (BI), Kartaun Eléitoral no Passaporte nune'e bele justifika ba ekipa katak ne'e sidadaun timor duni. Sé inan isin rua tenke lori livriñu lizu no inan ne'ebé lori bebé karik tenke iha Sertidaun RDTL. Programa ne'e universal la'ós obrigatóriu depende ba sidadaun sira ne'ebé hakarak atu sai benefisiáriu bele rejistu no la’ós obrigatóriu. Prosesu rejistu husi sentru saúde sira to iha ospitál referal ita mós sei servisu hamutuk ho pesóal saúde sira”, esplika nia.
Kalendáriu tentativu inisiu fulan-juñu tinan 2022, sei implementa uluk iha Munisípiu Ailéu, Bobonaru no Rejiaun Ambeno Espesiál Oekussi Ambeno (RAEOA) posibilidade tinan 2022 sei implementa ba munisipiu seluk tuir kapasidade Governu nian.
Ekipa dezeñu hela programa bolsa da mãe jerasaun foun nian, sei dezenvolve hela instrumentu sira labele difikulta fali implementasaun iha prosesu atendimentu.
“Ami sei teste sistema rejistu ba programa bolsa da mãe jerasaun foun nian, iha sentru saúde Atabae iha loron kuarta 28 Abril 2022”, dehan nia.
Depois teste hotu sei halo lansamentu iha fulan-juñu nian laran ba rejistu durante fulan ida sei halo pagamentu ba benefisiáriu sira ne'ebé merese atu hetan, prosesu hela espera la’o tuir planu ne'ebé iha.
Lolos tinan 2022, Orsamentu ba programa bolsa da mãe jerasaun foun nian preve osan kuaze millaun 7.4 ba munisípiu tolu maibé implementasaun tarde entaun preve de'it millaun 6.4 iha tinan 2022.
Ba programa ne'e, hetan apoiu husi Governu Aústralia millaun $5 ba implementasaun tinan tolu hahú ona iha tinan 2021 to'o tinan 2023 maibé Governu iha kompromisiu sei estende ba nível territóriu ho kór finansiamentu ne'ebé Governu Aústralia 50% no Governu Timor-Leste 50% ba futuru Governu Timor mak responsabiliza 100%. (*)