“Ha’u agradese Uniao Europeia nia solidaridade, sira-nia komitementu tinan 20 ona mesmu atu indepedente sira apoiu sira-nia momentu etu ba Timor-Leste ne’e, la'ós de'it solidaridade polítika diplomatika”, dehan Horta hafoi loke feria Uniaun Eurpeia nian iha Timor Plaza, sesta (27/05).
Tanba solidariedade ne'ebé mak fó husi UE, la'ós de'it apoiu iha área polítika diplomata nian maibé mós sira tau osan boot iha Timor-Leste, hodi halo Ospital Referál lima (5) iha foho inklui m’os halo ponte lubuk ida molok Timor-Leste iha fundu minarai.
“Antes Timor hetan osan husi fundu minerai, Uniaun Europeia mak halo ponte lubuk ida. Ha'u uluk nu’udar Primeru Ministru, inaugura loron ida ne'e nia laran, ponte lima (5) sen por sentu iha Europeia nian”, haktui nia.
Ho buat barak ne'ebé liga ho infraestrutura bee no apoiu ba meiu ambiente, inklui fó osan ba Organizasaun Naun Governametál (ONG) sira kuda ai.
“La'ós kuda ai halimar nia ne’e, kuda arbiru nia ne’e, tuir planu nia atu nune’e bele rezultadu duni para bele pois populasaun bele ko'a ka tesi bele hetan osan iha ai ida ne’e”, esplika nia.
Maibé ba apoiu hirak ne'e, tanba haree ba mudansa klimatika ne'ebé mak mosu, no Timor-Leste rasik simu konsikuénsia ida ne’e.
Mudansa klimátika iha mundu tomak, problema boot tanba sa rai riku boot sira iha tinan atus-ida no atus-rua nia laran hahú bolu revolusaun industráal ne’e tanba sira mak destroi meiu ambiente iha mundu no sira mak provoka nu’udar klimátika.
“Ne’e duni rai ida riku sira ne’e, sira mak tenke tau osan boot ba rai hanesan Timor-Leste para ajuda buat bolu motivasaun kuda ai maibé prosesu iha Timor ne’e la sufisiente klaru ke halo iha mundu tomak problema ho produsaun industriál eletrikasaun ke kontinua”, hatete nia. (*)