Login to your account

Username *
Password *
Remember Me
Adolexente ka foin sa’e relasiona ho COVID-19
1. Adolexente ka foin sa’e sira bele hetan COVID-19?

Sin. Grupu idade hotu bele hetan COVID-19. Bainhira ami sei estuda oinsa COVID-19 afeta ema, ema idade avansadu (ezemplu, ema ho idade liu hosi tinan 60) no ema ne’ebé ho nanis moras sira seluk, hanesan tensaun, moras fuan, moras pulmaun, kankru ka ra’an midar (diabetes), dala barak dezenvolve moras grave liu sira seluk. Tanba ida ne’e virus foun ida, no mós sei estuda oinsá nia afeta labarik no adolexente ka foin sa’e sira. Evidénsia to’o agora sujere katak labarik no adolexente ka foin sa’e sira laduun hetan moras todan, maibe kazu grave ka todan no mate mós sei bele akontese iha grupu idade sira ne’e.

2. Adolexente ka foin sa’e bele da’et COVID-19 ba ema seluk karik sira ho sintomas ne’ebé kmaan ka laiha sintomas?

Sin. Ema ne’ebé infetadu iha grupu idade hot-hotu- inklui adolexente ka foin sa’e sira bele hada’et virus ne’e ba ema seluk, maske sira iha sintomas kmaan ka sira la sente moras. Virus ne’e hada’et hosi ema ida ba ema seluk liuhosi turuk-oan ne’ebé sai hosi inus ka ibun hosi ema infetadu ho COVID-19 bainhira sira me’ar, fani ka ko’alia. Turuk-oan sira ne’e bele monu hela iha objetu/sasan ruma no superfísiu sira. Ema bele infetadu liuhosi kaer sasan ka superfísiu hirak ne’e, hafoin kaer fali sira-nia matan, inus no ibun.

3.
Hare’e ba kazu grave hosi COVID-19 iha adolexente ka foin sa’e sira menus liu, bainhira ha’u dezenvolve sintomas hosi moras refere, ha’u tenki ba fasilidade saúde?

Karik ita iha sintomas kmaan de’it hanesan me’ar ituan ka isin manas uitoan, jeralmente la presiza atu hetan asisténsia médiku. Hela iha uma, izola an no monitoriza ita-nia sintomas. Halo tuir regra nasionál kona-ba izola an rasik.

Evita kontaktu ho ema seluk no vizita ba fasilidade saúde sei ajuda fasilidade sira atu halo servisu ho efetivu liu no ajuda proteje ita no ema seluk hosi posibilidade atu hetan COVID-19 no virus sira seluk.

Buka asisténsia médiku karik ita-nia kondisaun aumenta a’at, ka karik la iha ema ida hosi ita-nia família ne’ebé bele tau matan ba ita iha uma. Importante mak ita halo tuir prosedimentu hotu ne’ebé aplika ona iha nia nasaun. Husu membru família ida ka adultu ida ne’ebé ita iha konfiansa kona-ba oinsá ita bele hatene prosedimentu sira iha fatin ita hela ba.

4. Saida mak ha’u sei halo bainhira ema ida iha ha’u-nia família moras maka’as ho COVID-19?

Buka asisténsia médiku, karik iha membru família ruma moras todan. Karik posivel, ita ka ema bo’ot ruma iha uma halo kontaktu ba númeru emerjénsia COVID-19 nian lokál ka nasionál hodi hetan instrusaun kona-ba oinsá ita bele hetan tratamentu. Karik ita-nia membru família ne’e konfirmadu hetan COVID-19, ita no ita-nia kontaktu besik sira seluk ne’ebé identifikadu tenki preparadu atu hetan monitorizasaun ba sintomas, no kontinua ba halo auto-kuarentena durante loron 14, maske ita sente saudavel ka la moras.

5. Ha’u hemu hela ai-moruk ba moras kroniku. Ha’u tenki muda buat ruma?

Importante tebes atu kontinua ho ai-moruk saida deit mak ita hemu ba moras kroniku ka kondisaun sira seluk, hanesan azma, diabetes, infesaun HIV no TB, no ba halo kontrola tuir rekomendasaun. Konsulta ho ita-nia autoridade saúde nian karik oráriu kontrola bele halo diferente durante surtu COVID-19. Atendimentu sira seluk, hanesan akonsellamentu, disponivel dalaruma deit. Ba tratamentu klinikal ba adolexente ka foin sa’e sira ho infesaun HIV no TB ka ho moras kroniku sira seluk, ita-nia pesoál saúde tenke konsidera halo reseita ba fulan barak no distribui kedan atu nune’e bele hamenus sira-nia frekuensia vizita ba iha klínika no asegura kontinuasaun tratamentu, karik laiha movimentu ruma durante pandemia. Kumpri tratamentu importante tebes durante periodu ida ne’e.

6. Ha’u nia oráriu atu hetan vasina ba HPV, meningitis ka tetanus liu ona, maibe servisu imunizasaun nian la lao. Ha’u presiza prekupa?

OMS rekomenda katak vasina hotu iha eskola no kampaña masal tenki muda durante pandemia COVID-19. Maibé, vasina ne’ebé fornese ba adolexente ka foin sa’e sira hotu iha oráriu ne’ebé flexivel atu asegura katak ita bele hetan vasina iha momentu ne’ebé programa vasina nian hahú fali. Ezemplu, vasina ba HPV ne’ebé presiza doze rua bele komesa kualkér tempu entre tinan 9 no tinan 14 no intervalu entre doze rua bele kleur ituan. Intervalu mínimu entre doze mak fulan 6, maibe bele to’o fulan 12 ka fulan 15 no, karik nesesáriu, bele kleur liu. Importante liu mak ita hetan doze segundu iha tempu ruma atu nunee bele proteje ita. 

Desizaun atu kontinua programa vasina rutina tuir nasaun ida-idak. Husu membru família ka ema adultu ne’ebé ita fiar kona-ba oinsá atu hetan informasaun kona-ba programa vasina iha fatin ne’ebé ita hela. Importante tebes ita hetan vasina ne’ebé ita tenke hetan, maske tenke demora durante pandemia COVID-19 nian.

7. Hu sente baruk los hela iha uma. Tamba ha’u laduun hetan moras todan liu maske ha’u hetan ona COVID-19, tambasa mak importante mai ha’u atu halo tuir regras atu prevene da’et hanesan mantein distánsia fíziku hosi ema seluk?

Hela iha uma ne’e dalaruma difisil no sei sente baruk. Maibé ida ne’e bele ajuda ho halo saida mak bele anima ita. Ida ne’e bele liuhosi le’e livru, halimar no rona muzika. Koko atu mantein kontaktu ka komunika ho kolega no família sira lor-loron, hosi komunika sira liuhosi telemovel ka internet karik ita bele, ka, karik ita hela besik ho sira no regra lokál sira fó dalan ba ita, liuhosi koalia ba ema ida no mantein nafatin distánsia.

Iha tempu hanesan, importante tebes ba ita atu hamenus ita-nia oportunidade atu hetan infesaun ka da’et COVID-19 liuhosi fase ita-nia liman ho sabaun no be’e ka uza dezinfetante beibeik karik posivel, mantein pelumenus metru 1 (pasu 3) hosi ema seluk, no evita fatin ne’ebé iha ema barak. Dalaruma ita bele mak adolexente ka foin sa’e ida ne’ebé bele hetan moras todan bainhira hetan CVID-19, ka ita bele hada’et moras ida ne’e, ba ema seluk no responsabiliza ba sira bainhira sira hetan moras todan ka mate. Ita iha poder atu halo desizaun ne’ebé sei salva vida no hamutuk ho adolexente ka foin sa’e sira seluk hodi hasoru COVID-19.

8. Ha’u sente tauk tebes kona-ba COVID-19 no ida ne’e impaktu ba ha’u-nia moris. Saida mak ha’u tenki halo?

Iha situasaun hanesan pandemia ne’e, normál tebes atu sente tauk no laiha poder, no ida ne’e la iha buat ida. Tuirmai sujestaun balun kona-ba buat ne’ebé bele ajuda ita atu jere ita-nia tauk/ansiedade ho proativu:

Hanoin kona-ba ita-nia sentimentu. Labele ignora ita-nia sentimentu, espesialmente karik ita laduun sente diak. Bainhira ita sente interompe iha ita-nia moris, normál ba ita atu iha sentimentu diferente: tauk, frustradu, triste, estress, hirus, ansiedade - ida ne’e bele akontese ba ema hotu. Tau hamutuk abilidade no estratéjia ita uza iha pasadu ne’ebé ajuda ona ita atu jere difikuldade iha moris, no abilidade atu ajuda jere ita-nia emosaun. Tuir iha ezemplu balun:

  • Rai diáriu ida
  • Espresa ita-nia sentimentu liuhosi arte, hanesan hakerek poezia, dezeña, dansa ka toka muzika.
  • Koalia kona-ba ita-nia sentimentu ba ema ne’ebé ita iha konfiansa
  • Koko halo ezersísiu dada iis. Ita bele hetan nia guia kona-ba ezersísiu dada iis online karik ita iha asesu ba internet.

Halo buat ruma ne’ebé ativu lor-loron. Kualkér ezersísiu bele ajuda, bele hamenus hormonal estress nian iha isin, ne’ebé sei ajuda ita-nia isin no kakutak sente kmaan. Ezersísiu mós prodús “hormone sente diak” nian ne’ebé ho naran endorphins ne’ebé bele ajuda atu promove ita-nia mood. Koko lao uitoan, halai, ka halo kualkér atividade fíziku nian iha liur maibé tenki mantein nafatin distánsia hosi ema seluk. Ba sira ne’ebé labele husik hela uma, ita bele loke janela atu hetan anin fresku no halo mos ezersísiu balun iha uma.

Labele fuma sigaru, han, hemu tua/alkol ka uza droga hodi jere ita-nia emosaun.

Mantein kontaktu ho kolega no família sira liuhosi komunika tuir telemovel ka internet karik ita bele. Karik ita hela besik sira no regulamentu lokál autoriza ita, ita bele hasoru sira maibé tenki nafatin mantein distánsia.

Mantein ita-nia atividade rutina nian nafatin karik posivel. Koko ba toba no hadeer iha oras ne’ebé hanesan lor-loron, tenki asegura katak ita toba ho adekuadu. Halo planu antes no koko atu iha balansu atividades hanesan nafatin halo servisu eskola nian, ezersísiu fiziku, ko’alia ho família no kolega sira, halo buat ne’ebé ita gosta, no han hahan regulár. 

Koalia ho pesoál saúde sira bainhira ita ka ema ruma interese kona-ba:

  • Sente la aguenta ho emosaun hanesan triste, terór ka tauk
  • Sente hanesan estresse empata ita-nia atividade rutina ka 
  • Sente hanesan atu estraga ita-nia an no ema seluk.

Iha tempu hanesan ne’e, dalaruma ita prefere koalia ba konselleru ida duké ba pesoál saúde ida, karik iha bandu ba halo movimentu no fasilidade saúde sira mós dalaruma okupadu trata sira ne’ebé ho COVID-19.

9. Bainhira los mak pandemia ida ne’e hotu atu nune’e ha’u bele fila fali ba eskola hodi hasoru ha’u nia kolega sira?

Ita lahatene bainhira mak pandemia ida ne’e sei hotu, maibe ita hatene ida ne’e depende ba ema ida-idak ninia kontribuisaun hodi ajuda hapara da’et. Sakrifisiu hotu ne’ebé ita halo ona liuhosi la haree ita nia kolega sira no liuhosi la ba eskola no atividade sira seluk mak sai hanesan ita-nia kontribusaun atu kontra pandemia ida ne’e. Liuhosi empede ita-nia sosiedade no ekonomia, ita hamenus ona abilidade hosi virus ne’e atu da’et ba komunidade sira. Medida defensivu sira ne’e ajuda ona atu limita impaktu balun hosi virus ne’e iha tempu badak no fó mós tempu mai ita atu transfere saida mak ita aprende ona kona-ba virus ne’e no nia solusaun atu nune’e ita bele familiariza liután ho ita-nia maneira moris. Importante tebes atu ita kontinua prátika medida hirak ne’e no enkoraja ita-nia kolega sira atu halo hanesan.

10.
Eskola sira balun loke fali ona iha área balun iha ha’u nia nasaun. Ida ne’e seguru atu fila fali ba eskola ka lae?

Desizaun ida atu loke fila fali eskola sira iha nasaun ida-idak no área sira halo liuhosi avaliasaun ba situasaun ne’ebé klean tebes, ho akordu hosi parte relevante hotu ne’ebé envolve, inklui polítika na’in ba saúde no edukasaun sira, profesores no funsionáriu eskola, inan-aman sira no pesoál saúde no komunidade sira. Alende ne’e, loke fila fali eskola sira sei planu no prepara ho didiak, ho medida nesesáriu hotu ne’ebé presiza aplika atu proteje ema hotu iha komunidade eskola nian.

Tamba ne’e, karik ita-nia eskola loke fila fali, ita tenki sente garante katak seguru ba ita atu fila fali ba eskola karik ita kumpri tebes regras ne’ebé aplika iha ita-nia eskola.

Nunee, karik ita sei sente tauk atu fila fali ba eskola, labele tauk atu koalia ba ita-nia profesores no inan-aman sira. 


11. Ha’u hatene iha risku atu hetan COVID-19 agora dadaun, maibe ha’u sente diak hela. Ha’u bele nafatin halimar desportu?

Sin. Ita sei bele halimar atividade desportu balun ne’ebé mak aplika ho medida distánsia fíziku no bandu ba movimentu ne’ebé aplika iha ita-nia nasaun. Fizikamente ativu ne’e diak ba ita-nia saude, ba ita-nia fíziku no mós mentál. Koko prátika atividade regulár ka desportu ne’ebé la presiza halo kontaktu besik ho ema seluk, lor-loron oras ida. Ita bele halo desportu indivíduu hanesan hala’i, la’o, dansa no yoga. Iha opsaun barak atu koko. Ita bele halo rasik fatin halimar nian iha uma laran, hanesan fatin haksoit no hop-scocth, halimar ho ita-nia maun no alin sira, prátika atividades todan balun hanesan hi’it masa ne’ebé nakonu ho be’e ka rai henek. Karik iha asesu ba internet, ita mos bele envolve iha jogu online ka klase fitness nian, ka ita mós bele kria rasik ita-nia ezersísiu fíziku online ho ita-nia kolega sira. Buka atividade ne’ebé bele anima ita, ne’ebé bele halo iha momentu sira restritu hanesan implementa iha ita-nia nasaun, no ida ne’ebé bele halo ita sente diak.

12.
Ha’u kuaze lakon ha’u nia estudu no materias tamba pandemia COVID-19. Saida mak ha’u tenki halo?

Ita-nia eskola ka fatin ne’ebé ita estuda sei aranja tempu ba ita atu kobre fila fali ka sei halo fali ezame iha tempu seluk. Halo tuir prosedimentu hotu ne’ebé ita-nia eskola tau ona atu hamenus impaktu hosi taka eskola, no atu fasilita kontinuasaun hosi ita-nia estudu. Karik iha asesu ba internet, ita bele mós konsulta ho ita-nia profesores eskola no ema bo’ot sira seluk ne’ebé ita fiar atu bele ajuda ita hodi identifika rekursu/materias ka oportunidade online, inklui sira solusaun aprende ho distánsia ne’ebé rekomenda hosi UNESCO ne’ebé, Agensia Nasoens Unidas nian ne’ebé ajuda nasaun sira atu hasa’e sira-nia sistema edukasaun. UNESCO mos halo rekolla ba istória hosi estudantes, profesores eskola no inan-aman sira kona-ba oinsá sira bele adapta atu kontinua estuda durante eskola taka. Asesu ba istória sira ne’e, dalaruma bele inspira ita. Ita mós bele kontaktu UNESCO no fahe mós ita-nia istoria! 

Iha fatin sira ne’ebé iha problema ho internet, governu barak mak komesa ona halo transmisaun kona ba edukasaun nian liuhosi kanál Televizaun no rádiu durante eskola taka. Karik ita hela iha fatin sira hanesan ne’e, bele hare’e ba programa edukasaun iha ita-nia televisaun no rádiu lokál sira.

13. COVID-19 iha notisia hotu, no ha’u sente difisil tebes atu hatene ida ne’ebé mak loos no ida ne’ebé mak falsu. Saida mak tenki halo?

Kanál informasaun ne’ebé besik ita, dalaruma kontradiz, bele halo ema balun sente lakon no triste. Asegura katak ita uza fontes ne’ebé kredivel hanesan iha pájina UNICEF no World Health Organization’s atu hetan informasaun, ka bainhira atu kompara informasaun balun ne’ebé ita hetan hosi kanál balun ne’ebé laduun kredivel.

Karik ita iha telemovel, ita bele uza WHO Health Alert iha WhatsApp atu hetan informasaun atuál kona-ba pandemia. Globalmente, ida ne’e programa foun ida, ne’ebé gratuita atu utiliza, dezeña atu fó informasaun lalais, kredivel no ofisiál iha durante oras 24 loron ida. Bele komesa ho hili WHO Health Alert, hafoin hakerek letra “Hi” iha mensajem Whatsapp nian atu hahu’u. Tenki tau iha hanoin katak ita akumula informasaun barak liu kona ba COVID-19 bele halo ita estresse, tan ne’e buka deit informasaun ne’ebé update no regra espesífiku durante loron ida no evita rona ka tuir rumores sira ne’ebé bele halo ita sente la konfortavel.

14.
Durante lockdown, ha’u gasta tempu barak liu ba halimar jogu online, sosializasaun no estuda. Ha’u presiza prekupa ho ida ne’e ka lae?

COVID-19 ne’e halo ema barak nia moris ka sira-nia servisu tuir maneira online, no ita mós bele gasta oras barak liu online kompara ho uluk. Maske solusaun ba online fó oportunidade barak ba ita atu kontinua ita-nia estudu, sosializasaun no halimar, ita mós tenki koko hamenus oras ne’ebé ita gasta ba hare’e layar/screen ne’ebé la iha relasaun ho ita nia estudu ka atividade fizika. Ida ne’e tamba, ita presiza ativu fizikamente atu mantein saude no attitude pozitivu. Iha mos ema balun ne’ebé sensitive lo’os wainhira loke lampu no dalaruma sente ulun moras, laran sae no oin halai wainhira sira gasta tempu barak liu iha layar/screen oin. Tamba ne’e importante atu troka atividades balun ne’ebé la uza layar/screen hanesan, rona muzika, le’e, halimar jogu ruma, no atividade fíziku balun hanesan lao halimar. Halimar game barak liu bele rezulta “gaming disorder” ne’ebé bele kauza oras bainhira toba ka toba la tuir oras, la iha vontade ha’an, nervus lalais, ulun moras, no problema ho atensaun. Karik ita esperiénsia sintomas sira ne’e, buka ajuda hosi ita nia inan-aman ka ema bo’ot ruma ne’ebé ita fiar.
FAKTU
  • Ema fumadór ho hemudór sira iha risku aas liu ba infesaun COVID-19?

Fumadór sira iha risku aas liu atu vulneravel ba COVID-19 tanba bainhira sira fuma iha posibilidade ba sira-nia liman kontamina sigaru no kona-ba sira nia ibun no ida ne’e aumenta posibilidade atu hada’et virus ne’e hosi liman ba ibun. Fumadór sira mós sofre ona tanba sira-nia funsaun pulmaun ne’e menus no ida ne’e aumenta risku boot liu atu hetan moras grave. 

Produtu tabaku nian hanesan kaixumba sira ne’e dalabarak envolve ema fuma troka malu, no ida ne’e mós bele fasilita hada’et COVID-19 entre ema ida ba ema seluk iha grupu ka sosiedade nia laran. 

Kondisaun hirak hanesan ne’e aumenta tan nesesidade ba oksijéniu ka isin-lolon nia abilidade atu uza oksijéniu ho loloos no ida ne’e halo pasiente fumadór ne’e iha risku boot ba moras pulmaun grave hanesan pneumonia. 

  • Bainhira ita tahan dada iis durante segundu 10 ka liu sein mear ka sente la konfortavel LA signifika ita livre ona hosi COVID-19 ka moras pulmaun sira seluk. 

Sintomas komún hosi COVID-19 maka isin-manas, mear maran, kolen no dada iis araska. Ema balun bele dezenvolve moras grave hanesan pneumonis. Maneira di’ak liu atu konfirma karik ita hetan virus ne’e maka liu hosi teste laboratóriu. Ita labele konfirma virus ne’e ho maneira halo ezersisíu dada iis nian, no ezersisíu ida ne’e mós perigozu. 

  • Hemu tua/alkol ne’e la proteje ita hosi COVID-19 no tua/alkol mós bele fó perigu bo’ot ba saúde

Hemu tua/alkol beibeik ne’e la proteje ita-nia an hosi COVID-19, maibé bele aumenta tan risku ba moras seluk no bele halo ema moras grave bainhira hetan COVID-19.

  • Ita bele rekupera fali husi moras virus corona (COVID-19). Hetan moras ne’e la signifika atu sofre ba moris tomak

Maioria ema sira ne’ebé hetan moras COVID-19 bele rekupera fali no elimina virus ne’e husi sira nia isin. Se ita hetan moras ne’e, tenki halo tratamentu ba sintomas hotu. Se me’ar, isin-manas, no dada iis araska, buka kedas atendimentu saúde – maibe karik posivel telefone uluk ba fasilidade saúde. Maioria pasiente hotu rekupera tanba hetan suporta ba atendimentu saúde.

    1. Habai aan iha loron matan ka iha temperatura aas liu 25C LA prevene ita husi moras virus corona (COVID-19)
      Ita bele hetan moras COVID-19, la haree ba rai ka klima manas. Nasaun ho klima manas mós relata ona kazu COVID-19. Atu proteje ita-nia aan, tenki asegura fase liman bebeik ho sabaun no bee no labele ka’er matan, ibun, no inus.

  • COVID-19 bele hada’et iha área ho klima manas no úmidu

Hosi evidénsia durante ne’e hatudu katak virus corona (COVID-19) ne’e bele hada’et iha ÁREA HOTU-HOTU, inklui área ne’ebé ho klima manas no úmidu. 

La haree ba klima, tenke kontinua adopta medida protetivu iha fatin ne’ebé ita hela ba, ka bainhira halo viajen ba área ka fatin ne’ebé iha kazu COVID-19. Maneira di’ak liu atu proteje an hosi COVID-19 maka fase liman beibeik ho sabaun no bee. Bainhira halo ida ne’e ita bele ajuda elimina ona virus ne’ebé maka belit iha ita-nia liman no prevene an hosi infesaun ne’ebé maka bele kona ita liuhosi ka’er matan, inus no ibun. 

  • Bainhira susuk tata, LABELE hada’et virus corona

To’o agora seidauk iha informasaun ka evidénsia foun ne’ebé maka sujere katak COVID-19 ne’e bele hada’et liuhosi susuk tata. 

Moras COVID-19 ne’e nu’udar virus respiratóriu foun ne’ebé maka hada’et prinsipalmente hosi turuk-oan ne’ebé maka sai bainhira ema infetadu ida mear ka fani, ka liuhosi kabeen ka turuk-oan ne’ebé sai hosi ita-nia inus bainhira ita mear ka fani. 

Atu proteje ita-nia aan, tenke fase liman beibeik ho sabaun no bee ka uza dezinfetante. Nunee mós evita kontaktu besik ho ema ne’ebé maka mear ka fani. 

  • Han liis-asu bele ajuda prevene infesaun husi COVID-19?

Liis-asu nu’udar ai-han saudavel ne’ebé mak kontein antimikróbiu. Maibe, seidauk iha evidensia husi surtu atuál katak han liis-asu sei proteje ema husi virus corona (COVID-19).

  • COVID-19 ne’e bele afeta ema idozu ka foinsa’e sira?

Ema hotu, kualkér idade bele hetan COVID-19.

Ema idozu no ema sira ne’ebé mak ho kondisaun moras seluk (hanesan azma, diabetes, moras fuan) iha risku boot liu atu hetan moras grave. OMS rekomenda ba ema hotu-hotu, kualkér idade atu foti medida preventiva oi-oin atu proteje an hosi COVID-19, hanesan ezemplu halo tuir ijiene liman moos no mós ijiene respiratóriu. 

  • Hamoos inus beibeik ho líkidu ba inus bele prevene infesaun husi virus corona (COVID-19)?

Seidauk iha evidensia katak hamoos inus beibeik uza líkidu ba inus bele proteje ema husi infesaun ba virus corona (COVID-19).

Maibé iha evidénsia balun maske limita katak hamoos inus ho saline bele ajuda rekopera lalais hosi kustupadu bai-bain. Maibé uza líkidu ba inus ho beibeik hodi hamoos inus ne’e seidauk hatudu katak bele prevene infesaun respiratóriu.

  • Iha ka lae, ai-moruk espesífiku hodi prevene ka trata moras COVID-19?

To’o agora, seidauk iha ai-moruk espesífiku ne’ebé rekomenda atu uza hodi prevene ka trata moras virus corona (COVID-19). 

Maibé, ema sira ne’ebé infetadu ho virus ne’e tenke hetan tratamentu saúde apropriadu hodi hamenus no trata sintomas ne’e, no sira ne’ebé ho moras grave tenke hetan tratamentu saúde ne’ebé ótimu. Tratamentu espesífiku balun iha hela investigasaun nia laran, no sei halo teste liuhosi esperimentu klínika. OMS ajuda atu aselera peskiza no esforsu dezenvolvimentu ho parseiru lubun bo’ot iha mundu tomak. 

  • Vasina ba pneumonia bele proteje ita husi virus corona foun (COVID-19) ne’e?

Lae. Vasina ba pneumonia, hanesan pneumococcal no Haemophilus influenza tipu B (Hib), la fó protesaun hasoru virus corona (COVID-19).

Virus ida ne’e foun no oinseluk ne’ebé maka presiza nia vasina rasik. Peskizadór sira koko dezenvolve vasina hodi kontra hasoru virus ne’e, no OMS fó apoiu tomak ba esforsu sira hirak ne’e.

Maske vasina sira ne’e la efetivu hodi kontra COVID-19, vasina kontra moras respiratóriu ne’e hetan rekomendasaun bo’ot hodi proteje ita-nia saúde.

P&R : Hydroxychloroquine no COVID-19

Tanbasá mak ai-moruk hydroxychloroquine ne’e suspende temporáriu hosi Teste Solidáriu (Sigla Inglés: Solidarity Trial?

  • Tuir publikasaun foin lalais ne’e hatudu katak evidénsia ba seguransa no efikásia hosi ai-moruk hydroxychloroquine ne’ebé uza hodi halo tratamentu ba pasiente COVID-19, Grupu Ezekutivu hosi Teste Solidáriu deside atu suspende temporáriu ba hydroxychloroquine iha Teste Solidáriu ne’e rasik hanesan prevensaun ida enkuantu dadus ba seguransa nian iha hela avaliasaun.

  • Hanesan ezemplu, estudu observasaun ne’ebé públika iha Lancet 22 Maiu hatudu katak, entre pasiente nain 100,000 hosi nasaun lubun balun ne’ebé hetan tratamentu ho ai-moruk hydroxychloroquine, hatudu katak taxa mortalidade aas no frekuénsia ritmu fuan ne’ebé irregulár, bainhira uza hydroxychloroquine mesak de’it ka hamutuk ho macrolide.

  • Desizaun final hosi hydroxychloroquine ba efeitu adversu, benefísiu ka laiha benefísiu, sei públika bainhira iha ona rezultadu hosi evidénsia hirak ne’ebé agora daudaun Data Safety Monitoring Board avalia hela. Avaliasaun ida ne’e sei inklui mós dadus hosi Teste Solidáriu no teste seluk ne’ebé lao daudaun hela, nunee mós ho kualkér evidénsia ne’ebé públika ona. Rezultadu hosi avaliasaun ne’e hein katak bele hatene iha fulan Juñu nia klaran.  

Saida mak sei akontese ba ema hirak ne’ebé maka agora daudaun ne’e hemu ai-moruk hydroxychloroquine durante Teste Solidáriu ida ne’e?

Pasiente hirak ne’ebé maka tuir tratamentu hydroxychloroquine tenke kontinua hemu ai-moruk hydroxychloroquine to’o sira remata ona tratamentu. Uzu hosi hydroxychloroquine no chloroquine ne’e en jerál aseitavel tanba seguru atu fó ba pasiente sira ne’ebé maka iha moras auto-imunidade ka malaria. 

Oinsá OMS nia opiniaun kona-ba tratamentu prophylaxis ne’ebé hala’o iha nasaun balun, ne’ebé inklui mós uza ai-moruk hydroxychloroquine?

OMS agora daudaun halo hela avaliasaun ba uza ai-moruk hydroxychloroquine ba pasiente COVID-19 iha Teste Solidáriu nia laran. Aimoruk hydroxychloroquine no chloroquine ne’e produtu lisensiadu hodi halo tratamentu ba moras seluk, atuál, ai-moruk hirak ne’e seidauk fó rezultadu pozitivu iha tratamentu COVID-19 ne’e. 

Nasaun hotu-hotu, partikularmente sira ne’ebé ho autoridade regulatóriu, iha dever atu fó konsellu ba nia sidadaun sira kona-ba uza kualkér ai-moruk. Maske nunee hydroxychloroquine no chloroquine ne’e produtu lisensiadu ona hodi halo tratamentu moras seluk, agora daudaun ai-moruk hirak ne’e seidauk fó rezultadu efetivu iha tratamentu ba COVID-19. Tuir faktu, autoridade saúde nasionál barak mak fó aviza ka alerta ona kona-ba efeitu adversu hosi ai-moruk refere no uzu ai-moruk ne’e limitadu iha nasaun barak ba teste kliníku liuhosi supervizaun ka monitorizasaun rigorozu iha ospitál ka fatin halo teste kliníku. 

OMS mós alerta ka aviza ona médiku hodi bandu rekomenda ka fó tratamentu ai-moruk hodi halo tratamentu ba pasiente COVID-19, no alerta ba ema ne’ebé hemu ai-moruk rasik. Akordu entre peritu iha mundu tomak katak potensiál eziste maibé iha estudu barak liu ne’ebé presiza ho urjente determina ai-moruk antivirál ne’ebé eziste bele efetivu hodi halo tratamentu COVID-19. Tratamentu hirak ne’e iha efetivu, sira bele hamenus todan hosi COVID-19. 

Saida maka Teste Solidáriu?

Teste Solidáriu mak teste kliníku internasionál ne’ebé ajuda hodi buka tratamentu efetivu ba COVID-19, ne’ebé maka lansa hosi OMS no parseiru sira. Hein katak iha tratamentu ida ka liu iha teste kliníku ida ne’e sei fó rezultadu di’ak ba pasiente COVID-19 no salva ema nia moris. Alende Teste Solidáriu, iha mós teste kliníku sira seluk ne’ebé la’o daudauk iha mundu tomak. 

Bazeia ba dadus hosi laboratóriu no estudu kliníku, Remdesivir, Lopinavir/Ritonavir, Lopinavir/Ritonavir ho Interferon beta-1a, no hydroxychloroquine hetan selesaun iha inisiu hanesan opsaun ai-moruk hodi fó tratamentu. Tuirmai, evidénsia foun kona-ba seguransa no efikásia hosi hydroxychloroquine nu’udar ai-moruk tratamentu ba pasiente COVID-19 ne’ebé baixa, rejistu hodi ba teste ai-moruk ida ne’e suspende temporáriu hahú loron 24 Maiu 2020. 

Nasaun liuhosi 100 mak espresa ona sira-nia interese hodi partisipa iha teste kliníku no OMS mós ho ativu fó suporta ba nasaun liuhosi 60, inklui ho medida hirak tuirmai ne’e:

  • aprovasaun étika no regulamentu hosi protokolu OMS;
  • identifikasaun ospitál sira ne’ebé partisipa iha teste kliníku;
  • treinamentu ba médiku ospitál sira kona-ba web-based randomization no sistema dadus;
  • manda ai-moruk teste kliníku ne’ebé hetan pedidu hosi nasaun sira ne’ebé partisipa.

To’o agora, ospitál liuhosi 400 iha nasaun 35 mak ho ativa simu pasiente no kuaze pasiente nain 3500 mak rejista ona tuir teste kliníku iha nasaun 17. 

Analíze provizóriu ba teste kliníku sei prodús no sei hetan monitorizasaun hosi grupu peritu independente sira nu’udar Komite Monitorizasaun ba Dadus no Seguransa.

Tuberkuloze no COVID-19

OMS kontinua halo monitorizasaun no responde ba prevensaun no tratamentu moras tuberkuloze (TB) durante pandemia COVID-19. Servisu saúde presiza ho ativa envolve iha responde ne’ebé lais no efetivu ba COVID-19 no nunee mós garante katak TB no servisu saúde esensiál sira seluk ne’e kontinua la’o nafatin. 

  1. Ema ne’ebé moras tuberkuloze iha posibilidade boot atu hetan infesaun COVID-19, moras grave no mate?

Esperiénsia ka informasaun kona-ba infesaun COVID-19 iha pasiente tuberkuloze (TB) sei limitadu, tenke antisipa nafatin katak ema ne’ebé sofre moras TB no COVID-19 karik bele hetan rezultadu ladun di’ak, liuliu se tratamentu ba TB ne’e paradu. 

Ema idozu, moras diabetes, no moras COPD iha ligasaun ho moras COVID-19 grave no mós iha fatór risku tanba la kumpri tratamentu TB. 

Pasiente TB tenke foti medida preventiva tuir konsellu hosi autoridade saúde atu bele protejidu hosi COVID-19 no kontinua sira-nia tratamentu TB tuir oráriu. 

Ema ne’ebé moras COVID-19 noTB hatudu sintomas hanesan, mear, isin-manas, no dada iis araska. Moras rua ne’e ataka liuliu ba pulmaun no maske ajente biolójiku ne’ebé hada’et moras ne’e hosi kontaktu besik, period inkubasaun hosi kontaktu besik to’o hetan moras TB ne’e presiza tempu kleur liu, dalabarak neineik lós. 

  1. COVID-19 no tuberkuloze ne’e hada’et ho maneira ne’ebé hanesan?

Tuberkuloze (TB) no COVID-19 da’et liuhosi kontaktu besik entre ema ba ema ho maneira hada’et ne’ebé la hanesan, bainhira esplika diferensia rua ne’e iha medida kontrolu hodi mitiga kondisaun rua ne’e. 

TB bacilli nia turuk-oan nafatin suspende iha ár livre durante oras balun bainhira pasiente ida me’ar, fani, hakilar, ka kanta, no ema sira ne’ebé dada iis bele infetadu mós. Medida hosi turuk-oan sira ne’e maka fatór xave hodi determina moras ne’e infesiozu. Konsentrasaun hosi turuk-oan ne’e sei menus bainhira iha ventilasaun no loro-matan kona. 

COVID-19 nia da’et ne’e prinsipalmente hosi dada iis direta turuk-oan ne’ebé ema infetadu ho COVID-19 hasai bainhira me’ar ka fani (ema balun bele infesiozu ona antes hatudu karaktéristiku kliníku nian). Turuk-oan prodús bainhira me’ar, fani, dada iis no ko’alia bele haksoit no monu ba objetu ka superfisie balun, no iha kontaktu besik bele hetan infesaun COVID-19 bainhira ema ne’e kaer no depois kaer fali matan, inus ka ibun. Alende ne’e, fase liman nu’udar medida preventiva ne’e importante tebes hodi kontrola COVID-19. 


  1. Impaktu potensiál saida de’it mak sei iha hosi pandemia COVID-19 ba servisu esensiál tuberkuloze nian?

Tuir estrutura servisu sujere katak se pandemia COVID-19 rezulta iha redusaun global 25% hosi detesaun TB durante fulan 3 – posibilidade realistíku tuir nivel suspende ba servisu esensiál TB nian ne’ebé hetan observasaun iha nasaun lubun balun – nunee tuir espetativa sei iha ema mate tanba TB aumenta ba 13%, no ida ne’e sei rezulta iha taxa mortalidade TB nian tinan 5 liubá. Ida ne’e karik estimasaun bai-bain de’it tanba la inklui fatores iha posibilidade impaktu seluk hosi pandemia ba TB nia da’et, suspensaun iha tratamentu no rezultadu ladi’ak iha ema ne’ebé sofre TB no infesaun COVID-19. Entre tinan 2020 no 2025 taxa ema mate adisionál billiaun 1.4 tanba konsekuénsia direta hosi pandemia COVID-19.  

Medida hotu tenke implementa hodi bele garante kontinuasaun hosi servisu refere ba ema ne’ebé presiza hetan tratamentu no kura hosi moras tuberkuloze (TB). 

  1. Saida maka autoridade saúde sira tenke halo hodi fornese sustentabilidade hosi servisu esensiál tuberkuloze durante pandemia COVID-19?

Atendimentu ne’ebé sentradu ba ema kona-ba prevensaun, diagnostiku, tratamentu no servisu atendimentu tuberkuloze (TB nian tenke garante ho responde ba COVID-19.

Prevensaun: Medida hirak ne’e tenke implementa hodi limita TB no COVID-19 iha fatin balun no fasilidade saúde nian. Administrativu, ambientál, no medida protesaun pesoál  aplika ba rua ne’e hotu (ezemplu, prevensaun no kontrolu báziku ba infesaun, étika mear, triajen pasiente). 

Tenke mantein nafatin estabelesimentu tratamentu TB preventiva.

Diagnóstiku: Teste ba TB no COVID-19 ne’e diferente no teste rua ne’e tenke halo disponivel ba indivíduu ho sintomas respiratóriu, ne’ebé mak iha similaridade entre moras rua ne’e. 

Tratamentu no atendimentu: Atendimentu ba pasiente ne’ebé mai konsulta no bazeia ba komunidade tenke preferidu liu halo tratamentu iha ospitál ba pasiente TB (anaunser kondisaun grave ne’ebé presiza baixa) hodi hamenus risku hada’et. 

Tratamentu anti-TB, ne’e aliña ho matadalan atualizada ikus liu hosi OMS, tenke fornese hotu ba pasiente TB sira, inklui sira ne’ebé maka iha kuarentena no sira ne’ebé konfirmadu ho COVID-19. Tenke fornese ai-moruk adekuadu ba pasiente hotu hodi hamenus pasiente ba mai foti ai-moruk. 

Utiliza teknolojia saúde dijitál ba pasiente no tenke intensifika programa saúde nian. Aliña ho rekomendasaun OMS nian, teknolojia hanesan monitor eletróniku medikamentu no suporta liuhosi terapia vidío ne’ebé bele ajuda pasiente sira kompleta sira-nia tratamentu TB. 

  1. Oinsá mak autoridade saúde sira garante suprimentu ai-moruk no diagnóstiku ba tuberkuloze?

Monitorizasaun no planeamentu ne’ebé apropriadu ne’e importante hodi garante katak aprovizionamentu no suprimentu ba ai-moruk tuberkuloze no diagnóstiku la suspende. 

OMS agora daudaun halo monitorizasaun suprimentu ai-moruk iha nivel global, enkuantu The Global Fund, Stop TB Partnership Global Drug Facility (GDF), USAID, Unitaid, no doadór seluk iha papél importante hodi fó apoiu ba nasaun sira atu asegura suprimentu ai-moruk TB, no diagnóstiku ne’ebé adekuadu no sustentavel.

Akonsella ba nasaun sira atu halo akizisaun ba tinan 2020 nian lalais hodi antisipa atrazu iha transporte no mekanismu entrega sasan ne’ebé sosa. 

  1. Servisu saida de’it mak bele aproveita hosi moras rua ne’e?

Responde ba COVID-19 ne’e bele hetan benefísiu hosi esforsu halo kapasitasaun ne’ebé dezenvolve ba tuberkuloze (TB) ba investimentu durasaun tinan barak hosi autoridade saúde nasionál no doadores sira. Hirak ne’e inklui infesaun prevensaun no kontrolu, rastreamentu kontaktu no kuidadu bazeia ba komunidade, no sistema vijilánsia no monitorizasaun. 

Maske nunee modu hada’et hosi moras rua ne’e iha diferensa, administrativu, medida protesaun ba ambientál no pesoál aplika ba rua ne’e hotu (e.z prevensaun infesaun no kontrolu báziku, étika me’ar no triagen ba pasiente).

Rede laboratóriu TB nian estabelesidu ona iha nasaun sira ho apoiu hosi OMS no parseiru internasionál sira. Rede hirak ne’e nunee mós ho mekanismu transporta amostra bele utiliza mós ba diagnóstiku COVID-19 no vijilánsia. 

Doutór respiratóriu, pesoál pulmonolojia iha nivel hotu, espesialista ba TB no pesoál saúde sira iha nivel kuidadu saúde primáriu sai nu’udar pontu referénsia ba pasiente sira sofre komplikasaun pulmonáriu ba COVID-19. Sira tenke familiariza an ho rekomendasaun atuál hosi OMS ba tratamentu suportivu no konfinamentu COVID-19. 

Pesoál ba programa TB ho sira-nia esperiénsia no kapasidade, inklui buka kazu ativu no halo rastreamentu kontaktu, tenke hatuur hodi fó apoiu responde ba COVID-19. 

Teknolojia dijital oi-oin utiliza iha programa TB nian bele fó suporta ba responde COVID-19 nian inklui suporta ba adezaun, rejistu elektróniku médiku no eLearning. 

  1. Medida saida mak tenke hatuur hodi proteje pesoál sira servisu iha laboratóriu tuberkuloze no fasilidade saúde, no ba pesoál saúde komunitáriu, hosi infesaun COVID-19?

Fasilidade saúde, inklui sira ne’ebé halo diagnóstiku no tratamentu ba tuberkuloze (TB) no moras pulmaun, iha dever atu simu pasiente moras COVID-19, kuaze barak mak labele hetan diagnóstiku. Karik presiza iha tan medida prevensaun adisionál hodi bele evita pesoál saúde sira iha sentru ne’e da’et ka hetan infesaun COVID-19. 

Iha Nota Informasaun ne’e inklui, medida temporáriu ne’ebé maka tenke konsidera. Hirak ne’e inklui arranju alternativu ruma hodi hamenus pasiente TB halo vizita ba konsulta, provizaun ba rekolla sputum, transporta no halo teste. Nota ne’e mós inklui deskrisaun obrigasaun étika iha fasilidade saúde.

Rekomendasaun OMS ne’ebe eziste ba infesaun prevensaun no kontrolu ba TB no COVID-19 tenke implementa ho rigorozu, inklui ekipamentu protesaun pesoál.

Lisaun aprende hosi tinan barak ba infesaun prevensaun no kontrolu TB, rastreamentu kontaktu, investigasaun no jestaun kazu ne’ebé bele hetan benefísiu hosi esforsu hapara COVID-19 da’et. 

  1. Oinsá mak ita proteje ema sira ne’ebé buka tratamentu tuberkuloze durante pandemia COVID-19?   

Tuir kontestu restrisaun movimentu populasaun nian bazeia ba responde pandemia no pasiente iha fasilidade izolamentu COVID=19, tenke mantein komunikasaun ho servisu iha fasilidade saúde atu nunee ema sira sofre moras tuberkuloze (TB), liuliu vulneravel sira atu hetan tratamentu servisu esensiál ida ne’e. Ida ne’e inklui jestaun ba reasaun ai-moruk efeitu adversu no co-morbidade, apoiu nutrisionál no saúde mental, no tau fali stok suprimentu ai-moruk. 

Tenke fó ai-moruk TB ne’ebé sufisiente ba pasiente ka ema ne’ebé haree pasiente refere hodi bele dura to’o vizita ka konsulta mai fali. Ida ne’e sei limita konsulta la nesesáriu ba kliníka. Mekanismu fahe ai-moruk ba uma ka rekolla amostra hodi halo teste follow-up karik sei iha benefísiu. Tratamentu TB iha uma ne’e sai komún ona. Arranju alternativu ida hodi hamenus konsulta ba kliníka bele envolve limita halo apontamentu ba oras espesífiku hodi evita da’et moras ne’e ba pasiente seluk iha kliníku; utiliza teknolojia dijital hodi mantein suporta tratamentu. Pesoál saúde komunitáriu sira sei hala’o sira-nia servisu ho kritíku tanba tratamentu ne’e komesa desentralizada. 

Pasiente TB barak mak sei hahú sira-nia tratamentu iha uma no nunee ida ne’e limita risku ba moras TB hada’et iha uma laran durante semana dahuluk halo tratamentu hosi uma ne’e importante tebes. 

Populasaun vulneravel sira ne’ebé maka laiha asesu ba fasilidade saúde ne’e sei sai marjinalizadu liután durante pandemia ne’e. 

  1. Bele ka lae tuberkuloze no COVID-19 ne’e halo teste ho amostra ne’ebé hanesan?

Métodu diagnóstiku ba tuberkuloze (TB) no COVID-19 ne’e diferente uitoan no baibain uza amostra la hanesan. 

Sputum, nunee mós ho amostra biólojiku, ne’ebé bele uza hodi halo diagnóstiku ba TB utiliza tékniku culture ka molecular. 

Teste ba COVID-19 baibain halo liuhosi nasopharyngeal ka oropharyngeal swab ka wash iha pasiente ambulatóriu (pasiente ne’ebé mai konsulta) maibé sputum ka endotracheal aspirate ka bronchoalveolar lavage bele uza ba pasiente ne’ebé sofre moras respiratóriu aguda. Teste molecular mak nuudar teste métodu ne’ebé rekomenda ba identifikasaun ba moras COVID-19 infesiozu no testeserological assay ne’ebé utiliza ba teste TB ne’e la rekomenda ba halo diagnóstika COVID-19. 

Progresu diagnóstiku ba COVID-19 aumenta barak tan iha fulan hirak ne’e nia laran. Entre diagnóstiku sira ne’e maka Xpert® Xpress SARS-CoV-2 cartridge hodi uza ba mákina GeneXpert, ne’ebé maka utiliza mós hodi halo teste diagnóstiku ba TB. OMS agora daudaun halo avaliasaun cartridge ida ne’e nune’e mós ho teste sira seluk Tenke mobiliza rekursu adisionál atu halo teste COVID-19 duké depende de’it ba rekursu ne’ebé eziste uza ba teste diagnóstiku TB, hodi bele garante katak kobertura ba teste diagnóstiku ba TB tenke mantein tanba nesesáriu. 

  1. Ema hotu tenke halo konsulta ba tuberkuloze nunee mós halo teste ba COVID-19? 

Halo teste ba pasiente hanesan ba moras tuberkuloze (TB) no COVID-19 ne’e fó indikasaun razaun tolu, bazeia ba área espesífiku iha kada nasaun:

  • Karaktéristiku kliníku ne’ebé komun entre moras rua ne’e; ka
  • Hetan moras rua ne’e iha tempu hanesan; ka
  • Iha prezensa fatór risku

Tanba pandemia ne’e aumenta, ema barak iha kualkér idade, inklui pasiente TB mós, sei sofre hosi COVID-19 ne’e. Ba informasaun klean liután kona-ba tuberkuloze no COVID-19, bele asesu iha Organizasaun Mundiál Saúde nia website. 

  1. Tratamentu ba tuberkuloze diferente ba ema ne’ebé maka sofre moras TB no COVID-19?

Maioria tratamentu ba kazu tuberkuloze (TB) ne’e la diferente iha ema ne’ebé infetadu ka la infetadu ho infesaun COVID-19.    

Tratamentu ba jestaun moras infesaun COVID-19 no TB kontinua iha informasaun limitadu. Maibé, bainhira halo suspensaun ba tratamentu TB iha pasiente sofre COVID-19 ne’e tenke halo ezepsaun. Tratamentu preventiva ba TB, tratamentu ba drug-resistant TB ne’e tenke kontinua nafatin sein iha interrupsaun hodi salva pasiente nia saúde, hamenus moras da’et no prevene pasiente dezenvolve rezisténsia ba ai-moruk. 

Enkuantu tratamentu klíniku lao hela, laiha ai-moruk ida maka rekomenda ba COVID-19 no nunee laiha restrisaun ba ai-moruk nia intersaun ne’ebé indika agora daudaun. Pasiente TB sira bainhira antes hemu ai-moruk ruma, pesoál saúde sira tenke husu karik sira hemu ai-moruk seluk, inklui ai-moruk tradisionál, ne’ebé maka karik bele iha interrasaun ho ai-moruk ne’ebé sira atu hemu. 

Tratamentu efetivu hodi prevene TB no trata moras TB ativu aumenta ona no utiliza ona iha mundu tomak. Risku ba pasiente TB mate ne’e kuaze besik 50% se la halo tratamentu no ida ne’e karik sei aumenta iha idozu ka sira ne’ebé iha kondisaun seluk. Ida ne’e kritíku katak servisu ba moras TB la hetan interrupsaun durante responde ba COVID-19.

Rekolla informasaun durante pandemia lao hela ne’e sei importante tebes, enkuantu kontinua hala’o servisu ho profesionalizmu no mantein pasiente nia konfidensialidade ne’e importante tebes.

Pergunta no Resposta kona-ba COVID-19 no Fó susubeen inan

Pergunta no Resposta kona-ba COVID-19 no Fó susubeen inan

Bele ka lae COVID-19 ne’e da’et liuhosi susubeen inan?

To’o agora seidauk iha evidénsia hatudu katak COVID-19 ne’ebé ativu hela (virus ne’e bele kauza infesaun) liuhosi inan nia susubeen ka bainhira inan fó susu. Laiha razaun ida ba inan sira atu para fó susu sira-nia oan. 

Iha komunidade ne’ebé maka COVID-19 ataka hela, inan sira tenki kontinua fó susu ka lae?

Sin. Ida fatin sosio-ekonómiku hotu, fó susubeen inan ne’e aumenta 

In communities where COVID-19 is prevalent, should mother’s breastfeed?

Yes. In all socio-economic settings, breastfeeding improves survival and provides lifelong health and development advantages to newborns and infants. Breastfeeding also improves the health of mothers.

Following delivery, should a baby still be immediately placed skin-to-skin and breastfed if the mother is confirmed or suspected to have COVID-19?

Yes. Immediate and continued skin-to-skin care, including kangaroo mother care, improves the temperature control of newborns and is associated with improved survival among newborn babies. Placing the newborn close to the mother also enables early initiation of breastfeeding which also reduces mortality.

The numerous benefits of skin-to-skin contact and breastfeeding substantially outweigh the potential risks of transmission and illness associated with COVID-19.


Inan isin rua ne’ebé konfirmadu ka suspeitu ba COVID-19 bele fó susu ka lae?

Sin. Inan ne’ebé konfirmadu ka suspeitu ba COVID-19 bele kontinua fó susu bainhira sira hakarak. Maibé sira tenke: 

Fase liman beibeik ho sabaun no bee ka uza dezinfetante no liuliu bainhira antes kous bebé;

Uza máskara bainhira besik bebé, inklui bainhira fó susu;

Bainhira me’ar ka fani tenke uza tixu. No soe kedas tixu ba lixu fatin no fase kedas liman;

Tenki hamoos beibeik no dezinfeta sasan sira ne’ebé ka’er ona

Importante atu troka beibeik máskara bainhira bokon no fo’er no soe kedas. Labele uza fali máskara ka ka’er hosi parte oin.


Se inan ne’ebé konfirmadu ka suspeitu hetan COVID-19 no laiha máskara, bele ka lae sira kontinua fó susu?

Sin. Fó susubeen inan ne’e hamenus taxa mortalidade iha bebé foin moris no labarik sira no ida ne’e fornese vantajen di’ak ba labarik nia dezenvolvimentu kakutak no moris saudavel ba moris tomak. 

Rekomenda ba inan ne’ebé ho sintomas COVID-19 atu uza máskara, maske ida ne’e la posivel, maibé tenke kontinua nafatin fó susu bebé. Inan sira tenke halo tuir medida prevensaun infesaun seluk, hanesan fase liman, dezinfeta sasaan ka objetu, bainhira me’ar ka fani uza tixu.

Máskara naun-médiku (ezemplu. Máskara hena ka halo hosi uma) seidauk iha avaliasaun. Agora daudaun, ida ne’e la posivel atu halo rekomendasaun apoiu ka la apoiu atu ema bele uza. 


I have confirmed or suspected COVID-19 and am too unwell to breastfeed my baby directly. What can I do?

If you are too unwell to breastfeed your baby due to COVID-19 or other complications, you should be supported to safely provide your baby with breast milk in a way possible, available, and acceptable to you. This could include:

Expressing milk;

Donor human milk. 

If expressing breast milk or donor human milk are not feasible then consider wet nursing or infant formula milk with measures to ensure that it is feasible, correctly prepared, safe and sustainable.


I had confirmed or suspected COVID-19 and was unable to breastfeed, when can I start to breastfeed again?

You can start to breastfeed when you feel well enough to do so. There is no fixed time interval to wait after confirmed or suspected COVID-19. There is no evidence that breastfeeding changes the clinical course of COVID-19 in a mother. Health workers or breastfeeding counsellors should support you to relactate.


I have confirmed or suspected COVID-19, is it safer to give my baby infant formula milk?

No. There are always risks associated with giving infant formula milk to newborns and infants in all settings. The risks associated with giving infant formula milk are increased whenever home and community conditions are compromised, such as reduced access to health services if a baby becomes unwell, reduced access to clean water and/or access to supplies of infant formula milk are difficult or not guaranteed, affordable and sustainable.

The numerous benefits of breastfeeding substantially outweigh the potential risks of transmission and illness associated with the COVID-19 virus. 

P & R – Violensia kontra feto durante COVID-19

P & R – Violensia kontra feto durante COVID-19

Hela iha uma la’os fatin seguru mai ha’u. saida mak hau bele halo?

Se ita sofre tanba violensia, karik di’ak liu husu família, kolega no viziñu sira, buka apoiu hosi liña apoiu ruma. Buka hatene fasilidade lokál (ezemplu, uma-mahon, fatin ba akonsellamentu) ne’ebé funsiona hela no kontaktu ba sira bainhira disponivel. 

Halo planu seguru Karin bainhira akontese tan violensia hasoru ita-boot ka oan sira. Ida ne’e inklui: 

  • Identifika família, kolega no viziñu ka fatin uma-mahon ruma hodi bele ba provizoriu bainhira presiza hasees an hosi uma tanba razaun seguransa. 
  • Tenke iha planu oinsá atu sai hosi uma ho seguru no oinsá atu ba to’o iha fatin refere (ezemplu, transporte)
  • Rai sasan esensiál ka ida ne’ebé presiza tebes (ezemplu. Dokumentu idenfitikasaun, telefone, osan, ai-moruk, no roupa) no halo lista númeru telefone importante karik ba kazu emerjénsia. 
  • Karik posivel, kria kódigu ida entre ita-boot ho viziñu ka ema ne’ebé ita-boot fiar liu atu nunee sira bele mai ajuda karik ita-boot iha situasaun emerjénsia nia laran. 

Ha’u presiza hetan atendimentu médiku tanba violensia. Se mak bele ajuda ha’u no ha’u tenki ba ne’ebé?

Karik ita-boot presiza atendimentu médiku, favór telefone ambulánsia ka kontaktu ba servisu saúde emerjénsia nian. Se presiza apoiu sira seluk, kontaktu ba servisu espesializadu refere karik disponivel ka kontaktu ba pesoál saúde sira. 

Ha’u seguru, maibe hau sofre hosi problema mentál/seksuál/sosiál/problema fíziku ba longu prazu tanba violensia. Iha ema ruma mak bele ajuda hau durante COVID-19?

Karik posivel, hamenus fontes ne’ebé halo ita-boot estresse:

  • Mantein kontaktu no buka apoiu hosi família no kolega sira liuhosi telefone, sms ka maneira kontaktu sira seluk hanesan liuhosi media sosiál.
  • Koko mantein nafatin atividade rutina lor-loron nian no fahe tempu ba halo ezersísiu no deskansa.  
  • Utiliza ezersísiu relaxadu (ezemplu. Dada iis neineik, meditasaun, halo múskulu relaxadu, no ezersísiu relaxadu sira seluk) hodi alevia hanoin barak no estresse. 
  • Partisipa iha ativididade ne’ebé maka bele ajuda jere ita-nia estresse no difikuldade.
  • Buka informasaun kona-ba COVID-19 ne’ebé maka mai hosi fonte kredivel no hamenus tempu ba notisia la loos (ezemplu. Haree/lee notisia loron ida dala ida ka rua, la’os kada oras)

Buka atendimentu saúde hosi pesoál saúde treinadu ba sintomas no kondisaun balun inklui kanek ne’ebé presiza hetan atensaun médiku nian. Tanba restrisaun iha movimentu, no presaun ba sistema saúde, karik ida ne’e sai difikuldade hodi hetan asesu ba tratamentu saúde. Entaun, buka tuir saida maka disponivel iha ita-nia área no buka mós alternativu seluk, inklui informasaun no apoiu ne’ebé oferese tuir telefone no online. 

Se agora daudaun hetan hela tratamentu saúde no apoiu ba asuntu relasiona ho violénsia, ida ne’e sei kontinua durante COVID-19  –  ida ne’e bele komunika mós tuir telefone ka online se posivel no apropriadu tuir ita-boot nia nesesidade. 

Ha’u preokupa kona-ba ha’u nia kolega/família ida. Oinsá mak hau bele ajuda?

Se ita-boot hatene, ka preokupa kona-ba, kolega/família ne’ebé iha relasaun ne’ebé nakonu ho violénsia, ita-boot bele halo tuir buat hirak ne’e:

  • Mantein kontaktu ka komunika nafatin ho ema ne’e hodi hatene sira seguru, garanti nafatin katak bainhira komunika malu ho ita-boot ne’e seguru. Tenke asume nafatin katak autór ba violénsia ne’e bele haree, rona ka monitoriza komunikasaun hotu, nunee buka meius oinsá atu komunika di’ak liu ho vitima refere. Manda SMS ka mensajen liuhosi media sosiál, tuir maneira ida ne’ebé seguru ba sira. Tenke komunika ho vitima kuidadu bainhira autór violénsia ne’e iha uma ka besik hela vitima, atu nunee la tau risku seluk tan ba sira.

  • Buka hatene fasilidade servisu ida ne’ebé maka disponivel ba sobrevivente violénsia kontra feto (ezemplu. uma mahon, hotline, servisu akonsellamentu, organizasaun feto nian) ne’ebé funsiona durante pandemia COVID-19 no halo informasaun ne’e disponivel liuhosi ita-nia rede no rede sosiál. Fornese de’it informasaun ida ne’e diretamente sein autór violénsia ne’e hatene tuir. 
  • Se ita-boot nia kolega/família ruma presiza ajuda urjente ba razaun saida de’it, tenke preparadu hodi telefone ba servisu saúde emerjénsia, polísia, sentru saúde ka hotline. 

Ha’u hakarak relata insidente violénsia durante COVID-19. Saida mak ha’u tenke halo?

Se ita hakarak relata insidente violénsia, ita tenke halo tuir guia iha nasaun ne’e kona-ba oinsá atu relata violénsia no kontaktu ba servisu sira ne’ebé iha posibilidade bo’ot hetan responde ida ne’ebé sentradu ba sobrevivente sira. 

Iha nasaun balun halo ezeptu ba restrisaun movimentu hodi relata violénsia espesífiku balun. Tenke hanoin katak bainhira relata insidente ruma bele tau ita iha risku, nunee tenke asegura katak ita-boot iha planu ba seguransa nian prontu. 

Karik ita sente difisil emosionál ka mentál bainhira relata insidente violénsia. Buka tulun hosi kolega, família, viziñu ka parente sira, ka servisu suporta lokál ba sobrevivente violénsia nian. 

Ha’u sofre ka preokupa karik ha’u hakanek ka halo ha’u nia parseiru (no oan sira) sofre tanba ha’u nia liafuan ka asaun. Oinsá ha’u bele para?

  • Se ita sente hirus tebes, la’o sees tiha ba kuartu seluk, ka ba liur hodi hetan anin fresku no dezvia tiha hirus ne’e.
  • Sura to’o sanulu no dada iis tama no hasai to’o ita sente kalma ona.
    Sura hosi sanulu to’o zero, ka halo tiha atividade seluk ne’ebé maka bele ajuda ita sente kalma.
  • Koalia ho kolega ne’ebé ita fiar, família, ka lider relijiozu balun no karik presiza buka ajuda hosi servisu saúde lokál ka servisu espesializadu ne’ebé mak disponivel besik ita-boot. 
  • Rekoñese katak ema hotu iha família ne’e sente estresse durante tempu ida ne’e. 
  • Hatudu laran di’ak no pasiensia iha ita-nia liafuan no asaun.
  • Hamenus konsumu alkol/tua  

Medida atuál hodi responde ba pandemia COVID-19, hanesan restrisaun ba movimentu, nunee mós tanba sistema finansiál ne’ebé la estavel kauza hosi krize ida ne’e, no ida ne’e hanesan fatór ida hodi aumenta ita-nia estresse. Foti medida hirak ne’e hodi asegura katak ita jere duni ita-nia estresse tuir maneira ida ne’ebé respeitadu no seguru ba ita no família sira. Koko atu nafatin laran malirin ba parseiru moris, ba ita-an rasik, oan-sira no família sira seluk. 

Ha’u pesoál saúde ida. Oinsá mak mak hau bele ajuda sobrevivente feto sira durante COVID-19?

Nuudar pesoál saúde ida, iha maneira barak mak ita bele ajuda hodi hamenus impaktu hosi violénsia ba feto no labarik sira iha kualkér tempu, inklui durante pandemia COVID-19. 

Enkuantu ita-nia tempu no rekursu limitadu durante emerjénsia saúde ida ne’e, ita iha dever atu kuidadu ka haree inan-feto sira ne’ebé karik husu ita-nia tulun – dalaruma hodi hatan ba sofrimentu mentál no fíziku ne’ebé kauza hosi violénsia ne’e.

Karik ita tenke ajusta oinsá mak ita atu hala’o servisu ida ne’e, karik la posivel atu hasoru malu diretamente. Depende ba ita-nia rekursu seluk, karik konsidera mós telemovel, WhatsApp ka kanál komunikasaun seluk hodi bele ajuda, tenke asegura beibeik katak it abele halo servisu ida ne’e tuir maneira ka dalan ida ne’ebé maka seguru ba sobrevivente. Komunika ho didi’ak ba inan-feto sira kona-ba mudansa ruma iha prestasaun servisu nian. 

Se inan-feto ida maka suspeitu ka konfirmadu ho COVID-19 buka atendimentu ruma tanba violénsia, ita-nia maneira halo tratamentu tenke hanesan ho sobrevivente sira seluk. Maibé, ita tenke kontinua asegura katak ita protejidu hosi infesaun, mantein distánsia bainhira posivel, uza roupa protetivu, prátika respiratóriu ijiene, no fase liman no fatin/sasan sira ne’e ho sabaun no bee bebeik no depois ka’er pasiente, hodi Evita infesaun. 

Iha kualkér sirkunstánsia, inklui durante pandemia COVID-19, pesoál saúde sira tenke fornese suporta liña apoiu dahuluk, uza abordajen LIVES hodi ajuda inan-feto sobrevivente sira hosi violénsia: 

L - rona didi’ak, ho empatia no la julga 

I – halo inkeritu kona-ba inan-feto sira nia nesesidade no sira-nia preokupasaun 

V – valoriza inan-feto sira-nia esperiénsia. Hatudu ba sira katak ita fiar no kompriende. 

E – haforsa sira-nia seguransa 

S – suporta inan-feto hodi liga ba servisu apoiu adisionál 

Ha’u servisu iha fasilidade saúde. Saida mak ha’u bele halo hodi suporta sobrevivente feto sira hosi violénsia durante COVID-19?

  • Identifika informasaun kona-ba apoiu lokál, inklui hotline, uma-mahon, sentru krize ba violasaun, no akonsellamentu.    
  • Buka hatene oras fasilidade apoiu sobrevivente ne’e loke, kontaktu detallu no servisu sira ne’e bele oferese tuir maneira seluk hanesan, tuir telefone ka sms, no estabelese ligasaun referál. 
  • Halo servisu apoiu hirak ne’e disponivel ba pesoál saúde sira no fasil ba pasiente/kliente sira atu asesu ba ita-nia fasilidade.
  • Suporta pesoál saúde sira iha ita-nia fasilidade saúde hodi kontinua suporta inan-feto sobrevivente sira hosi violénsia iha tempu ida agora ne’e. 
  • Tenke preparadu atu muda lalais no hodi bele fornese tratamentu liuhosi maneira alternativu seluk, liuhosi kria planu responde efetivu; hanesan ezemplu, asegura pesoál saúde liña oin sira iha telemovel no bele karrega. 
  • Tenke asegura katak iha protokolu ne’ebé prontu hodi asegura kontinuasaun arkivu dokumentu ho seguru karik iha lockdown derrepente. 
  • Informa ba sobrevivente sira maneira oi-oin sira bele proteje sira-nia an, no fornese kartaun lista númeru telefone hodi bele hetan suporta bainhira presiza. 

Ha’u polítika na’in ida. Saida mak hau bele halo hodi prevene no responde ba violénsia kontra feto durante COVID-19?

  • Bainhira kria planu prontidaun no responde ba pandemia COVID-19, tenke inklui mós servisu esensiál ba violénsia kontra feto. 
  • Aloka rekursu adekuadu servisu ba sobrevivente sira no identifika maneira atu halo servisu hirak ne’e asesivel – liuliu iha kontestu medida sira ne’ebé restrita ema-nia movimentu. 
  • Esplora uza telemedicine, digital health ka mhealth atu haforsa sobrevivente sira-nia asesu hodi hetan suporta, enkuante asegura sira katak ida ne’e seguru ba sira. 
  • Esplora tan uma-mahon alternativu ba inan-feto sira ne’ebé maka presiza suporta ida ne’e. 
  • Asegura katak medida lockdown la kastigu inan-feto sira ne’ebé maka buka suporta bainhira sira sofre hosi violénsia, hanesan relata ba polísia ka ba ospitál.   

Se mak vulneravel liu?

Women who are displaced, who are migrants or refugees, and those living in conflict-affected areas, older women and women with disabilities are particularly at risk of violence and are likely to be disproportionately affected by violence during COVID-19. 

Inan-feto sira ne’ebé laiha fatin hela, migrante ka refujiadu, no sira ne’ebé hela iha área konflitu, inan-feto idozu no inan-feto defisiénsia sira mak partikularmente iha risku ba violénsia no sei afetadu liu hosi violénsia durante COVID-19. 

Tansá mak ha’u tenke preokupa kona-ba violénsia kontra feto durante COVID-19?

Violénsia kontra feto ne’e violasaun grave ba feto nia direitu umanu, la haree ba tempu, fatin ne’ebé, ka maneira oinsá. Iha maneira oi-oin hosi violénsia kontra feto ne’e, ida ne’ebé maka iha konsekuénsia negativu ba feto no labarik sira-nia saúde. 

Violénsia kontra feto ne’e bele rezulta iha kanek no problema fíziku, mentál no seksuál no problema saúde reprodutiva, inklui infesaun ne’ebé hada’et liuhosi relasaun seksuál, HIV, no isin-rua la planeadu. Iha kazu grave, violénsia kontra feto bele rezulta iha mate. 

Efeitu hosi violénsia ne’e metin ba tempu naruk dalaruma ba ema ne’e nia moris tomak. Violénsia – iha forma hotu-hotu – bele iha impaktu ba feto-nia ben-estar ba nia moris tomak. Ida ne’e la aseitavel, no risku violénsia ne’ebé feto no labarik sira enfrenta durante krize COVID-19 ne’e ita labele ignora. 

Bainhira ita bele prevene violénsia, ka suporta inan-feto sobrevivente violénsia, ita ajuda asegura feto-nia direitu umanu, no promove saúde fíziku no mentál no ben-estar ba feto sira durante sira-nia moris tomak. Ida ne’e ajuda hodi alevia presaun ne’ebé maka makaas ona iha servisu esensiál públiku nian, inklui Sistema saúde.

Q&A for Adolescents and Youth related to COVID-19

Q&A for Adolescents and Youth related to COVID-19

Can adolescents catch COVID-19?

Klosan sira bele hetan COVID-19?

 

Sim. Grupu idade hotu bele hetan COVID-19. Bainhira ami sei estuda oinsa COVID-19 afeta ema, ema idade avansadu (ezemplu, ema ho idade liu husi tinan 60) no ema ne’ebe ho nanis moras sira seluk, hanesan tensaun, moras fuan, moras pulmaun, kaknru ou ra’an midar (diabetes), dala barak dezenvolve moras seriu liu sira seluk. Hanesan ida ne’e virus foun ida, ami mos sei estuda oinsa nia afeta labarik no klosan sira. Evidesia ate a data sujere katak labarik no klosan sira laduun hetan moras todan, maibe kazu seriu ka todan no mate mos sei bele akontese iha grupu idade sira ne’e.

Yes. All age groups can catch COVID-19. While we are still learning about how COVID-19 affects people, older persons (e.g. persons over 60 years) and persons with pre-existing medical conditions, like high blood pressure, heart disease, lung disease, cancer or diabetes, appear to develop serious illness more often than others. As this is a new virus, we are still learning about how it affects children and adolescents. Evidence to date suggests that children and adolescents are less likely to get severe disease, but severe cases and death can still happen in these age groups.

Read more:

Le’e klean:

https://www.who.int/docs/default-source/coronaviruse/key-messages-and-actions-for-covid-19-prevention-and-control-in-schools-march-2020.pdf?sfvrsn=baf81d52_4

https://www.who.int/news-room/q-a-detail/q-a-coronaviruses

Can adolescents spread COVID-19 to other people even if they have mild or no symptoms?

Ema klosan bele propaga ka fahe COVID-19 ba ema seluk karik sira ho sintomas ne’ebe kama’an ou la iha sintomas?

 

Sim. Ema ne’ebe infetadu iha grupu idade hot-hotu- inklui klosan sira- bele transmite virus ne’e ba ema seluk, maske sira iha sintomas kama’an ou sira la sente moras. Virus ne’e hadaet husi ema ida ba ema seluk liu husi gotikulas ki’ik ne’ebe sai husi inus ou ibun ne’ebe daet wainhira ema ho COVID-19 mear, faniin ka koalia. Gotikulas sira ne’e bele monu hela iha objetu/sasan ruma no superfisius sira. Ema bele infetadu liu husi kaer sasan ou superfisiu hirak ne’e, hafoin kaer fali sira nia matan, inus no ibun.

Yes.  Infected people in all age groups – including adolescents - can transmit the virus to other people, even if they have mild symptoms or do not feel ill. The virus is spread from person to person through small droplets from the nose or mouth which are spread when a person with COVID-19 coughs, sneezes or speaks. These droplets can land on objects and surfaces. People can then become infected by touching these objects or surfaces, and then touching their eyes, nose or mouth. 

Since there are few known cases of adolescents getting seriously ill with COVID-19, should I go to a health facility if I develop symptoms of the disease?

Hare’e ba kazu todan husi COVID-19 iha klosan sira menus liu, wainhira hau dezenvolve sintomas husi moras refere, hau tenki ba fasilidade saude?

Karik ita iha sintomas menor deit hanesan mear ituan ou isin manas ituan, jeralmente la precisa atu hetan asistensia medika. Hela iha uma, izola-a’an no monitoriza ita nia sintomas. Halo tuir regras nasional kona ba isola-a’an rasik.

Evita kontaktu ho ema seluk no vizita ba fasilidade saude sei ajuda fasilidade sira atu halo servisu ho efetivu liu no ajuda proteje ita no ema seluk husi posibilidade atu hetan COVID-19 no virus sira seluk.

Buka asistensia medika karik ita nia kondisaun amenta a’at, ou karik la iha ema ida husi ita nia familia ne’ebe bele tau matan ba ita iha uma. Importante mak ita halo tuir prosedimentus hotu ne’ebe aplika pna iha nia nasaun. Husu membru familia ida ou adultu ida ne’ebe ita iha konfiansa kona ba oinsa ita bele hatene prosedimentus sira iha fatin ita hela ba.

If you have minor symptoms, such as a slight cough or a mild fever, there is generally no need to seek medical care. Stay at home, self-isolate and monitor your symptoms. Follow national guidance on self-isolation.  

Avoiding contact with others and visits to medical facilities will allow these facilities to operate more effectively and help protect you and others from possible COVID-19 and other viruses.

Seek medical care if your health gets worse, or if there is no one in your family that can take care of you at home. It is important that you follow the procedures put in place by your country. Ask a family member or another trusted adult how you can find out what these procedures are where you live.

Read more:

Le’e klean:

https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/advice-for-public

https://apps.who.int/iris/rest/bitstreams/1272288/retrieve

What should I do if someone in my family gets really ill with COVID-19?

Saida mak hau sei halo wainhira ema ida iha hau nia familia moras maka’as ho COVID-19?

Buka asistensia medika, karik iha emebru familia ruma moras todan. Karik posivel, ita ou ema bo’ot ruma iha uma halo kontaktu ba numeru emerjensia COVID-19 nian lokal ou nasional hodi hetan inatrusaun kona ba oinsa it abele hetan tratamentu. Karik ita nia membru familia ne’e konfirmadu hetan COVID-19, ita no ita nia kontaktu sira seluk ne’ebe identifikadu tenki preparadu atu hetan monitorizasaun ba sintomas, no kontinua ba halo auto-karantina durante loron 14, maske ita sente saudavel ka la moras.

Seek medical care, if members of your family get seriously ill.  If possible, either you or an adult should phone the local or national COVID-19 emergency number for advice on where and how you could get care. If your family member is confirmed as having COVID-19, you must be prepared that you and other known contacts will need to monitor your symptoms, and continue to self-quarantine for 14 days, even if you feel healthy.

Read more:

Le’e klean:

https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/advice-for-public.

I am on medication for a chronic health condition. Should I change anything?

Hau ho hemu hela aimoruk ba moras kroniku. Hau tenki muda buat ruma?

Importante tebves atu kontinua ho aimoruk saida deit mak ita hemu ba moras kroniku ka kondisaun sira seluk, hanesan asma, diabetes, infesaun HIV no TB, no partisipa iha rekomendasaun ba halo kontrola. Konsulta ho ita nia autoridade saude nian karik orariu kontrola bele halo diferente durante surtu COVID-19 nian. Atendimentu sira seluk, hanesan akonselhamentu, dalaruma disponivel dalaruma deit. Ba tratamentu klinikal ba klosan sita ho infesaun HIV no TB ou ho moras kroniku sira seluk, ita nia fornesedor saude tenki konsidera halo reseita ba fulan barak no distribui kedan atu nune’e bele reduz sira nia frekuensia vizita ba iha klinika no asegura kontinuasaun tratamentu, karik movementu para durante pandemia. Obedese ba tratamentu importante tebes durante periodu ida ne’e.

It is important to continue with any medication you may be using for chronic and other conditions, such as asthma, diabetes, HIV infection and TB, and attend recommended check-ups.  Check with your health authorities and health provider if these check-ups should be done differently during the COVID-19 outbreak. Some services, such as counselling, may be available remotely. For treatment of clinically stable adolescents with HIV and adolescents with TB and/or other chronic conditions, your health provider should consider multi-month prescriptions and dispensing which will reduce the frequency of your visits to the clinic and ensure continuity of treatment, if movements are disrupted during the pandemic.  Adherence to treatment is just as important during this period. 

Read more:

Le’e klean:

https://www.who.int/news-room/q-a-detail/q-a-on-covid-19-hiv-and-antiretrovirals

I was due to get vaccinated for HPV, meningitis or tetanus, but immunization services have been disrupted. Should I be concerned?

Hau nia orariu atu hetan vasina ba HPV, menijitis ou tetanus liu ona, maibe servisu imunizasaun nian interompe hela. Hau precisa prekupa?

 

OMS rekomenda katak vasinasaun hotu iha eskola no kampanha masal tenki muda durante pandemia COVID-19. Maibe, vasina ne’ebe fornese ba klosan hotu iha orariu ne’ebe flexivel atu asegura katak it abele hetan vasina iha momentu ne’ebe programa vasina nian hau’u fali. Ezemplu, vasina ba HPV ne’ebe precisa doze rua bele komesa kualker tempu entre tinan 9 no tinan 14 no intervalu entre doze rua bele kleur ituan. Intervalu minimu entre doze mak fulan 6, maibe bele to’o fulan 12 ou fulan 15 no, karik nesesariu, bele kleur liu. Importante liu mak ita hetan doze segundu iha tempu ruma atu nunee bele proteje ita. 

Desizaun atu kontinua programa vasina rutina tuir nasaun ida-idak. Husu membru familia ou ema adultu ne’ebe ita konfia kona ba oinsa atu hetan informasaun kona ba programa vasina iha fatin ne’ebe ita hela. Importante tebes ita hetan vasina ne’ebe ita tenki hetan, maske tenki demora durante pandemia COVID-19 nian.

WHO recommends that all vaccination in schools and mass campaigns should be postponed during the COVID-19 pandemic. However,  vaccines provided to adolescents have sufficiently flexible schedules to make sure you can get the vaccine in time when vaccination services start again. For example, the HPV vaccine that requires two doses can be started any time between 9 and 14 years of age and the interval between the two doses can be longer. The minimum interval between doses is 6 months, but it can be 12 or 15 months and, if necessary, even longer. It is most important hat you receive the t second dose at some point in time to be fully protected.

Decisions to continue routine vaccination services are made by each country. Ask a family member or another trusted adult how you can get information about vaccination services where you live.  It is important you get the vaccines you are supposed to get, even if they have to be delayed due to the COVID-19 pandemic. 

Read more:

Le’e klean:

https://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/331590/WHO-2019-nCoV-immunization_services-2020.1-eng.pdf

https://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/331818/WHO-2019-nCoV-immunization_services-FAQ-2020.1-eng.pdf



I am bored staying home. Since I am very unlikely to get severely ill even if I was to get COVID-19, why is it important that I follow the guidelines to prevent transmission such as keeping physical distance from other people?

Hu sente baruk los hela iha uma. Tamba hau laduun hetan moras todan liu maske hau hetan ona COVID-19, tamba sa mak importante mai hau atu halo tuir regras atu prevene transmisaun hanesan mantein distansia fizika husi ema seluk?

 

Hela iha defisil no sei sente baruk. Maibe ida ne’e bele ajuda ho halo saida mak bele anima ita. Ida ne’e bele liu husi le’e livru, halimar no rona muzika. Koko atu mantein halo kontaktu nafatin ho kolegas no familia sira lor-loron, husi komunika sira liu husi telemovel ou internet karik ita bele, ou, karik ita hela besik ho sira no regras lokal sira fo dalan ba ita, liu husi koalia ba ema ida no mantein nafatin distansia.

Iha tempu hanesan, importante tebes ba ita atu reduz ita nia oportunidade atu hetan ifesaun ou propaga COVID-19 liu husi fase ita nia liman ho sabaun no be’e ou uza alku/hand sanitizer bebeik sei posivel, mantein pelumenus metro 1 (pasu 3) husi ema seluk, no evita fatin ne’ebe iha barak. Ita dalaruma bele sai hanesan ema klosan ida ne’ebe bele hetan moras todan wainhira ita hetan CVID-19, ou ita bele fahe ida ne’e, ba ema seluk no responsabiliza ba sira wainhira sira hetan moras todan ka mate. Ita iha poder atu halo desizaun ne’ebe sei salva vida no hamutuk ho klosan sira seluk hodi hasoru COVID-19.

Staying at home is difficult and can get boring, but it may help to do something you enjoy. This could be reading a book, playing games or listening to music. Try to stay connected with friends and family every day either by communicating with them by phone or internet if you can, or, if you live close to them and the local rules allow you to, by talking in-person while keeping your distance.

At the same time, it is still really important that you reduce your chances of being infected or spreading COVID-19 by washing your hands with soap and water or alcohol-based hand rub  as often as possible, keeping at least 1 metre (3 feet) from other people, and avoiding crowded places. You might be one of the unlucky adolescents who does get severely ill if you catch COVID-19, or you could spread it to others and be responsible for them getting really ill or even dying. You have the power to make choices that could save lives and together young people can play an important part in fighting COVID-19.

Read more:

Le’e klean:

https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/advice-for-public

Some of my friends are not sticking to the rules about physical distancing. What should I do?

Hau nia kolegas sira balun la halo tuir regras kona ba distansia fizika. Saida mak hau bele halo?

Esplika ba ita nia kolega sira tamba sa importante atu proteje sira nia a’an no ema seluk liu husi fase sira nia liman, evita kaer sira nia oin, sempre mear ou fanin iha liman sikun, kamiza nia gola, ou iha tissue no kopera mos medidas ba distansia fizika no restrisaun ba movimentu bainhira haruka. Dala ruma it abele fahe ideas hirak ne’e liu husi atividade ne’ebe virtual atu ita nia kolega sir abele partisipa mos, no ita bele enkoraja sira atu halo hamutuk ho ita ou ho ita kolega sira seluk. Liu husi ida ne’e ita fo hela alternativu balun duke hatete deit ba sira atu hela iha uma. Maibe, tenki hanoin katak ita labele kontrola ema nia asaun ne’eduni labele to’o ba iha argumentu ka diskute ho sira atu koko muda sira nia hanoin.

Explain to your friends why it is important to protect themselves and others by washing their hands, avoiding touching their face, always coughing or sneezing into their elbow, sleeve, or a tissue, and cooperating with physical distancing measures and movement restrictions when called on to do so. Maybe you can share ideas for fun virtual activities that your friends can participate in,  and you can encourage them to do them together with you or with other friends. This way you are giving them alternatives rather than just telling them to stay at home. But, remember that you do not have control over other peoples’ actions so do not get into an argument or a fight to try to change their minds. 

 I am feeling really anxious about COVID-19 and its impact on my life. What should I do?

Hau sente tauk tebes kona ba COVID-19 no ida ne’e impaktu bah au nia moris. Saida mak hau tenki halo?

Iha situasaun hanesan pandemia ida, normal tebes atu sente tauk no laiha poder, no ida ne’e la iha buat ida. Tuir mai sijestaun balun kona ba buat ne’ebe bele ajuda ita atu jere ita nia tauk/ansiozu ho proativu:

 

Hanoin kona ba ita nia sentimentu. Labele ignora ita nia sentimentu, espesialmente karik ita laduun sente diak. Wainhira ita sente enterompe iha ita nia moris, normal atu iha sentimentu diferente: tauk, frustrasaun, triste, stress, hirus, anxiozu- ida ne’e bele akontese ba ema hotu. Tau hamutuk abilidade no estratejia ita uza iha pasadu ne’ebe ajuda ona ita atu jere difikuldades iha moris, no abilidade atu ajuda jere ita nia emosaun. Tuir iha ezemplu balun:

  • Rai diariu ida
  • Espresa ita nia sentimentu liu husi arte, hanesan hakerek poezia, dezenha, dansa ou halimar muzika.
  • Koalia kona ba ita nia sentimentu ba ema ne’ebe ita iha konfiansa
  • Koko halo ezersisiu dada is. It abele hetan nia gia kona ba ezersisiu dada iis iha online karik ita iha asesu ba internet.

Halo buat ruma ne’ebe ativu lo-loron. Kualker ezersisiu bele ajuda, bele hamenus hormonal stress nian iha isin, ne’ebe sei ajuda ita nia isin no kakutak relax. Ezersisiu mos produz “hormone sente diak” nian ne’ebe ho naran endorphins ne’ebe bele ajuda atu promove ita nia mood. Koko lao ituan, halai, ou halo kualker atividade fizika nian iha liur wainhira nafatin mantein distansia husi ema seluk. Ba sira ne’ebe labele husik hela uma, ita bele loke janela atu hetan anin fresku no halo mos ezersisiu balun iha uma laran.

Labele uza sigaru, alku ou aimoruk sira seluk hodi jere ita nia emosaun.

Nafatin halo kontaktus ho ita nia familia no kolegas. Liu husi komunika sira husi telemovel ou internet karik ita bele. Kark ita hela besik sira no regras lokal autoriza ita, ita bele hasoru sira maibe mantein distansia.

Mantein ita nia atividade rutina nian nafatin karik posivel. Koko ba toba no hade’er iha oras ne’ebe hanesan lor-loron, tenki asegura katak ita toba ho adekuadu. Planu antes no koko atu iha balansu atividades hanesan nafatin halo servisu eskola nian, ezersisiu fiziku, koneksaun ho familia no kolegas sira, halo buat ne’ebe ita gosta, no han hahan  regular. 

Koalia ho pesoal saude ou konselheiru wainhira ita, ou ema ruma interese kona ba:

  • Sente la aguenta ho emosaun hanesan triste, terror ka tauk
  • Sente hanesan stress empata ita nia atividade rutina ou 
  • Sente hanesan atu estraga ita nia a’an no ema seluk.

Iha tempu hanesan ne’e, ita dalaruma prefere koalia ba konselheiru ida duke ba pesoal saude ida, karik iha bandu ba halo movimentu no fasilidade saude sira mos dalaruma okupadu trata sira ne’ebe ho COVID-19.

 

In situations like a pandemic it is very normal to feel anxious and powerless, and that is ok. Here are a few suggestions on things that could help you proactively manage your anxiety:

Think about how you are feeling. Don’t ignore your feelings, especially if you don’t feel well. When your life is disrupted, it is normal to have many different feelings: worry, frustration, sad, stress, anger, anxiety - this can happen to everyone.  Draw on skills and strategies you have used in the past that have helped you to manage life challenges, and skills to help you manage your emotions. Here are a few examples:

  • Keep a diary
  • Express your feelings through art, like writing a poem, drawing, dancing, or playing music
  • Talk about your feelings and concerns with someone you trust
  • Try some breathing exercises. You may find guided breathing exercises online if you have access to internet.  

Do something active every day: Any exercise will help, as it reduces levels of the body's stress hormones, which can help your body and mind relax. Exercise also produces a “feel good hormone” called endorphins which can help to improve your mood. Try taking a walk, running, or any physical activity outdoors while keeping a distance from others. For those who are unable to leave the house, you could open the window for fresh air and do some indoor exercises to stay active.

Don’t use smoking, eating, alcohol or other drugs to deal with your emotions.

Stay connected with friends and family either by communicating with them by phone or internet if you can., If you live close to them and the local rules allow you to, you could also talk to them in person while keeping your distance.

Keep a daily routine as much as possible. Try to go to bed and wake up at the same times every day, making sure you get enough sleep. Plan ahead and try to have a balance of activities such as keeping up with schoolwork, physical exercise, connecting with friends and family, doing things you enjoy, and eating regular meals.

Talk to a health worker or counsellor if you, or someone you care about:

  • feel overwhelmed with emotions like sadness, fears and worries
  • feel like stress gets in the way of your daily routines, or
  • feel like you want to harm yourself or others.

At this time, you may find it easier to speak to a counsellor than a health worker, given that there may be restrictions on movement and health facilities may be busy caring for those with COVID-19.   

Read more:

Le’e klean:

https://www.who.int/docs/default-source/coronaviruse/coping-with-stress.pdf

https://www.who.int/docs/default-source/coronaviruse/helping-children-cope-with-stress-print.pdf

https://www.who.int/docs/default-source/coronaviruse/mental-health-considerations.pdf

https://www.un.org/youthenvoy/2020/04/copingwithcovid-a-webinar-series-on-young-people-and-mental-health/

https://www.voicesofyouth.org/campaign/covid-19-and-youth-mental-health

When will this pandemic end so I can go back to school and meet up with my friends?

Bainhira los mak pandemia ida ne’e hotu atu nune’e hau bele fila fali ba eskola hodi hasoru hau nia kolega sira?

Ita lahatene bainhira mak pandemia ida ne’e sei hotu, maibe ita hetene ida ne’e depende ba ema ida-idak ninia kontribusaun hodi ajuda hapara transmisaun. Sakrifisiu hotu ne’ebe ita halo ona liu husi la haree ita nia kolega sira no liu husi la ba eskola no atividade sira seluk mak sai hanesan ita nia kontribusaun atu kontra pandemia ida ne’e. Liu husi empede ita nia sosiedade no ekonomia, ita hamenus ona abilidade husi virus ne’e atu propaga ba iha komunidade sira. Medidas defensive sira ne’e ajuda ona atu limita impaktu balun husi virus ne’e iha tempu badak no fo mos tempu mai ita atu tranfere saida mak ita aprende ona kona ba virus ne’e no nia solusaun atu nune’e ita bele familiariza liu tan ho ita nia maneira moris. Importante tebes atu ita kontinua pratika medidas sira ne’e no enkoraja ita nia kolega sira atu halo hensan.

We don’t know when the pandemic will end, but we know it depends on every individual’s contribution in helping stop the transmission. The sacrifices you have made by not seeing your friends and by stopping going to school and other activities are your contributions to fighting the pandemic. By putting societies and economies on hold, we have reduced the ability of the virus to spread through our communities. These defensive measures have helped to limit some of the short-term impacts of the virus, and bought us time to translate what we have learned about the virus into solutions so that we can get back to a more familiar way of living. It is important that you continue to practise these measures and encourage your friends to do the same.

Read more:

Le’e klean:

https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/advice-for-public

Schools are reopening in some areas of my country. Is it safe to go back to school?

Eskola sira balun loke fali ona iha area balun iha hau nia nasaun. Ida ne’e seguru atu fila fali ba eskola ka lae?

Desizaun ida atu loke fila fali eskola sira iha nasaun ida-idak no areas sira halo liu husi asesmentu ba situasaun ne’ebe klean tebes, ho consensus husi partes relevantes hotu ne’ebe involve, inklui regulador ba saude no edukasaun sira, manorin sira no sira ne’ebe servisu iha eskola, inan-aman sira no pesoal saude no komunidade sira. Ida tan, loke fila fali eskola sira sei planu no prepara ho didiak, ho medidas nesesarius hotu ne’ebe precisa ap;ika atu proteje ema hotu iha komunidade eskola nian.

Tamba ne’e, karik ita nia eskola loke fila fali, ita tenki sente garante katak seguru ba ita atu fila fali ba eskola- karik ita kumpri tebes regras ne’ebe aplika iha ita nia eskola.

Los duni, karik ita sei sente tauk atu fila fali ba eskola, labele tauk atu koalia ba ita nia manorin sira no inan-aman sira. 

A decision to reopen schools in every country and area is made based on careful assessment of the situation, with consensus among all the key parties involved, including the health and education policy-makers, teachers and other school staff, parents and health and community workers. In addition, the reopening of schools are carefully planned and prepared, with all necessary measures in place to protect the safety and health of everyone in the school community.

Therefore, if your school reopens, you should feel assured it is safe for you to go back to school – provided that you strictly follow the guidelines and rules that will be provided by your school.

Of course, if you have any concerns with going back to school, do not hesitate to speak out to your teachers and parents or guardians. 

Read more:

Le’e klean:

School reopening, UNESCO COVID-19 Education Response Education Sector Issue Note 7.1, April 2020

Prepare for school reopening, IIEP-UNESCO's COVID response brief, April 2020

I know there is a risk of getting COVID-19 at the moment, but I feel fine. Can I still play sports?

Hau hatene iha risku atu hetan COVID-19 agora dadaun, maibe hau sente diak hela. Hau bele nafatin halimar desportu?

 

Sim. Ita sei bele halimar atividades desportu balun ne’ebe mak aplika ho medidas distansia fiziku no bandu ba moviementu ne’ebe aplika iha ita nia nasaun. Fizikamente ativu ne’e diak ba ita nia saude, ba ita nia fizika no mos mental. Koko pratika atividade regular ou desportu ne’ebe la precisa halo kontaktu besik ho ema seluk, lor-loron oras ida. Ita bele halo desportu individual hanesan jogging, lao, dansa no yoga. Iha opsaun barak atu koko. TIta bele halo rasik fatin halimar nian iha uma laran, hanesan fatin haksoit no hop-scocth, halimar ho ita nia maun no alin sira, pratika atividades todan balun hanesan hi’it masa ne’ebe nakonu ho be’e ka rai henek. Karik ita iha asesu ba internet, ita mos bele involve iha jogu online ou klasse fitness nian, ou ita mos bele kria rasik ita nia ezersisiu fiziku online ho ita nia kolega sira. Buka atividade ne’ebe bele anima ita, ne’ebe bele halo iha momentu sira restritu hanesan implementa iha ita nia nasaun, no ida ne’ebe bele halo ita sente diak.

 

Yes. You can still play sports that are in line with the physical distancing measures and movement restrictions that are in place in your country. Being physically active is good for your health, both physical and mental. Set up a regular routine to practice activities or sports that do not require close contact with others every day for 1 hour. You can do individual sports, like jogging, walking, dancing or yoga. There are many options to try. You can set up playground games indoors, such as jump rope and hop-scotch, play with your brothers and sisters, and practice some strength training activities, using improvised weights like bottles full of water or sand. If you have access to the internet, you can also join in online active games or fitness classes, or set up your own online physical exercises with your friends or classmates. Find an activity that is fun, can be done within the restrictions that are in place in your country, and makes you feel good.

I am missing out on my education because of the COVID-19 pandemic. What should I do?

Hau kuaze lakon hau nia estudu no materias tamba pandemia COVID-19. Saida mak hau tenki halo?

Ita nia eskola ou fatin ne’ebe ita estuda sei aranja tempu ba ita atu kobre fila fali ka sei halo fali ezame iha tempu seluk. Halo tuir prosedimentu hotu ne’ebe ita nia eskola tau ona atu hamenus impaktuhusi taka eskola, no atu fasilita kontinuasaun husi ita nia estudu. Karik ita iha asesu ba internet, it abele mos kosnulta ho ita nia manorin sira no ema bo’ot sira seluk ne’ebe ita komfia atu bele ajuda ita hodi indentifika rekursu/materias ka oportunidade online, inklui sira ne’ebe inklui ona iha distance learning solutions recommended by UNESCO (solusaun aprende  ho distansiamentu ne’ebe rekomenda husi UNESCO), Agensia Nasoens Unidas nian ne’ebe ajuda nasaun sira atu hasae sira nia sistma edukasaun. UNESCO mos halo koleksaun ba istoria husi estudantes, manorin no inan-aman sira kona ba oinsa sira bele adapta atu kontinua estuda durante eskola taka. Asesu ba istoria sira ne’e, dalaruma bele insipira ita. Ita mos bele kontaktu UNESCO no fahe mos ita nia istoria! Buka hatene oinsa atu fahe iha ne’e how to share it here.

Iha fatin sira ne’ebe iha problema ho internet, govenru barak mak komesa ona halo transmisaun kona ba edukasaun nian liu husi kanal Televisaun no radio durante eskola taka. Karik ita hela iha fatin sira hanesan ne’e, bele hare’e ba programa edukasaun iha ita nia televisaun no radio lokal sira.

Your school or place where you are studying is likely to make arrangements for you to catch up or to do exams at another time. Follow the procedures that your school has put in place to reduce the immediate impact of school closures, and to facilitate the continuity of education. If you have access to internet, you can also consult your teachers and other trusted adults to identify and access reliable online learning opportunities and resources, including those included in the distance learning solutions recommended by UNESCO, the United Nations agency that helps countries improve their education systems. In addition, UNESCO is collecting stories from students, teachers and parents about how they are coping and continuing to learn during school closures. Access those stories, they might inspire you. You can also contact UNESCO and share your story! Find out how to share it here.

In places where internet connectivity is a problem, many governments have started to broadcast educational programmes on TV and radio channels during school closures. If you live in such a place, look out for educational programmes on your local TV and radio channels.

Read more:

Le’e klean:

https://en.unesco.org/covid19/educationresponse/solutions

https://www.voicesofyouth.org/campaign/studying-home-due-coronavirus-how-young-people-around-world-are-keeping-their-mood

COVID-19 is everywhere in the news, and I am finding it difficult to know what is true and what is false. What should I do?

COVID-19 iha notisia hotu, no hau sente defisil tebes atu hatene ida ne’ebe mak lo’os no ida ne’ebe mak falsu. Saida mak tenki halo?

Kanal informasaun ne’ebe besik ita, dalaruma kontradiz, bele halo ema balun sente lakon no triste. Asegura katak ita uza fontes ne’ebe kredivel hanesan iha pajina UNICEF no World Health Organization’s atu hetan informasaun, ou wainhira atu kompara informasaun balun ne’ebe ita hetan husi kanal balun ne’ebe laduun kredivel.

Karik ita iha telemovel, ita bele uza WHO Health Alert iha Whatsaap atu hetan informasaun atual kona ba pandemia. Ida ne’e programa foun ida, ne’ebe gratuita atu uza, dezenha atu fo informasaun lalais, kredivel no ofisial iha durante oras 24 loron ida, globalmente. Bele komesa ho hili WHO Health Alert, hafoin hakerek letra “Hi” iha mensajem Whatsapp nian atu hahu’u. Tenki tau iha hanoin katak ita akumula informasaun barak liu kona ba COVID-19 bele halo ita stress, tan ne’e buka deit informasaun ne’ebe update no regras espesifiku durante loron ida no evita rona ou tuir rumores sira ne’ebe bele halo ita sente la konfortavel.

A near-constant stream of news, sometimes contradictory, can cause anyone to feel lost and distressed. Make sure to use reliable sources such as the UNICEF and the World Health Organization’s sites to get information, or to check any information you might be getting through less reliable channels.

If you have a phone, you can use the WHO Health Alert on WhatsApp to get the latest information about the pandemic. This is a new service, which is free to use, designed to give prompt, reliable and official information 24 hours a day, worldwide. Start by clicking WHO Health Alert, then simply text the word ‘Hi’ in a WhatsApp message to get started. Keep in mind that overloading yourself with information about the COVID-19 pandemic can also be stressful, so seek information updates and practical guidance at specific times during the day and avoid listening to or following rumours that make you feel uncomfortable.

Read more:

Le’e klean:

https://www.who.int/docs/default-source/coronaviruse/mental-health-considerations.pdf

Is it safe to have sex at this time?

Seguru ka lae halo relasaun seksual iha tempu hanesan ne’e?

 

Laiha evidensia ida dehan katak COVID-19 transmite husi sperma ou fluida iha vagina nian. Maibe, halo relasaun sexual ho ema ida signifika katak ita iha kontaktu besik tebes ho ema ne’e. Ida ne’e tau ema ida iha risku karik ema seluk iha COVID-19. Masturbasaun la involve ema seluk, no ida ne’e la iha risku ba COVID-19.  Halo relasaun sexual ho ita nia parseiru ne’ebe ita hela hamutuk sei la iha risku ba ita no ita nia parseiru karik ita bo’ot sira foti pasu balun atu proteje ita nia a’an husi virus ne’e. Asegura katak ita uza kondom no kontrasepsaun atu evita infeksaun ne’ebe bele transmite husi relasaun sexual no mos evita isin rua ne’ebe la ho planu.

There is no evidence that COVID-19 is transmitted through semen or vaginal fluids. However, having sex with someone means that you are very close to them. This puts one person at risk if the other person has COVID-19. Masturbation does not involve another person, and carries no risk of COVID-19. Also, having sex with a partner whom you are living with does not carry this risk if both of you are taking steps to protect yourself from the virus. Make sure to use condoms and contraception to avoid sexually transmitted infections and unintended pregnancy.

Read more:

Le’e klean:

https://www.who.int/news-room/q-a-detail/contraception-family-planning-and-covid-19

https://www.unfpa.org/resources/adolescents-and-young-people-coronavirus-disease-covid-19

In the lockdown, I am spending much more time online playing games, socialising and studying. Should I be worried about this?

Durante Lockdown, Hau gasta tempu barak liu ba halimar jogus online, sosializasaun no estuda. Hau precisa prekupa ho ida ne’e ka lae?

COVID-19 dudu ema barak nia vida sai online, no ita mos bele gasta oras barak liu online kompara ho uluk. Maske solusaun ba online fo oportunidade barak ba ita atu kontinua ita nia estudu, sosializasaun no halimar, ita mos tenki koko hamenus oras ne’ebe ita gasta ba hare’e layar/screen ne’ebe la iha relasaun ho ita nia estudu ou atividade fizika. Ida ne’e tamba, ita precisa ativu fizikamente atu mantein saude no attitude pozitivu. Iha mos ema balun ne’ebe sensitive lo’os wainhira loke lampu no dalaruma sente ulun moras, laran sae no oin halai wainhira sira gasta tempu barak liu iha layar/screen oin. Tamba ne’e importante atu troka atividades balun ne’ebe la uza layar/screen hanesan, rona muzika, le’e, halimar jogu ruma, no atividade fizika balun hanesan lao halimar. Halimar game barak liu bele rezulta “gaming disorder” ne’ebe bele kauza reduz toba ou toba la tuir oras, la iha vontade ha’an, nervus lalais, ulun moras, no problema ho atensaun. Karik ita esperiensia sintomas sira ne’e, buka ajuda husi ita nia inan-aman ou ema bo’ot ruma.

 

COVID-19 has abruptly pushed many people’s daily lives online, and you may be spending even more hours online than before. While online solutions provide huge opportunities for continuing your learning, socializing and playing, you should try to limit the amount of screen time that is not related to your studies or physical activity. This is because you need to be physically active to keep healthy and a positive attitude. In addition, some people are sensitive to flickering lights and may get headaches, nausea, and dizziness, and even seizures if they spend too much time in front of a screen. Therefore it is important to replace some of the recreational screen time with non-screen activities, like listening to music, reading, playing board games, and physical activity, like  going for a walk or jog. Excessive gaming can lead to “gaming disorder” that leads to reduced sleep or day-night reversal, loss of appetite, aggression, headaches, and attention problems. If you experience these symptoms, seek help from your parents or a trusted adult. 

I heard I can be hurt by online contacts. What are my risks and how I can protect myself online.

Hau rona katak hau bele sofre husi kontaktu online. Saida deit mak sai risku no oinsa hau bele proteje hau nia a’an online?

Tamba ita dalaruma gasta tempu barak liu online, ita mos tenki hatene nia risku balun. Dahuluk, kuidadu ho konteudu ne’ebe ita fahe online. 

Since you might be spending even more time online than before, it is wise to be aware of some of the risks. First, be careful what content you share online. Risky behaviour, such as sexting or sharing of sexualized content, can expose you to risks of blackmail, harassment and humiliation. Second, spending more time online may increase the chances that you could come into contact with online predators who seek to sexually exploit young people. When in front of webcams wear appropriate clothing and do not connect with teachers or virtual classrooms from a bedroom. In addition, it’s important to note that some adolescents – for example those with disabilities and those perceived to be different or at greater risk of catching or spreading COVID-19 - may be at increased risk of cyberbullying and discrimination. Hurtful, discriminatory or inappropriate online contact is never okay. If in doubt, or if you feel uncomfortable or distressed about some interactions you have online, tell a parent or another trusted adult immediately.

Read more:

https://www.unicef.org/media/67396/file/COVID-19%20and%20Its%20Implications%20for%20Protecting%20Children%20Online.pdf

Since my parents stopped going out to work, they have been arguing with each other much more, and in some instances, I have seen one parent harm or hurt the other either verbally or physically. I don’t feel safe at home. What should I do?

 

Tamba hau nia ina-aman para ona la ba servisu, sira sempre istori malu bebeik, no iha momentu balun hau haree ida husi sira hakanek ida seluk ho liafuan ou fizika. Hau la sente seguru iha uma. Saida mak hau bele halo?

 

Ida ne’e tempu ne’ebe defisil tebes. Ema barak-inklui ita nia inan-aman-prekupa ho seguransa, saude, no osan. Wainhira ema iha kondisaun restritu no konfina tamba lockdown, sira nia tensaun no stress bele aumenta liu tan. Ida ne’e normal atu iha dezkonkordansia. Maibe, karik dezkonkordansia sira ne’e sai verbal no fiziku, ne’e iha direitu atu foti asaun.

 

Karik ita sente tauk ho saida mak akontese iha ita nia uma, ou la sente seguru, koalia ba ema bo’ot ruma ne’ebe ita fiar kona ba saida mak halo ita tauk, no husu sujestaun ruma. Durante argumentu ou baku malu ruma, koko labele dada atensaun ba ita nia a’an atu nune’e ita labele hetan mos kanek ruma. Importante lo’os atu iha planu seguru ida se karik iha violensia ruma. Ida ne’e inklui prepara pasta ida ho sasan esensial sira hanesan roupas, dokumentus, no cas telemovel, no iha mos vizinhu , kolega ou relative ne’ebe idenfikadu wainhira ita precisa sai husi uma tamba razaun seguru. Aranja ho ema ne’ebe ita konfia atu ajuda fo mos alerta ba autoridade relevantes sira ne’ebe bela ajuda ita atu sente seguru, inklui polisia, servisu emergencia saude nian, servisu social nian.

 

Iha nasaun barak ne’ebe afetadu ho COVID-19, servisu esensial sira sei disponivel, inklui protesaun sivil. Karik laiha ema bo’ot ruma ne’ebe ita konfia atu fahe ita nia sentimentu, ita nia nasaun dalaruma iha helplines, inklui servisu mensajem ne’ebe it abele komunika ho ema ruma ne’ebe bele ajuda ita ou fo instrusaun ba ita. 

This is a difficult time. Many people – including perhaps your parents - are worrying about security, health, and money. When people are in the cramped and confined living conditions of lockdown, these tensions and stress can become even greater. It is normal to have disagreements. However, if the disagreements become verbal or physical, then it is right to take action.  

If you are worried about what is happening in your home, or don’t feel safe, talk to a trusted adult about what worries you, and seek their advice. During an argument or a fight, try not to draw attention to yourself so that you don’t end up getting hurt. It might be useful to have a safety plan in case the violence escalates. This includes preparing a bag with essential items, like clothing, documents and electric charger, and having a neighbour, friend, relative, or shelter identified to go to should you need to leave the house immediately for safety reasons. Arrange with the trusted adult to help you alert the relevant authorities who can help you stay safe, including the police, emergency health services and social services.

In many of the countries that have been most affected by COVID-19, essential services are still available, including shelters or protection services. If there are no trusted adults for you to share your concerns with, your country may have helplines, including text services so that you can communicate with someone who can help you or give you advice.

Read more:

Le’e klean:

https://www.unwomen.org/-/media/headquarters/attachments/sections/library/publications/2020/issue-brief-covid-19-and-ending-violence-against-women-and-girls-en.pdf?la=en&vs=5006

https://www.who.int/publications-detail/who-guidelines-for-the-health-sector-response-to-child-maltreatment

https://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/331699/WHO-SRH-20.04-eng.pdf

I don’t like the way someone touches me at home and we are both at home all the time because of the pandemic. What should I do?

Hau la gosta ema ida kaer hau wainhira iha uma no ami nain rua hela iha uma hotu durante ne’e tamba pandemia ida ne’e. Saida mak hu bele halo?

Ida ne’e la lo’os ba ema ida atu halo hanesan ne’e. No ida ne’e laos ita nia sala. Karik ita hela iha uma hanesan ho ema ne’e/ ou ita depende ba nia (babain sempre ema mane ida), ne’e dalaruma bele halo ita halo buat ida defisil, espesialmente durante restrisaun hela iha uma tamba COVID-19. Tuir mai iha buat balun ne’ebe it abele konsidera halo atu promove ita nia seguru wainhira hela iha uma.

  • Ita bele fo hatene nia ho diak maibe ho konfidente deit katak ita lakoi nia atu kaer ita no husu nia atu para.
  • Ita bele informa ita nia inan-aman ou ema seluk ne’ebe bo’ot liu ita hanesan vizinhu ou manorin ka kolegas ou relative ruma.
  • Karik ita iha asesu ba televomel, itya bele telefone ka mensajem ba husu ajuda no suporta. Ida ne’e inklui kontakta ba numeru hotline/helplines ba labarik no feto sira ne’ebe precisa ajuda no sente stress ou hetan abuzu, ou kontaktu ba servisu protesaun labarik iha ita nia area. Kuidadu labele husik ita nia telemovel ou mensajem iha fatin ne’ebe ema seluk bele asesu ba.
  • Karik ita precisa husi hela uma emidiatamente tamba nia hakanek ita, hanoin iha laran (labele halo nia rona) kordena ho vizinhu ka ema ruma ne’ebe ita fiar atu ajuda ita sai husi uma no hela ho sira to’o seguru ona atu fila fali ba uma.
  • Karik ita iha abuzu sexual no precisa ajuda medika urjente ou tratamentu, ba kedan iha klinika ou hospital ne’ebe besik atu halo tratamentu.

It is wrong for anyone to do this. And it is not your fault in any way. If you are staying in the same house as the person and/or are dependent on him (it will usually be a man), that may make some of the things that you could do difficult, especially during stay-at-home restrictions due to COVID-19. Here are some things that you can consider doing to improve your safety while in the house.

  • You could tell him politely but firmly that you do not want him to touch you and ask him to please stop.
  • You could inform your parents or other caregivers or trusted adult in the house about what is happening.
  • You could inform a trusted adult outside your home such as a neighbour or a teacher or family friend or relative.
  • If you have access to a phone, you could call or text for help and support. This includes calling hotlines/helplines for children and women who are in need of help or feeling distressed or subjected to abuse, or calling a child protection service in your area. Be careful not to leave your phone calls or text messages where anyone else could access them. 
  • If you need to leave the house immediately because he is hurting or harming you, think of discretely (without him overhearing) pre-arranging with a neighbour or trusted relative or family friend to help you leave the house and stay with them until it is safe for you to return home.

  • If you have been sexually abused or raped and need urgent medical help or care, go as soon as possible to the nearest hospital or clinic to ask for medical care.   

Read more: 

Le’e klean:

https://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/331699/WHO-SRH-20.04-eng.pdf

P&R: Idozu no COVID-19

P&R: Idozu no COVID-19

Pergunta ne’ebé Husu Beibeik (PHB) - Corona Virus

Saida maka COVID-19?

COVID-19 maka moras ida ne’ebé kauza hosi virus corona foun, ne’ebé maka seidauk identifika iha ema. Iha kazu barak, COVID-19 kauza sintomas moderadu inklui mear maran, sente kolen, no isin-manas, maske nunee dala balun isin-manas ne’e la’os sintomas ba ema idozu balun. Sintomas moderadu seluk inklui, sente isin moras, inus metin, inus been, kakorok moras ka kabun-moras. Ema balun infetadu ho virus ne’e maibé la dezenvolve kualkér sintoma ne’ebé asosiadu ho COVID-19 no sira la sente moras. Maioria ema hotu rekupera hosi moras ne’e sein hetan tratamentu espesiál ruma. Ema nain ida hosi nain neen ne’ebé hetan COVID-19 mak hetan moras grave no dada iis araska. 

Oinsá mak COVID-19 ne’e hada’et?

Kualkér ema ida bele hetan COVID-19 hosi ema seluk ne’ebé maka iha virus ne’e ona. Moras ne’e bele hada’et hosi ema ida ba ema seluk liuhosi turuk-oan ne’ebé sai hosi inus ka ibun, no da’et ba ema seluk, bainhira ema infetadu ne’e me’ar ka dada iis sai. Turuk oan hira ne’e bele monu fali ba sasan ka fatin balun ne’ebé besik ita. Ema seluk bele mós hetan moras ne’e tanba kaer fali sasan ka ba iha fatin sira ema infetadu kaer ona, no depois sira kaer fali sira-nia matan, inus no ibun. Ema mós bele hetan moras COVID-19 bainhira sira dada iis turuk-oan hosi ema infetadu ho COVID-19 bainhira ema infetadu ne’e me’ar ka fani.  

Se mak iha risku dezenvolve moras grave?

Idozu, no ema ho kualkér idade ne’ebé maka iha ona kondisaun médiku ne’ebé eziste ona (hanesan, diabetes, tensaun alta, moras fuan, moras pulmaun ka kankru) moras hirak ne’e bele dezenvolve moras grave bainhira da’et ona COVID-19 kompara ho ema sira ne’ebé la’os idozu. 

Iha ka lae, vasina, ai-moruk ka tratamentu ruma ba COVID-19?

Enkuantu iha remédiu hosi osidentál, tradisionál no uma nian balun bele halo ema sente konfortavel no alevia sintomas moderadu COVID-19 nian, maibé seidauk iha ai-moruk ne’ebé maka hatudu katak bele prevene ka kura moras ne’e. OMS la rekomenda halo tratamentu rasik ho kualkér ai-moruk, inklui antibiótiku, hanesan maneira prevensaun ka kura ba COVID-19. Maibé, agora daudaun iha teste klíniku balun ne’ebé ba ai-moruk tradisionál no osidentál nian. OMS mós esforsu makaas ba servisu hamutuk hodi dezenvolve vasina no ai-moruk hodi prevene ka kura COVID-19 no sei kontinua hodi fornese informasaun atualizada bainhira rezultadu peskiza ne’e disponivel.

Saida mak hau bele halo hodi prevene infesaun?

Atu prevene hosi infesaun, iha maneira lima mak ita bele halo tuir. 

  • Fase liman beibeik no moos didi’ak ho sabaun no bee no hamaran halo maran didi’ak

Bainhira ita fase liman beibeik sei hamate hotu virus sira ne’ebé belit iha ita-nia liman. Bele mós uza dezinfetante (hand sanitizer) hodi fase liman (karik produtu ne’e disponivel besik ita). 

  • Bainhira me’ar ka fani tenke taka ibun no inus ho liman sikun ka uza tixu

No keta haluha soe kedas tixu ba lixu fatin ne’ebé mak iha matan no fase liman ho sabaun no bee kedas. Halo nunee ita la’os de’it proteje ita-nia an no ema seluk hosi kualkér virus ne’ebé maka da’et liuhosi me’ar ka fani. 

  • Labele kaer matan, inus no ibun

Ita-nia liman ne’e kaer sasan no objetu barak (ezemplu, telemove, komputadór, odataman, meza, kadeira, volante motor, karreta, kapasete, no sasan no objetu sira seluk tan) ne’ebé maka bele kontaminadu ho virus. Se bainhira ita kaer fali matan, inus no ibun ho liman ne’ebé fo’er, ita bele hada’et fali virus ne’ebé belit iha liman hosi sasan no objetu sira ba ita-nia an. 

  • Mantein distánsia fíziku hosi ema seluk maizumenus metru ida ka liu

Se ita-nia autoridade saúde nasionál ka lokál sira halo ona regulamentu konfinamentu, importante tebes atu kumpri regulamentu ne’ebé hatuur ona. Bainhira halo ezersisíu sai hosi uma ida ne’e ida di’ak ba ita-nia saúde fíziku no mentál, maibé so halo ezersisíu bainhira regulamentu ne’ebé hatuur ona permite ita atu halo ezersisíu sai hosi uma. Bainhira ita lao sai, evita fatin públiku ne’ebé iha ema halibur malun, no mantein distánsia pelumenus metru ida ka liu hosi ema seluk. Evita halo vizita ba maluk/família/parente sira bainhira laiha nesesidade ruma. Se bainhira presiza duni halo vizita (ezemplu, kuidadór atu ajuda ho atividade lor-loron nian), husu ba bainaka sira atu haree beibeik ba sintomas hodi asegura katak sira laiha sintomas ruma bainhira vizita ita. Husu mós ba bainaka sira atu halo tuir asaun lima ne’e, inklui fase liman ho sabaun no bee ka uza dezinfetante antes sira tama ba uma laran. 

  • Hamoos no dezinfeta beibeik sasan no fatin sira ne’ebé ita kaer lor-loron

Importante tebes atu hamoos no dezinfeta beibeik sasan no fatin sira ne’ebé ita kaer lor-loron, hirak ne’e inklui – meza, odamatan, butaun lampu, kadeira, armáriu livru, haris-fatin, sentina, keyboard, torneira, jeleira, no fatin sira seluk tan. Bainhira sasan no objetu hirak ne’e fo’er lós, tenke hamoos uza deterjente ka sabaun no bee antes halo dezinfeta. 

Saida maka idozu sira tenke halo hodi prepara an ba COVID-19 iha sira-nia komunidade?

Iha buat barak mak tenke halo hodi prepara an ba COVID-19 iha ita-nia komunidade. 

Buka hatene kona-ba regra espesiál ne’ebé hatuur ona iha komunidade nia leet nunee mós ho servisu no fonte kredivél ba informasaun ne’ebé maka disponivel durante emerjénsia saúde (ezemplu, hosi Ministériu Saúde nia pájina sosiál média, OMS pájina sosiál media, apoiu sosiál no seluk-seluk tan)

Halo lista ba suprimentu báziku ne’ebé maka ita presiza ba pelumenus semana rua nia laran no koko atu sosa sasan hirak ne’e antes (ezemplu, hahan lata, produtu uma laran nian, ai-moruk, fos, minarai, fugaun nia tali, mina, modo no hahan sira seluk tan). Karik ita labele sai ba sosa mesak, bele husu ajuda família, viziñu sira atu ajuda sosa fodik sasan sira ne’ebé ita presiza. 

Ko’alia ho pesoál saúde sira oinsá mak ita-nia nesesidade ba saúde durante COVID-19 ne’e bele jere ho di’ak. Ida ne’e inklui kansela apontamentu la urjente, bainhira moras ka presiza atu ko’alia kona-ba asuntu saúde nian ruma, koko atu telefone uluk antes halo vizita ba fasilidade saúde. 

Karik ita presiza hetan suporta hosi ema seluk, tenke identifika ema ne’ebé maka ita fiar hodi bele fó suporta ba ita iha moris lor-loron no ba nesesidade sira seluk ita presiza maibé labele atu halo mesak. Tenke fó hatene ba ema ne’ebé suporta ita, kona-ba ita-nia nesesidade hotu, no oinsá mak sira bele ajuda bainhira ita presiza duni.

Se ita mak kuidadór primáriu ba ema seluk ne’ebé maka dependente (ezemplu, hein bei-oan, kaben moras, ka ho oan defisiénte), identifika ema ida ne’ebé maka ita fiar atu responsabiliza ka haree fali karik ita moras. Bele mós husu ba família/parente/viziñu sira ne’ebé haree malu diak ne’ebé maka bele ajuda durante situasaun hanesan ne’e. 

Se iha ema barak mak hela iha uma, entaun karik posivel bele prepara kuartu ketak ida iha ita-nia uma atu nunee karik iha família ruma mak hatudu sintomas hanesan ho COVID-19 nian bele izola an hosi família sira seluk ne’ebé hela iha uma ida. Karik laiha espasu ka kuartu ba izola an, tenke kontaktu lider komunidade ka autoridade saúde lokál sira hodi buka fatin ka espasu ruma hodi bele izola an

Oinsá mak hau mantein saudavel iha moris lor-loron durante pandemia COVID-19?

Halo tuir pasu 10 tuirmai ne’e hodi mantein saudavel durante pandemia COVID-19.

Mantein atividade regulár no iha oráriu rutina ba lor-loron nian ba ita-nia an rasik, inklui deskansa ho oras adekuadu, han ai-han saudavel no halo ezersísiu ka atividade fíziku balun

Mantein kontaktu malu nafatin. Ko’alia ho família/kolega/parente sira lor-loron, liuhosi telemovel, telefone vídeo ka manda mensajen, liuhosi média sosiál, Whatsapp, Line, Viber no seluk-seluk tan. Utiliza tempu ida ne’e hodi halo atividade ne’ebé ita gosta.

Tenke ativu fizikamente lor-loron. Hamenus tuur kleur liu no halo oráriu lor-loron nian ne’ebé inklui ezersísiu pelumenus minutu 30. Tenke garante katak atividade ne’ebé halo ne’e seguru no apropriadu tuir ita-nia nivel fitness tuir indikasaun hosi pesoál saúde sira. Halo servisu uma-laran nian mós nu’udar maneira ida atu mantein ativu fizikamente, tuir klase ezersísiu online (ezemplu, Zumba, Yoga, Tai Chi, no seluk tan). 

Hemu bee barak no konsumu ai-han saudavel. Hemu bee hodi mantein ita-nia la lakon líkidu, no ida ne’e ajuda haforsa ita-nia sistema imunidade no hamenus risku ba moras króniku no infesiozu sira. 

Labele fuma no hemu tua/alkol. Fumadór sira iha tendénsia makaas liu atu sai vulneravel ba COVID-19 tanba fuma ne’e afeta kapasidade pulmaun nian no bainhira fuma ida ne’e aumenta posibilidade virus hada’et hosi liman ba ibun. Bainhira hemu tua/alkol ne’e la’os de’it estraga ita-nia toba maibe aumenta risku ba monu, halo fraku sistema imunidade, no iha efeitu adverse ho ai-moruk ruma ne’ebé ita hemu daudaun hodi trata moras ruma. Di’ak liu, labele hemu ka limite kuantidade bainhira hemu tua/alkol.

Lalika haree beibeik notísia kona-ba COVID-19 tanba ida ne’e bele halo ita tauk liután, estresse no bele dezenvolve ansiedade. Buka atualizasaun iha oras espesífiku ruma hosi fonte kredivel hanesan Ministériu Saúde, Sentru Integradu Jestaun Krize no Organizasaun Mundiál Saúde atu ita bele hetan informasaun no faktu ne’ebé loloos. 

Halo atividade ne’ebé ita gosta ka aprende halo buat foun ruma. Ezersísiu kognitiva hanesan lee livru, ka halo palavra cruzada/sudoku ka atividade hanesan kuda ai-oan, ai-funan, no halo kantadeiru iha uma sorin sei halo ita-nia hanoin ne’e ativu nafatin no bele alevia ita-nia tauk no ansiedade. 

Karik ita iha kondisaun saúde ne’ebé eziste ona, keta haluha kontinua hemu nafatin ai-moruk tuir reseita doutór nian no kumpri regra hotu ne’ebé doutór sira akonsella ona ba ita. 

Karik iha kondisaun saúde emerjénsia ne’ebé la relasiona ho COVID-19, kontaktu ba saúde emerjénsia lalais no husu ajuda atu halo saida. Halo tuir instrusaun hotu hosi pesoál saúde sira to’o ambulánsia ba to’o iha uma hodi lori ita ba ospitál. 

Bainhira estresse, tauk, ka triste hapara ita hosi atividade lor-loron nian durante loron hirak nia laran, tenke buka apoiu psikososiál hosi servisu sira ne’ebé disponivel iha fasilidade saúde ka fatin seluk. Karik ita sofre hosi violénsia doméstiku, konta sai ba ema ruma ne’ebé ita fiar no relata violénsia ne’e ba autoridade relevante. Ita mós bele hetan suporta hosi hotline ka servisu ne’ebé dedikada ba violénsia doméstiku disponivel iha rai-laran. 

Saida mak ha’u tenke halo karik ha’u hatudu sintomas COVID-19?

Karik ita iha sintomas relasiona ho COVID-19, buka atendimentu saúde. Di’ak liu telefone uluk se posivel no hatoo informasaun balun kona-ba kondisaun saúde ne’ebé eziste no ai-moruk ruma ne’ebé karik ita hemu hela. Halo tuir instrusaun hosi pesoál saúde sira no monitoriza ita-nia sintomas beibeik. 

Se dada iis araska, kontaktu kedas ba emerjénsia saúde tanba ida ne’e karik bele kauza hosi infesaun respiratóriu. Telefone uluk hodi hatene saida mak atu halo tuirmai. 

Se ita hela ho ema seluk, tenke asegura katak ita izola an bainhira ita hatene ita sai suspeitu ba infesaun. Ita no família seluk iha uma tenke uza máskara karik disponivel iha uma. 

Se ita hela ho ema seluk no bainhira pesoál saúde sira akonsella atu halo tratamentu COVID-19 hosi uma, entaun membru família sira hotu tenke halo tuir guia ne’ebé disponivel hodi halo tratamentu ba pasiente ho COVID-19 hosi uma, ida ne’e ba sira ne’ebé iha sintomas moderadu de’it.

Pergunta ne’ebé Husu Beibeik (PHB)

Imunizasaun iha kontestu pandemia COVID-19

Imunizasaun iha kontestu pandemia COVID-19 - Pergunta ne’ebé Husu Beibeik (PHB)

Hirak-ne’e akompaña ho OMS nia prinsípiu matadalan ba atividade imunizasaun durante pandemia COVID-19. Tuir lala’ok pandemia COVID-19 ne’e, PHB hirak-ne’e sei bele hala’o revizaun fila fali se presiza.      

Imunizasaun nu’udar servisu saúde importante hodi proteje indivíduu hodi moras ne’ebé bele prevene ho vasina (VPD). Liuhosi fó imunizasaun hirak-ne’e tuir tempu, ema no komunidade sira sei hetan protesaun nafatin no hamenus posibilidade surtu moras ne’ebé bele prevene ho vasina (VPD). Halo prevensaun ba surtu moras ne’ebe bele prevene ho vasina (VPD) la’ós de’it salva vida maibé presiza rekursu oituan de’it duké responde ba surtu no ajuda hatún todan ne’ebé sistema saúde infrenta ona tanba pandemia COVID-19. Maske kompromisu atu kontinua sistema imunizasaun, nasaun sira tenki uza aprosimasaun ne’ebé respeita prinsípiu labele-halo-moras (do-no-harm) no limita oportunidade tranzmisaun COVID-19 bainhira hala’o atividade imunizasaun. Vizita imunizasaun bele aproveita hanesan oportunidade sira atu fahe lia-menon ne’ebé bele enkoraja hahalok hodi hamenus risku tranzmisaun husi COVID-19, atu identifika sinál no sintoma moras COVID-19, no atu fó hanoin ba saida mak presiza halo bainhira sintoma ne’e mosu.           

Servisu ba imunizasaun

  1. Programa imunizasaun ba bebé sira presiza kontinua tuir planu durante tempu pandemia COVID-19 ka lae?

Sin, tanba partu iha fasilidade saúde tenki hala’o nafatin iha situasaun barak, vasinasaun ba bebé foin moris (ez. BCG, OPV, Hepatitis B) tenki sai nafatin prioridade ida no vasina sei fó tuir orário imunizasaun nasionál.

  1. Vasina ba adultu rekomenda ka lae durante pandemia COVID-19?

Nasaun sira ne’ebé ho programa imunizasaun ba pneumococcal, gripe, no pertusis ne’ebé eziste ona ba idozu no indivíduu ne’ebé ho kondisaun iha risku aas, tenki hala’o nafatin programa hirak-ne’e bainhira implementa hela medida atu hasees an hosi hada’et COVID-19, liuliu ba sira-ne’ebé iha risku-aas ba moras todan hanesan idozu sira. Prevensaun ba moras respiratóriu no baixa ba moras husi pneumococcal, gripe no pertusis liuhosi vasinasaun sei husik hela ekipamentu médiku, ai-moruk, no pesoál saúde sira disponivel hodi fó-tulun pasiente ho COVID-19. Maske agora daudauk ne’e informasaun kona-ba relasaun entre COVID-19 ho risku aas ba infesaun pneumococcal, vasinasaun ba pneumococcal bele prevene tantu infesaun baktéria primáriu no sekundáriu no konsumu ai-moruk antibiótiku ne’ebé la nesesáriu.           

  1. Vasina iha eskola fatin kontinua nafatin tuir planu durante pandemia COVID-19 ka lae?

Initisiativu vasina bazeia iha eskola bele kontinua nafatin se medida prevensaun no kontrolu infesaun implementa hodi hamenus risku hada’et COVID-19 entre estudante sira, funsionáriu eskola, no profisionál saúde. Vasina bazeia iha eskola ne’e nuudar dalan importante ida hodi vasina labarik no adolexente sira ba vasina oioin hanesan doze reforsu ba tetanu & difteria, vasina kontra sarampu-rubela, vasina kontra HPV, vasina meningococcal, no vasina ba tifus. Maibé, bainhira kampaña imunizasaun suspende temporariamente, tenki evita mós estratejia kampaña bazeia iha eskola; meius alternativa tenke uza hodi bele kobre labarik estudante sira ho vasina ne’ebé apropriadu ba sira-nia idade.       

  1. Iha medida ruma ne’ebé nasaun sira bele foti hodi fó protesaun ba fasilitadór imunizasaun sira hosi COVID-19 ka lae?

Sin, nasaun sira bele tuir matadalan ne’ebé rekomenda ona ba utilizasaun ekipamentu protesaun ba pesoál saúde ba moras virus corona (COVID-19) no konsiderasaun bainhira menus ekipamentu. Fó konsellu kona-ba oinsá uza máskara iha kontestu COVID-19, no enkoraja fasilitadór imunizasaun sira prátika ijiene liman beibeik hanesan hato’o ona iha Ha’u nia Momentu 5 ba Ijiene Liman. Sesaun vasinasaun sira tenki hala’o iha área ho ventilasaun di’ak no área hirak-ne’e tenki halo dezinfeta beibeik.     

  1. Iha dalan ruma atu organiza fatin servisu ba imunizasaun hodi hamenus risku hada’et COVID-19 ka lae?

Sin, iha dalan simples balun ne’ebé bele foti atu proteje ema ne’ebé ba simu vasina no fasilitadór vasina hasoru hada’et husi COVID-19, hanesan limita númeru ema ne’ebé marka prezensa bainhira ba imunizasaun no hala’o sesaun ki’ik liu ho frekuénsia intervalu barak liu. Estratéjia atu evita halibur ema barak liu maka hein iha sala hein nian maka inklui:

  • Organiza oráriu tuir tempu ba apontamentu ba imunizasaun
  • Organiza hamutuk atividade imunizasaun ho servisu esensiál saúde preventiva sira seluk, limita númeru ba sentru saúde ba ema ne’ebé atu ba simu vasina no fasilitadór vasina tuir idade ne’ebé apropriadu.
  • Se bele uza espasu iha liur, no halo tuir distánsia fíziku iha fasilidade saúde ka fatin ba vasina.
  • Establese sesaun imunizasaun ne’ebé fó de’it vasina ba idozu no sira ne’ebé ho kondisaun médiku saúde ruma (hanesan tensaun alta, moras fuan, moras respiratóriu, ka diabetes).

Se bele, servisu imunizasaun no fatin hein nian tenke keta-ketak husi servisu tratamentu kurativu (ez. Haketak oráriu atendimentu ka espasu depende ba fasilidade saúde ne’ebe iha).    

  1. Ema ne’ebé ho infesaun COVID-19 (konfirmadu ka suspeitu) bele simu vasina ka lae?

Sin, ohin loron, seidauk hetan kontra-indikasaun ruma ba vasina ema ne’ebé ho COVID-19.  

Atu hamenus risku hada’et COVID-19, ema ne’ebé suspeitu ka konfirmadu COVID-19 tenki izola no halo tratamentu tuir OMS nia matadalan.

Se ema ida ho kazu konfirmadu ka suspeitu ba COVID-19 la iha fasilidade saúde (ez. iha uma), nia asaun atu hetan imunizasaun bele aumenta da’et infesaun ne’e ba ema seluk. Ho razaun ida-ne’e maka, ema ne’e tenki hein to’o nia sintoma la iha ona mak bele vasina, di’ak liu se nia hetan ona teste negativu dala rua tuituir malu ba COVID-19 (hala’o entre parte oras 24). Se la iha posibilidade ba halo teste, OMS rekomenda adia oráriu vasina loron 14 depois sintoma lakon ona.

Se ema ida ho kazu konfirmadu ka suspeitu ba COVID-19 hala’o hela tratamentu iha fasilidade saúde (hanesan pasiente ne’ebé baixa) ema ne’e tenki hetan vasina tuir oráriu imunizasaun nasionál hafoin nia di’ak ona ka molok nia alta hosi ospitál, ho halo tuir medida prevensaun no kontrola infesaun.

Durasaun ba virus sai hosi isin ka hada’et ba ita nia isin iha kazu COVID-19 seidauk hatene loloos. Matadalan ida ne’e sei atualizadu se hetan ona estudu foun ruma.  

  1. Ema ne’ebé iha kontaktu besik ba kazu COVID-19 bele hetan vasina?

Sin, Ohin loron, seidauk iha medikamentu kontra-indikasaun atu vasina ema ne’ebé hetan COVID-19, se ema ne’e iha kontaktu besik ba kazu COVID-19 ne’e la hela iha fasilidade saúde (ez. iha uma), ema ne’e tenke kompleta auto-izolamentu loron 14 atu prevene risku hada’et COVID-19 ba ema seluk, Se kontaktu ne’e mak laiha sintoma ba COVID-19 hafoin auto-izolamentu loron 14, entaun ema ne’e bele hetan vasinasaun,

Se ema ne’ebé mak iha kontaktu besik ba kazu COVID-19 ne’e hetan tratamentu iha fasilidade saúde (ez. baixa) ema ne’e tenke hetan vasina tuir oráriu imunizasaun nasionál hafoin rekupera no molok alta, asume katak iha prevensaun ba infesaun no medida kontrolu respetivu.

  1. Se servisu imunizasaun hetan suspende ka hetan redusaun, nasaun presiza hala’o fali atividade imunizasaun?

Sin, Maske servisu rutina kontinua ona durante pandemia COVID-19, fornesimentu servisu bele la másimu, ka benefisiáriu sira labele hetan asesu ba servisu, Tanba ne’e, intensifikasaun ba servisu imunizasaun no ezijénsia atividade ne’ebé mosu maka sei sai prioridade,

Planu estratejia kona-ba hahú fali atividade vasina tenke hahú durante periodu suspende ba atividade imunizasaun, no la hein bainhira re-estabelesimentu, Revee rejistu ba vasina, lista padraun, no monitorizasaun ba bebé foin moris tenke hetan atualizasaun nafatin durante tempu suspensaun ka redusaun ba atividade imunizasaun no uza ba planu re-kompensa, Estratejia ba rekompensasaun nian bele bazeia ba epidemolojia lokál kona-ba vulnerabilidade surtu-VPD hanesan sarampu, pólio, difteria, pertusis, meningococcal, isin-manas-kinur; atividade bele inklui divulgasaun adisionál  no/ka sesaun movel ka hala’o intensifikasaun periódiku kona-ba servisu imunizasaun rutina (PIRIs).

Komite Konsultivu Tékniku Imunizasaun Nasionál tenke envolve atu fó konsellu Ministériu Saúde karik rekomendasaun ba modifikasaun polítika rekompensasaun nian (ez. ajusta polítika sira atu estende idade ne’ebé elijibilidade) ka revee oráriu imunizasaun (ez. interval mínimu entre doze vasinasaun nian).

  1. Durante pandemia COVID-19, iha atividade ne’ebé bele hala’o atu mantein komunidade sira hetan kona-ba vasina?

Sin, importante atu fó konfiansa ba servisu imunizasaun no sistema saúde, Mudansa ruma ba funsionamentu iha servisu imunizasaun durante pandemia COVID-19 tenke komunika klaru ba pesoál saúde no komunidade sira. Atu mantein komunidade nia ezijénsia ba servisu imunizasaun, estratéjia komunikasaun ne’ebé espesiálizada tenke implementa hodi fornese informasaun saúde ne’ebé loloos, hatán ba komunidade nia preokupasaun, hametin ligasaun ba komunidade no enkoraja utiliza servisu imunizasaun ne’ebé iha.

Pesoál saúde sira tenke hetan treinamentu atu dezenvolve abilidade kona-ba prevene no kontrola infesaun, maibé mós atu hadi’a sira-nia abilidade atu komunika mensajen importante ba kuidadór sira no komunidade kona-ba vasinasaun nu’udar serbisu saúde ne’ebé prioridade durante COVID-19, risku ba VPDs no benefísiu hosi vasina.   

Envolvimentu komunidade tenke inklui lideransa lokál iha atividade planeamentu rekompensa atu suporta sira-nia papél iha advokasia kona-ba vasina, atu informa ba komunidade kona-ba servisu ne’ebé hahú fali ona, no atu fó émfaze kona-ba importansia husi vasinasaun no catching up vasinasaun ne’ebé falta. Atu dirije estratéjia ne’ebé adapta ona ba atividade rekompensa nian, sei importante tebes ba nasaun atu monitoriza bareira ba vasina ne’ebé posivel iha públiku no grupu vulneravel sira.

  1. Se servisu imunizasaun hetan suspensaun ka redusaun, saida maka presiza atu komunika ba inan-aman ne’ebé preokupa ba sira-nia oan ne’ebé seidauk hetan vasina?

Bele informa ba inan-aman sira katak maske importante atu fó vasina tuir nia tempu, maibé presiza mós halo tuir matadalan husi governu nasionál no lokál kona-ba medida prevensaun COVID-19, inklui distánsia fíziku. Ida-ne’e signifika katak iha interupsaun temporária ba servisu imunizasaun. Iha biban ida-ne’e, importante atu fó konsellu ba inan-aman sira atu lori kedas oan sira ba vasina bainhira servisu programa imunizasaun hahú filafali. Inan-aman mós tenke asegura katak bainhira servisu imunizasaun hala’o fali maka pesoál saúde sira sei informa ba inan-aman sira kona-ba oinsá maka atu rekompensa fali doze ne’ebé falta.

  1. Se servisu imunizasaun suspende, bainhira maka bele hahú fali atividade imunizasaun?

Nasaun sei presiza atu estabele fali no vigór fali servisu imunizasaun iha tempu badak. Servisu imunizasaun ne’ebé hetan suspensaun tenke hahú fali kedas bainhira risku hada’et COVID-19 ne’e menus ona no kapasidade sistema saúde iha kbiit atu hahú fali servisu imunizasaun. Iha posibilidade katak sei iha risku hada’et COVID-19 bainhira hahú fali servisu imunizasaun. Presiza reinforsa medida ba prevensaun infesaun no kontrollu no prátika distánsia fíziku ne’ebé rigorozu iha área hein nian bainhira hahú fali servisu imunizasaun.

Iha prosesu preparasaun ba hahú filafali servisu imunizasaun, tenke dezenvolve no implementa estratéjia komunikasaun iha tempu apropriadu; estatéjia ne’e tenke informa no prepara pesoál saúde sira ho adekuadu, anúnsiu hahú filafali servisu imunizasaun ho klaru, no enkoraja komunidade sira atu hetan vasina.

Vijillánsia ba moras ne’ebé bele prevene liuhosi vasina

  1. Vijilánsia ba moras ne’ebé bele prevene liuhosi vasina tenke kontinua durante pandemia COVID-19?

Sin. Sistema vijilánsia tenke kontinua atu bele detekta antes no iha jestaun ba VPDs, mínimu liu ba moras hirak ne’ebé tama iha meta eradikasaun no eliminasaun no mandatu vijilánsia globál: polio, sarampu, tetanus neonatal, no, iha nasaun ne’ebé ho meta eliminasaun rejionál, rubela. Nasaun sira mós tenke fó prioridade ba vijilánsia ba VPDs ho potensiál epidemia; influenza, meningococcus, isin manas-kinur (yellow fever), tifus (typhoid), kolera, no difteria.  Vijilánsia ba VPD seluk tenke kontinua beibeik.

  1. Mudansa saida mak rekomenda ba vijilánsia VPD se pandemia COVID-19 la permite ba ezisténsia sistema vijilánsia VPD ne’ebé atu kontinua hanesan baibain?

Se sistema vijilánsia VPD ne’ebé eziste la bele kontinua hanesan normál, tenke identifika no mantein funsaun kritíku, hanesan vijilánsia ativu ba kazu grave flaccid paralysis, vijilánsia ba polio, vijilánsia ba surtu, no haruka amostra urjente no halo konfirmasaun laboratóriu ba VPD ne’ebé sai prioridade. Atu hamenus risku hetan ka da’et hosi COVID-19, vijilánsia ativu ba VPDs, hanesan polio bele kontinua ho númeru limitadu hosi ospitál prioridade sira, naran katak pesoál vijilánsia uza ekipamentu protesaun pesoál (PPE). Se ida-ne’e la posivel, vijilánsia ativu tenke hala’o ho maneira seluk (ez. liuhosi internet, telefone) bainhira posivel.

  1. Oinsá bele asegura kontinuasaun vijilánsia ba VPD bazeia ba laboratóriu?

Laboratóriu VPDs barak maka envolve iha teste ba virus ne’ebé kauza COVID-19. Se COVID-19 sai prioridade ba teste laboratóriu, amostra VPD tenke hetan iha laboratóriu refere karik iha garante katak ida ne’e sei la halakon kapasidade teste ba COVID-19 tanba reajente limitadu no kapasidade limitadu ba transportasaun internasionál. 

Enkoraja nasaun atu mantein nivel sufisiente ba kapasidade atu teste VPD, maske iha posibilidade ho menus frekuénsia ba teste VPD. Bainhira laiha posibilidade ba teste laboratóriu, tenke haloot amostra ho apropriadu ba konfirmasaun bainhira kapasidade laboratóriu permite. Nasaun tenke asegura kapasidade fatin haloot ne’ebé natoon iha nivel provinsiál no sentrál no monitoriza ho regulár. Algoritmu teste laboratóriu bele halo mudansa atu hatán ba nesesidade ba konfirmasaun laboratóriu. Liuliu ba posibilidade surtu sarampu, grupu foun bele hetan konfirmasaun liuhusi teste lima to’o sanulu ba kazu suspeitu sarampu.

  1. Oinsá vijilánsia COVID-19 bele integradu ho vijilánsia VPD ne’ebé eziste ona?

Bainhira posivel, sistema komprensivu ba vijilánsia VPD bele integradu ho sistema vijilánsia ba COVID-19, aproveita uza hamutuk infraestrutura ba kapasidade laboratóriu, sistema jestaun dadus, transportasaun amostra, no relatóriu. Integrasaun ho vijilánsia laboratóriu ba COVID-19 posivel atu rekolla amostra, transporte, no presesamentu (ne’ebé hanesan ho influenza no sarampu) no plataforma ba teste, no protokolu (ne’ebé barak liu mak uza PCR, utiliza RNA extraction kits no enzymes ne’ebé hanesan).

  1. Vijilánsia bazeia-komunitáriu tenke kontinua ka lae?

La enkoraja tebes atu halo vijilánsia komunitáriu tanba envolve vizitante barak ka sensibilizasaun grupu. Maske nune’e, bainhira hala’o ba polio, ema sira-ne’ebé hala’o vijilánsia ida-ne’e sei presiza relata kazu flaccid paralysis aguda no iha potensiál surtu no apela no enkoraja pasiente sira hodi bele hakbesik an ba ospitál ne’ebé besik, vijilánsia komunitáriu ba tétanu neonatal bele realiza tuir maneira seluk hanesan tuir telefone ka mensajen. OMS la rekomenda halo vijilánsia komunitáriu ba VPD sira seluk.

Kadeia korrente no fornesimentu

  1. Saida mak ita bele halo atu prevene vasina labele hotu durante no hafoin períodu pandemia COVID-19?

Produsaun vasina globál agora daudaun interrompe hela, ne’ebé halo tarde prosesu haruka vasina ba nasaun sira. Atu antisipa posibilidade ba interrupsaun fornesimentu, tenke asegura disponibilidade ba vasina pelumenus ba fulan tolu iha nivel nasionál. Se ida-ne’e la bele, tenki asegura disponibilidade vasina iha nivel sub-nasionál ba fulan tolu, se kapasidade armazein sei aguenta. Se lae, haruka vasina ba sub-nasionál beibeik, ezemplu, kada fulan ka depende ba nivel stók anterior.

  1. Asaun saida mak ita bele foti atu asegura disponibilidade ba vasina no fornesimentu relevante ba programa imunizasaun rutina iha nivel hotu-hotu?

Nasaun sira presiza halo previzaun rasionál ba vasina no sasan adisionál, bazeia ba konsumu antesipada husi kampaña no servisu imunizasaun rutina, nasaun sira presiza haforsa sistema monitorizasaun ba stók vasina hodi bele asegura katak antigents no diluents hotu sei disponivel natoon no tuir prazu ba validade no estatus monitór ba vasina vial. Importante mós atu, a) haree besik liu ba nivel stók adisionál (seringa no kaixa seguru) tanba bele uza sira ba objetivu terapeútiku bainhira sasán menus ona, b) asegura fornesimentu vasina iha nivel stók seguransa ne’ebé adekuadu, c) respeita agrupamentu vasina no produtu relasionadu seluk, no d) koordena ho ajénsia envolvida atu garantia lori produtu ba vasina tuir aviaun no roo bainhira servisu imunizasaun hahú filafali.

  1. COVID-19 nia test kits, reajente no suprimentu ba laboratóriu bele rai iha vasina kadeia korrente?

Sin, permite atu uza EPI kadeia korrente nu’udar armajenamentu apropriadu ba farmaseútiku sira ne’ebé sensitivu ba temperatura, ne'ebé inklui fornesimentu laboratóriu COVID-19, bainhira sira sei fó label ho loos, Iha sirkumstánsia hanesan ne’e, kadeia korrente ka ofisiál fornesimentu presiza asegura primeiru katak, sei iha kapasidade kadeia korrente ne’ebé adekuadu no husik-hela fatin temporáriu ba produtu laboratóriu hirak-ne’e, tau-label ho loloos no distinge husi vasina sira seluk.

  1. Oinsá nasaun sira bele avalia kapasidade aumenta ba sira-nia sistema kadeia korrente?

Nasaun sira presiza atualiza no mantein lista ba fasilidade hotu-hotu (públiku no/ka privadu) ho ekipamentu kadeia korrente ne’ebé funsiona atu asegura aumenta kapasidade (ez. abilidade ba sistema kadeia korrente atu rai influksu derrepente ba produtu sensitivu ba temperatura). Bele uza avaliasaun últimu nu’udar fonte ba dadus atu determina kapasidade ne’ebé iha, hanesan avaliasaun Jestaun Efetivu ba Vasina hosi WHO-UNICEF (EVM), Gavi Cold Chain Equipment Optimization Platform (CCEOP), ka ezersísiu mapamentu sira seluk ba kadeia korrente. Bainhira sira-ne’e laiha, presiza halo avaliasaun rápida atu garantia konfirmidade ba rekerimentu temperatura armazenamentu ba vasina.

  1. Iha dalan ruma atu minimiza todan ba armazenamentu kadeia korrente durante pandemia COVID-19?

Sin, nasaun sira bele modifika oráriu ba distribuisaun no reseita ba vasina bainhira presiza atu evita todan boot ba kadeia korrente. Bainhira apropriadu, vasina sira-é mak aloka ona kampaña vasinasaun ba masa, bele uza ba imunizasaun rutina. Programa sira-ne’e presiza konfirma ho fornesedór (sira) kona-ba disponibilade fornesimentu vasina no oráriu transferénsia sasán; disponibildade orsamentu alokasaun fundu presiza bazeia ba oráriu fornesimentu ne’ebé verifikadu.

Buat seluk

  1. Atividade sira seluk hanesan treinamentu kona-ba imunizasaun no peskiza kobertura sira presiza kontinua?

Atividade sira ne’ebé fasilita programa imunizasaun sira presiza konsidera ho didi’ak hasoru risku hada’et COVID-19, formasaun direta, ne’ebé tau-hamutuk ema iha grupu presiza suspende temporariamente bainhira sira la halo tuir rekomendasaun halo distánsia fíziku, bele utiliza ezisténsia plataforma saúde dijitál atu halo formasaun, asesu informasaun, no diálogu ho komunidade ne’ebé buka servisu imunizasaun, plataforma hirak-ne’e bele ajuda família refere ba fonte informasaun saúde ne’ebé apropriadu, ka servisu sosiál sira seluk.

  1. Introdusaun ba vasina foun presiza kontinua?

Introdusaun ba vasina foun ne’ebé planeadu presiza konsidera ho didi’ak no bele adia, Introdusaun ba vasina foun baibain inklui lansamentu ne’ebé mak la tuir rekomendasaun halo distánsia fíziku, aleinde, kapasidade asisténsia saúde provavelmente sei dezvia hosi COVID-19 no ezijénsia hosi komunidade sei menus ne’ebé la permite halo lansamentu introdusaun vasina foun ho susesu.

  1. Verifikasaun ba eliminasaun sarampu-rubela presiza kontinua durante pandemia COVID-19?

Ida-ne’e depende ba kontestu lokál. Atividade verifikasaun ba eliminasaun sarampu-rubela sei bele kontinua durante surtu COVID-19 maibé presiza tuir kapasidade prontidaun no responde nasaun nian ba COVID-19, ka se lae bele adia. Presiza inklui atividade verifikasaun ba sarampu-rubela ne’ebé demora iha planu rekuperasaun ba pós COVID-19

  1. Avaliasaun MNTE presiza kontinua durante pandemia COVID-19 (ezemplu, avaliasaun pré validasaun, avaliasaun peskiza no avaliasaun sira ba pós validasaun)?

Lae, kompromisu ne’ebé intensu no interasaun pesoál ne’ebé presiza durante avaliasaun hirak-ne’e, partikularmente entre komunidade no ekipa avaliasaun, atividade hirak-ne’e presiza adia no kontinua fali bainhira restrisaun halo distánsia fíziku laiha ona.

  1. Iha vasina ruma ne’ebé rekomenda ba profisionál saúde sira iha kontestu COVID-19?

Sin, tanba sei iha moras ne’ebé bele prevene liuhosi vasina, hanesan gripe no sarampu, ne’ebé sirkula iha nasaun laran ho COVID-19, profisionál saúde sira hotu presiza simu vasina tuir sira-nia oráriu nasionál.

  1. Iha vasina ruma hasoru COVID-19?

 

To’o agora, Pergunta ne’ebé Husu Beibeik hirak-ne’e, iha ona kandidatu vasina hamutuk 70 ne’ebé mak sei dezenvolve hela no iha klínika dahuluk ne’ebé koko uza vasina esperimentál hahú iha Marsu 2020. Ida-ne’e ba dahuluk iha istória katak foin liu de’it loron 60 entre sekuénsia jenoma virus nian no dezenvolvimentu ne’ebé aselera ba vasina. Maske nune’e OMS la espera sei hetan vasina ne’ebé seguru no efetivu ho disponivel hasoru COVID-19 molok fulan 18 bainhira pergunta no resposta sira-ne’e mosu.
Saida mak Corona Virus?

Pergunta ne’ebé Husu Beibeik (PHB) - Corona Virus

Saida maka virus corona?

Virus corona nu’udar família boot ida hosi virus sira ne’ebé bele kauza moras iha animál ka ema.  Iha ema sira, virus corona balu koñesidu bele kauza infesaun respiratóriu hosi isin—manas/ inus-metin baibain to’o moras grave hanesan Middle East Respiratory Syndrome (MERS) – Síndroma Respiratóriu Médiu Oriente no Severe Acute Respiratory Syndrome (SARS) – Síndroma Respiratóriu Agudu. Foin lalais ne’e deskobre virus corona ne’ebé kauza moras virus corona COVID-19.

Saida maka COVID-19?

COVID-19 nu’udar moras infesiozu kauza hosi virus corona ne’ebé deskobre foin lalais ne’e.  Ida-ne’e virus foun no moras ne’e seidauk hatene antes surtu ne’ebé mosu iha Wuhan, Xina, iha Dezembru 2019.

Saida mak síntoma sira hosi COVID-19?

Síntoma komún hosi COVID-19 maka isin-manas, kolen, no me’ar maran. Pasiente balun bele iha moras, inus metin, inus been, garganta moras no kabun moras. Síntoma sira-ne’e baibain kamán no dezenvolve neineik. Ema balu hetan infesaun maibé laiha síntoma no la sente moras. Ema barak (maizumenus 80%) rekupera hosi moras ne’e sein presiza tratamentu espesiál. Entre ema 1 hosi ema na’in-6 ne’ebé maka hetan COVID-19 sai moras grave no susar atu dada iis. Ema idozu sira, no ema hirak ne’ebé iha problema saúde seluk hanesan tensaun aas, problema ho fuan ka diabetes, iha posibilidade boot liu atu hetan moras grave. Ema ne’ebé iha isin-manas, me’ar no susar dada iis tenke hetan atensaun médiku.

Oinsá COVID-19 ne’e da’et?

Ema bele hetan COVID-19 hosi ema seluk ne’ebé iha ona virus ne’e.  Moras ne’e bele hada’et hosi ema ida ba ema seluk liuhosi turuk-oan hosi inus ka ibun ne’ebé da’et bainhira ema ho COVID-19 me’ar ka fani. Turuk-oan hirak-ne’e monu ba objetu ka superfisie (objetu ruma nia leten) iha ema nia sor-sorin. Hafoin ema seluk bele hetan COVID-19 bainhira kaer kona objetu ne’e, hafoin ka’er fali sira-nia matan, inus ka ibun.  Ema mós bele hetan COVID-19 bainhira dada iis turuk-oan hosi ema ne’ebé hetan ona COVID-19 ne’ebé me’ar no hasai turuk-oan bainhira sira me’ar. Tanba ne’e maka importante atu iha distánsia liu metru 1 ka liu hosi ema ida ne’ebé moras.

OMS avalia hela peskiza ne’ebé la’o daudaun kona-ba oinsá maka COVID-19 ne’e da’et no kontinua atu fahe deskobrimentu atuál.    

 

Virus ne’ebé kauza COVID-19 ne’e bele da’et hosi anin?

Estudu daudaun ne’e sujere katak virus ne’ebé kauza COVID-19 ne’e barak liu da’et liuhosi kontaktu direta ho turuk-oan respiratóriu nian duké hosi anin. Haree resposta antes kona-ba “Oinsá maka COVID-19 ne’e hada’et”

COVID-19 bele hetan hosi ema ne’ebé la hatudu síntoma?

Dalan prinsipál ba moras ne’e atu da’et mak liuhosi turuk-oan hosi ema bainhira me’ar.  Risku atu hetan COVID-19 hosi ema ne’ebé la hatudu síntoma ne’e ki’ik liu. Maibé, ema barak ho COVID-19 esperiénsia ho síntoma kmaan. Partikularmente ida-ne’e klaru iha faze inisiu hosi moras ne’e. Tanba ne’e maka iha posibilidade atu hetan COVID-19 hosi ema ne’ebé, purezemplu, iha me’ar kmaan no la sente moras. OMS avalia hela peskiza ne’ebé hala’o hela kona-ba períodu da’et hosi COVID-19 no sei kontinua fahe deskobrimentu atuál.    

Karik ha’u bele hetan COVID-19 hosi ema ne’ebé hetan ona moras ne’e nia fo’er?

Risku atu hetan COVID-19 hosi ema infetadu nia li’ur-fo’er katak ki’ik liu.  Enkuantu investigasaun inisiál sujere katak iha kazu balu virus ne’e bele mosu iha ema nia li’ur-fo’er, da’et tuir maneira ne’e la sai hanesan karatér hosi surtu ne’e.  OSM avalia hela perskiza ne’ebé daudaun ne’e hala’o hela kona-ba oinsá maka COVID-19 ne’e hada’et no kontinua atu fahe deskobrimentu atuál.  Tanba ida-ne’e risku ida, maske nune’e ida-ne’e nu’udar razaun seluk ida atu fase liman beibeik, hafoin ba sintina ka molok han. 

Saida maka ha’u bele halo atu proteje ha’u-nia an no prevene hada’et hosi moras ne’e?

Medida protesaun ba ema hotu

Alerta nafatin ba informasaun atuál kona-ba surtu COVID-19, informasaun hotu disponivel iha OMS nia sitíu (website) no liuhosi ita-nia autoridade saúde públiku lokál no nasionál.  Nasaun barak iha mundu ne’e maka haree ona kazu COVID-19 no nasaun balu esperiénsia ona surtu ne’e. Autoridade iha Xina no nasaun sira seluk iha ona susesu hamenus ka hapara sira-nia surtu ne’e.  Maske nune’e, situasaun ne’e labele halo prevee entaun akompaña nafatin informasaun atuál.

Ita bele hamenus ita-nia posibilidade atu afeta ka hada’et COVID-19 liuhosi prevensaun simples:

  • Fase ita-nia liman ho loloos no beibeik ho sabaun no bee ka uza dezinfetante.
    Tanbasá?
      Fase ita-nia liman ho sabaun no bee ka uza dezinfetante bele hamate virus ne’ebé belit iha ita-nia liman.
  • Maintein distánsia maizumenus metru 1 entre ita ho ema ruma ne’ebé me’ar ka fani.
    Tanbasá?
      Bainhira ema ida me’ar ka fani sira hasai líkidu balu hosi sira-nia inus ka ibun ne’ebé bele iha virus.  Se ita besik liu ba ema ne’e, entaun ita bele apaña líkidu ne’e, inklui virus COVID-19 karik ema ne’ebé me’ar ne’e hetan ona moras ne’e.
  • Evita kaer matan, inus no ibun.
    Tanbasá?
      Liman kaer barak objetu ruma nia leten no bele kaer kona virus.  Bainhira kontaminadu, liman bele transfere virus ne’e ba ita-nia matan, inus ka ibun.  Hosi ne’ebá, virus ne’e bele tama ba ita-nia isin no bele halo ita moras.
  • Asegura katak ita, no ema iha ita-nia sorin, halo tuir respiratóriu ijiene ne’ebé loos.  Ida-ne’e signifika katak taka ita-nia ibun no inus ho ita-nia liman-sikun ka uza tixu bainhira me’ar ka fani.  Hafoin soe kedas tixu ne’ebé uza tiha ona.
    Tanbasá?
    Líkidu ne’ebé ita hasai bele hada’et virus. Halo tuir respiratóriu ijiene ho loloos ita bele proteje ema seluk hosi virus hanesan inus metin, inus-been no COVID-19.
  • Hela iha uma se ita sente moras. Se ita iha isin-manas, me’ar no susar dada iis, buka asisténsia médiku no fó-hatene antes. Halo tuir instrusaun hosi ita-nia autoridade saúde lokál.
    Tanbasá? Autoridade nasionál no lokál sei iha informasaun atuál liu kona-ba situasaun ne’e iha ita-nia área. Informa antes sei permite ita-nia pesoál saúde sira hodi dirije ita ba iha fasilidade saúde ne’ebé apropriadu. Ida-ne’e mós bele proteje no prevene ita atu hada’et virus no infesaun sira seluk.
  • Atualiza nafatin kona-ba atualidade área ne’ebé COVID-19 mosu (iha sidade ka área lokál ne’ebé da’et barak). Se bele, evita halo viajen – liuliu se ita tama idade idozu ka moras diabetes, moras fuan ka pulmaun.
    Tanbasá? Ita iha posibilidade boot atu hetan COVID-19 hosi área ne’ebé COVID-19 da’et barak.

Medida protesaun ba ema ne’ebé iha ka foin hala’o vizita (loron 14 liubá) ba iha área ne’ebé afetadu COVID-19

  • Halo tuir matadalan ne’ebé esplika ona iha leten (medida protesaun ba ema hotu)
  • Izola-an ho maneira hela de’it iha uma se ita hahú sente moras, maske iha de’it síntoma kmaan hanesan ulun moras, isin manas kmaan (37.3c ka liu) no inus-been oituan, to’o ita rekupera. Se importante ba ita atu iha ema seluk hodi lori hahán ka atu sai ba liur, ez. Ba sosa hahán, entaun uza máskara atu evita afeta fali ba ema seluk.
    Tanbasá? Evita halo kontaktu ho ema seluk no ba fasilidade saúde sei permite fasilidade hirak-ne’e atu hala’o ho efetivu liután no ajuda proteje ita no ema seluk hosi posibilidade hetan COVID-19 no virus sira seluk.
  • Se ita iha isin-manas, me’ar no susar dada iis, buka konsulta kedas tanba ida-ne’e bele mosu infesaun respiratóriu ka kondisaun sériu sira seluk.  Kontaktu antes no fó-hatene ba ita-nia médiku kona-ba viajen ikus ne’ebé ita halo ka iha kontaktu ho ema ruma ne’ebé halo viajen.
    Tanbasá? Kontaktu antes sei permite ita-nia pesoál saúde sira dirije ita lalais ba fasilidade saudé ne’ebé apropriadu.  Ida-ne’e mós bele ajuda atu prevene posilidade hada’et hosi COVID-19 no virus sira seluk.

Oinsá posibilidade mai ha’u atu hetan COVID-19?

  • Risku ne’e depende iha fatin ne’ebé ita hela ba – no liuliu, iha fatin ne’ebé surtu COVID-19 ne’ebé mosu ba.
  • Ba ema sira iha fatin barak katak risku atu hetan COVID-19 ne’e sei ki’ik. Maske nune’e daudaun ne’e iha fatin barak iha mundu (sidade no área barak) ne’ebé moras ne’e hada’et hela. Ba ema hirak-ne’ebé hela, ka vizita ba área hirak-ne’e maka risku atu hetan COVID-19 aas. Governu no autoridade saúde foti asaun rigorozu bainhira identifika kazu foun ida hosi COVID-19. Asegura katak ita kumpre restrisaun lokál/ bandu kona-ba viajen, movimentu ka halibur malu. Koopera ho esforsu kontrolu moras sei hamenus ita-nia risku hodi hetan hada’et COVID-19.
  • Bele kontein no hapara ona surtu COVID-19, hanesan hatudu ona iha Xina no nasaun sira seluk. Enfelizmente, surtu foun bele mosu ho lalais. Tanba ne’e importante atu hatene situasaun kona-ba fatin ne’ebá ita hela ba ka fatin ne’ebé ita iha intensaun atu bá. OMS públika atualidade kona-ba situasaun COVID-19 loroloron iha mundu tomak.
  • Ita bele haree iha at https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/situation-reports/
  • Relatóriu situasaun Timor-Leste nian bele hetan iha – https://www.who.int/timorleste/emergencies/novel-coronavirus-2019/novel-coronavirus-(2019-ncov)-situation-reports

Ha’u tenke ta’uk kona-ba COVID-19?

Moras tanba infesaun COVID-19 normalmente kmaan, liuliu ba labarik sira no joven sira. Maske nunee, nia bele kauza moras ne’ebé grave: maizumenus ema 1 hosi ema na’in 5 ne’ebé hetan COVID-19 presiza tratamentu hosi ospitál. Tanba ne’e maka normál ba ema atu ta’uk kona-ba oinsá surtu COVID-19 afeta sira no ema sira ne’ebé sira hadomi.

Ita bele kanaliza ita-nia preokupasaun ba iha asaun hodi proteze ita-nia an rasik, ema ne’ebé ita hadomi no komundade. Dahuluk no importante liu entre asaun sira ne’e maka fase liman ho loloos no beibeik no prátika respiratóriu ijeine ne’ebé loos. Daruak, mantein informadu no halo tuir konsellu hosi autoridade saúde lokál inklui kualkér restrisaun/ bandu kona-ba viajen, movimentu no halibur malu.

Atu aprende liután kona-ba oinsá maka proteje ita-nia an iha: https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/advice-for-public

Sé maka iha risku atu bele hetan moras grave?

Enkuantu ita sei aprende hela kona-ba oinsá COVID-19 ne’e afeta ba ema, ema ne’ebé idade avansadu no ema ne’ebé iha kondisaun médiku antes (hanesan tensaun aas, moras fuan, moras pulmaun, kankru ka diabetes) sai nu’udar ema hirak-ne’ebé bele hetan moras grave duké sira seluk. 

Antibiótiku sira efetivu ba prevensaun ka tratamentu ba COVID-19?

Lae. Antibiótiku la funsiona hodi kontra virus sira, só bele funsiona ba infesaun baktéria. COVID-19 kauza hosi virus ida, entaun antibiótiku la funsiona. Antibiótiku sei labele uza hanesan dalan ba prevensaun ka tratamentu ba COVID-19. Só bele uza de’it bainhira iha instrusaun hosi médiku atu halo tratamentu ba infesaun baktéria. 

Karik iha aimoruk ka terapía ne’ebé bele prevene ka kura COVID-19?

Enkuantu medisina modernu, tradisionál ka ai-moruk uma nian bele fó-ksolok no alevia síntoma hosi COVID-19, laiha evidénsia katak ai-moruk ne’ebé iha daudaun ne’e bele prevene ka kura moras ne’e. OMS la rekomenda medikamentu ba an rasik ho kualkér ai-moruk, inklui antibiótiku, nu’udar prevensaun ka kura ba COVID-19. Maske nune’e, iha esprimenta klinikál balu ne’ebé hala’o daudaun inklui ai-moruk moderna no tradisionál. OMS sei kontinua fornese informasaun atuál bainhira iha ona dezkobrimentu klinikál.

Iha ona vasina, ai-moruk ka tratamentu ba COVID-19?

Seidauk iha. To’o ohin loron, seidauk iha vasina no ai-moruk antivirál atu prevene ka trata COVID-19. Maske nune’e, sira ne’ebé afetadu tenke simu atensaun hodi alevia sintoma. Ema ne’ebé ho moras todan tenke baixa. Agradese ba atensaun suportivu, tanba pasiente barak maka rekupera.  

Posibilidade ba vasina no ai-moruk espesífiku balun sei iha hela investigasaun laran. Ai-moruk hirak-ne’e hetan hela teste liuhosi esperimentu klinikál. OMS koordena esforsu atu dezenvolve vasina no ai-moruk atu prevene no trata COVID-19.

Maneira efetivu liu atu proteje ita-nia an no ema seluk hasoru COVID-19 maka fase-liman beibeik, taka ho liman-sikun ka uza tixu bainhira me’ar, no mantein distánsia pelumenus metru 1 ka liu hosi ema ne’ebé me’ar ka fani. (Haree medida báziku ba prevensaun hasoru virus corona foun).

COVID-19 ne’e hanesan SARS ka lae?

Lae. Virus ne’ebé kauza COVID-19 no ida-ne’ebé kauza surtu Síndroma Respiratóriu Agudu (SARS) iha 2003 iha relasaun ba ida-idak nia jenétiku, maibé moras ne’ebé maka sira hamosu lahanesan oituan.

SARS perigu liu maibé nia infesaun menus duké COVID-19. Laiha surtu kona-ba SARS iha fatin seluk iha mundu dezde tinan 2003.

Ha’u tenke uza máskara atu proteje ha’u-nia an?

Só uza máskara karik ita hetan moras ho síntoma COVID-19 (liuliu me’ar) ka halo hela tratamentu ba ema ne’ebé bele iha COVID-19. Másakra ne’ebé uza bele uza dala ida de’it. Se ita la moras ka la tau-matan hela ba ema ne’ebé moras entaun ita gasta de’it máskara. Maskra sai menus iha mundu tomak, entaun OMS apela ba ema atu uza máskara ho di’ak.

OMS fó konsellu ba uzu rasionál máskara médiku atu evita gastus la nesesáriu ba rekursu presiozu ne’e no maluzu hosi máskara (haree konsellu kona-ba uzu maskra).

Maneira efetivu liu atu projete ita-nia an no ema seluk hasoru COVID-19 maka fase-liman beibeik, taka ho liman-sikun ka tixu bainhira me’ar no mantein distánsia pelumenus metru 1 hosi ema ne’ebé me’ar ka fani. Atu hetan informasaun liután bele haree Medida báziku ba prevensaun hasoru virus corona foun.

Oinsá atu tau, uza, hasai no soe maskra ida?

  1. Fó-hanoin katak, máskara ida só uza de’it ba pesoál saúde sira, ema ne’ebé kuida saúde, no ema ne’ebé iha síntoma repsiratóriu, hanesan isin-manas no me’ar.
  2. Molok kaer máskara ne’e, fase-liman ho sabaun ho bee ka uza dezinfetante
  3. Foti máskara ne’e no haree didi’ak karik nakles ka iha koak ruma.
  4. Hatene parte ida ne’ebé maka parte leten nian (parte ne’ebé iha arame).
  5. Asegura katak parte ne’ebé maka parte li’ur nian (parte ne’ebé iha kór).
  6. Taka máskara ba ita-nia oin. Buti parte ne’ebé iha arame ka parte ne’ebé ninia ninin toos oituan atu nune’e bele ajusta ba ita-nia inus.
  7. Dada tun máskara nia parte kraik atu nune’e bele taka ita-nia ibun no ita-nia keixu.
  8. Depoizde uza, hasai tiha máskara ne’e; hasai nia tali elástiku ne’ebé ka’it ba tilun enkuantu hadook máskara ne’e hosi ita-nia oin no roupa, atu bele evita kona parte máskara ka superfisie ne’ebé kontaminadu.
  9. Soe kedas maskra ne’e ba iha lixu fatin hafoin uza.
  10. Fase-liman hafoin kaer ka soe máskara ne’e – uza dezinfetante, karik liman foer, fase ita-nia liman ho sabaun no bee.

Durasaun períodu inkubasaun ba COVID-19 to’o bainhira?

“Períodu inkubasaun” signifika katak tempu entre hetan virus ne’e no hahú iha síntoma moras. Estimasaun ba períodu inkubasaun ba COVID-19 purvolta hosi loron 1-14, barak liu durante loron 5. Estimasaun hirak-ne’e sei atualiza bainhira hetan dadus ne’ebé disponivel.

Ema bele afetadu ho COVID-19 hosi fonte animál?

Virus corona nu’udar família boot ida hosi virus sira-ne’ebé komún iha animál sira. Dalaruma, ema hetan infesaun hosi virus sira-ne’e bele da’et fali ba ema seluk. Nu’udar ezemplu, SARS-CoV asosiadu ho laku no MERS-CoV hetan da’et hosi kuda-kamelu. Posibilidade fonte animál hosi COVID-19 seidauk konfirmadu. 

Atu proteje ita-nia an, hanesan bainhira vizita ba merkadu animál moris, evita kontaktu direta ho animál hirak-ne’e no fatin hirak-ne’ebé iha kontaktu ho animál. Asegura atu prátika seguransa ba ai-han di’ak iha tempu tomak. Kaer na’an matak, susubeen ka animál nia orgaun ho kuidadu atu evita kontaminasaun hosi hahán matak no evita konsume produtu animál ne’ebé matak ka ladún tasak.

Ha’u bele hetan COVID-19 hosi ha’u nia animál haki’ak?

Enkuantu iha ona ezemplu katak asu ida infetadu iha Hong Kong, to’o loron ne’e, seidauk iha evidénsia katak asu, busa ka animál haki’ak sira bele transmite COVID-19. COVID-19 ne’e liuliu da’et liuhosi líkidu ne’ebé sai bainhira ema infetadu me’ar, fani, ka ko’alia. Atu proteje ita-nia an, fase-liman beibeik no ho loloos.

OMS kontinua monitoriza perkiza atuál kona-ba ida-ne’e no tópiku COVID-19 sira seluk no sei atualiza dezkobrimentu foun ne’ebé disponivel.

Durasaun tempu hira mak virus ne’e bele moris iha fatin (objetu oin ruma)?

Laiha serteza kona-ba durasaun tempu ba virus ne’ebé kauza COVID-19 moris iha fatin (objetu oin ruma), maibé nia hanesan virus corona sira seluk. Estudu sujere katak virus corona (inklui informasaun prelimináriu kona-ba virus COVID-19) bele dura iha fatin (objetu oin ruma) durante oras balun ka bele to’o loron balun. Ida-ne’e bele tuir kondisaun diferensa (ez. Tipu fatin (objetu oin ruma), temperatura ka umidade ambiente nian).

Se ita hanoin katak fatin ida bele infetadu, hamoos ho disinfetan simples hodi oho virus ne’e no proteje ita-nia an no ema seluk. Fase liman ho sabaun no bee ka uza dezinfetante. Labele kaer ita-nia matan, ibun, ka inus.

Simu pakote ruma hosi área ne’ebé iha ona relatóriu kona-ba COVID-19 ne’e seguru ka lae?

Loos. Probabilidade hosi ema ne’ebé infetadu kontamina ho sasán komersiál ne’e ki’ik no risku atu hetan virus ne’ebé kauza COVID-19 hosi pakote ne’ebé muda, lori, no vizivel ba kondisaun diferente no temperatura mós ki’ik. 

Karik iha buat balu ne’ebé ha’u labele halo?

Medida sira tuirmai ne’e nu’udar medida LA efetivu hasoru COVID-19 no bele iha estragus boot:

  • Fuma
  • Uza máskara dúplu
  • Uza antibiótiku (Haree pergunta 10 “karik iha ai-moruk ka terapía ne’ebé bele prevene ka kura COVID-19?”)
Iha kazu ruma, se ita iha isin-manas, me’ar no susar dada iis ba konsulta kedas atu redús risku infesaun grave mosu no konta ita-nia istória viajen resente ba ita-nia pesoál saúde.
Sorumutu ka eventu ne’e presiza ema barak oinsá hodi konsidera nu’udar “halibur ema lubun boot”?

Sorumutu ka eventu ne’e presiza ema barak oinsá hodi konsidera nu’udar “halibur ema lubun boot”?

Eventu desportivu internasionál hanesan Olimpíku ka Kopa Mundiál no mós eventu relijiozu internasionál hanesan partisipa iha peregrinasaun musulmanu ne’e konsidera nu’udar halibur ema lubun boot. Maibé, konferénsia no eventu sira-ne’ebé ki’ik bele mós konsidera tuir definisaun OMS nian halibur ema-lubun boot. Eventu ida konsidera nu’udar “halibur ema-lubun boot” bainhira númeru ema hamutuk barak liu ne’ebé iha potensiál atu aumenta presaun iha rekursu ba planu no responde hosi sistema saúde nian iha komunidade ne’ebé iha fatin refere. Ita presiza konsidera fatin no durasaun eventu nian no mós númeru partisipante sira, pur ezemplu: Se eventu ne’e hala’o loron balu iha nasaun illa ki’ik ida ne’ebé nia kapasidade sistema saúde limitadu no eventu ho partisipante kuaze rihun bele fó presaun boot ba sistema saúde, no bele konsidera nu’udar eventu “halibur ema-lubun boot”. Pelu kontráriu se eventu ne’e hala’o iha sidade boot nasaun ida-ne’ebé boot no rekursu ba sistema saúde adekuadu no durasaun oras balu de’it, nunee eventu ne’e la konsidera nu’udar eventu “halibur ema-lubun boot”.

Seráke OMS rekomenda katak halibur ema-lubun boot internasionál nian hotu kansela tiha tanba COVID-19?

Lae. Tanba halibur ema-lubun boot internasionál nian la hanesan, fatór sira ne’ebé konsidera bainhira determina se eventu bele kansela bele mós adia. Kualkér desizaun atu muda planu ba halibur hamutuk internasionál nian tenke bazeia ba avaliaaun risku no oinsá bele jere, no nivel planu eventu nian. Avaliasaun tenki envolve parseiru sira hotu iha eventu ne’e, no liuliu, autoridade saúde iha nasaun refere ka ho komunidade ne’ebé eventu hala’o ba. Autoridade no parseiru sira mak iha pozisaun di’ak liu atu avalia nivel estres nian ba eventu ne’ebé bele tau iha sistema saúde lokál no servisu emerjénsia – no karik nivel estres ne’e bele simu iha situasaun atuál ne’e.

  1. Fatór saida de’it mak organizadór no autoridade saúde sira tenki haree bainhira avalia se risku sira-ne’e bele simu ka lae?

Ba nasaun sira-ne’ebé atualmente seidauk iha esperiénsia oinsá COVID-19 da’et ba komunidade, konsiderasaun prioridade karik planu eventu halibur ema-lubun boot maioria aumenta risku virus sira tama ba nasaun ne’e no sai estabelesidu, no mós risku ba partisipante sira atu importa infesaun fila fali ba sira-nia nasaun no aumenta liután hodi hada’et globalmente. Bainhira halo avaliasaun ne’e, organizadór no sira-nia autoridade saúde nasionál ka lokál tenki rekoñese katak risku hosi importa COVID-19 ne’e naturalmente ligadu ho viajen internasionál. Sira mós tenki rekoñese katak la’ós realístiku ka dezejavel finalidade ba risku zero. Bainhira organizadór no autoridade saúde sira determina karik atu realiza halibur ema-lubun boot, sira tenki determina risku saida mak bele simu no medida adisionál saida mak tenki implementa atu hamenus risku sira-ne’e. Ba nasaun sira-ne’ebé COVID-19 hahú hada’et ona iha komunidade, konsiderasaun prinsipál maka hanesan:

  • objetivu iha kontrola ka pelumenus hamenus virus ne’e da’et iha komunidade/nasaun.
  • prevene partisipante sira hosi nasaun sira seluk ne’ebé hada’et ona ho COVID-19

Iha kada kazu, risku ne’e tenke konsidera bazeia ba kontestu karaktéristika COVID-19 nian ne’ebé koñesidu, forsa atu afeta, oinsá atu hada’et no medida efetivu atu prevene ka hamenus COVID-19 da’et. Presaun ne’e tau ona ba sistema saúde lokál hodi responde ba surtu COVID-19 no presaun adisionál ba halibur ema-lubun boot bele tau iha sistema no mós presiza tau iha konsiderasaun. Ita bele buka liután konsellu kona-ba saida mak atu haree iha OMS nia dokumentu Rekomendasaun xave planu prinsipál ba halibur ema-lubun boot iha kontestu surtu COVID-19, 14 Fevereiru 2020. Hare iha link tuirmai: https://www.who.int/publications-detail/key-planning

  1. Oinsá se ha’u-nia organizasaun laiha espesialista atu avalia risku COVID-19 ne’ebé iha ba ita-nia planu halibur ema-lubun boot?

Autoridade saúde públiku nasionál no lokál iha nasaun ne’ebé ita planea atu realiza halibur ema-lubun boot maioria iha koñesimentu hodi hala’o avaliasaun risku saúde. Se iha OMS nia eskritóriu iha nasaun refere, sira bele mós fó suporta peritu balu. Nune’e, eskritóriu OMS iha ita-nia parte iha mundu tomak. Ita bele hetan naran no kontaktu sira OMS iha nasaun ida-idak iha: https://www.who.int/about/who-we-are/regionaloffices

  1. Se ita kontinua halibur ema-lubun boot internasionál ida, saida mak ita bele halo hodi hamenus risku ba partisipante sira atu hetan COVID-19?

Promove fase liman, ijiene respiratóriu no distánsia sosiál iha eventu refere. Asegura ita iha númeru kontaktu emerjénsia partisipante hotu nian, inklui fatin ne’ebé sira toba durante

eventu ne’e. Ita tenki klarifika ba sira katak informasaun sirane’e sei fó ba autoridade saúde públiku lokál hodi kontaktu buka tuir lalais se iha partisipante ruma iha eventu ne’e hetan

moras COVID-19. Organizadór eventu ne’e presiza iha planu preparasaun ida se kazu iha partisipante ida ka liu mak hetan sintóma COVID-19.

Ida-ne’e tenki inklui izolamentu rápidu ba ema moras ne’e no sira-nia seguransa transferénsia ba fasilidade saúde lokál. Ita tenki konsidera se númeru partisipante iha eventu ne’e presiza hamenus, halo disponibilidade partisipasaun liuhosi video ka telekonferénsia no posibilidade halo triajen ba partisipante sira ho sintóma COVID-19 (mear, isin-manas, sente moras ) iha entrada ba fatin eventu ne’e. Ita bele hetan konsellu oinsá kada partisipante bele proteje sira-nia an no ema ne’ebé sira hadomi hosi COVID-19 iha link ne’e: https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/advice-for-public

  1. Iha-ne’ebé mak ha’u bele hetan liután konsellu kona-ba oinsá avalia no jere risku saúde bainhira halibur ema-lubun boot internasionál ida?

OMS prodús ona matadalan no mós formasaun kona-ba oinsá halo planu ba halibur ema-lubun boot. Matadalan no formasaun ne’e bele haree iha oinsá hala’o avaliasaun risku ida, planu no jere risku sira liuhosi parseria ho autoridade lokál sira:

https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/technical-guidance/points-of-entry-and-mass-gatherings

Ita bele hetan konsellu oinsá kada partisipante bele proteje sira-nia an no ema ne’ebé sira hadomi hosi COVID-19 iha link ne’e: https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-

2019/advice-for-public

Pergunta & Resposta (P&R): Kona-ba COVID-19, Isin-rua, Partu no Fó-Susu

Pergunta & Resposta (P&R): Kona-ba COVID-19, Isin-rua, Partu no Fó-Susu

Serake inan sira-ne’ebé isin-rua iha risku aas hosi COVID-19?

Agora daudauk iha hela peskiza laran atu kompriende impaktu hosi infesaun COVID-19 ba inan isin-rua. Dadus limitadu, maibé daudauk ne’e laiha evidénsia katak sira iha risku aas ba moras grave kompara ho populasaun enjerál. 

Maibé, tanba mudansa ba sira-nia isin-lolon no sistema imunidade, ita hatene katak inan isin-rua bele hetan afeta maka’as ba infesaun respiratóriu. Tanba ne’e importante ba sira atu foti medida preventiva hodi proteje sira-nia aan hasoru COVID-19, no hato’o sintoma posivel sira (inklui isin-manas, me’ar ka susar dada iis) ba pesoál saúde sira.

OMS sei kontinua halo revizaun no atualiza informasun no konsellu ho evidénsia barak hodi sai disponivel.

Hau inan ne’ebé isin-rua hela. Oinsá hau proteje hau-nia aan hasoru COVID-19?

Inan isin-rua tenke hola medida preventiva hanesan atu evita infesaun COVID-19 hanesan mós ema sira seluk. Ita bele ajuda proteje ita-nia aan liuhosi:

  • Fase ita-nia liman beibeik ho kose dezinfetante ka fase liman ho sabaun ho bee.
  • Mantein espasu entre Ita-Boot ho ema seluk no evita aan hosi fatin ne’ebé iha ema grupu boot.
  • Evita kaer ita-nia matan, inus no ibun
  • Prátika ijiene respiratóriu. Ne’e signifika taka ita-nia ibun no inus ho ita-nia liman-sikun ka tisu ruma bainhira me’ar ka fani. Depois so’e kedas tisu ne’e ba lixu ne’ebé ho matan metin.

Se ita sente isin-manas, me’ar ka susar dada iis, ba konsulta kedas. Telefone ka fó hatene antes ba fasilidade saúde, no halo tuir instrusaun hosi ita-nia autoridade saúde.

Inan isin-rua no inan sira-ne’ebé foin partu –inklui ba sira-ne’ebé hetan infesaun COVID-19 – tenke bá halo tratamentu rutina.

Inan isin-rua bele halo teste ba COVID-19 ka lae?

Protokolu no elijibilidade ba teste muda beibeik depende ba fatin ne’ebé ita hela ba.

Maibé, rekomendasaun sira OSM nian katak inan ne’ebé isin-rua ho sintoma sira COVID-19 nian sei sai prioridade ba teste. Se sira iha COVID-19, sira sei hetan atendimentu espesiál.

COVID-19 bele pasa hosi inan ida ba nia bebé ne’ebé iha hela knotak ka bebé ne’ebé foin moris?

To’o agora ita seidauk hatene se inan ida isin-rua ho COVID-19 bele pasa virus ne’e ba nia ka’an-fuan ka bebé ne’ebé iha knotak ka partu ona. To’o agora, virus ne’e seidauk hetan ezemplu (sample) ruma hosi líkidu amniótiku ka susubeen inan nian.

Tratamentu saida maka tenki disponivel durante inan isin-rua no partu?

Inan isin-rua sira hotu, inklui sira-ne’ebé konfirmadu ka suspeitu ba infesaun COVID 19, iha direitu aas atu hetan tratamentu kualidade molok, durante no depoizde partu.

Ida ne’e inklui prenatál, partu, posnatál, intrapartu no tratamentu saúde mentál

Esperiénsia ida-ne’ebé partu ho seguru no pozitivu inklui:

  • Hetan tratamentu ho respeita no dignidade;
  • Iha prezensa akompañamentu ida durante partu
  • Komunikasaun klaru hosi parteira sira
  • Estratejia halakon moras apropriadu
  • Mobilidade durante hala’o servisu se bele, no pozisaun partu tuir hakarak

Se hetan suspeitu ka konfirmadu COVID 19, nune’e pesoál saúde tenke foti medida apropriadu hodi hamenus risku ba infesaun ba sira-nia an no sira seluk, inklui liman-moos, no uza roupa protejidu apropriadu hanesan luvas, bata no máskara médiku.

Inan isin-rua ne’ebé suspeita ka konfirmadu COVID 19 presiza partu liuhosi sezariana?

Lae. OSM fó konsellu katak sezariana só bele hala’o bainhira justifika ona medikamentu.

Modu partu tenke individualizadu no bazeia ba preferénsia inan nian hamutuk ho indikasaun obstériku.

Inan isin-rua ne’ebé hetan infesaun hosi COVID-19 bele fó-susu ka lae?

Sin.  Inan isin-rua ne’ebé hetan infesaun hosi COVID-19 bele fó-susu se sira hakarak. Maibé, tenke:

  • Pratika ijiene respiratóriu durante fó-susu, uza máskara se iha;
  • Fase liman antes no depois kous bebé;
  • Hamoos no hamoos ho ai-moruk (dezinfeta) ba objetu leten ne’ebé sira kaer ona.

Se hau hetan ona infesaun COVID-19 hau bele kous hau-nia bebé ne’ebé foin moris ka lae?

Sin, bele.  Kontaktu besik no antes, no fó-susu  eskluzivu tulun bebé ida ho dezenvolvidu liután. Ita tenke suporta atu:

  • Fó-susu ho seguru, ho ijiene respiratóriu ne’ebé di’ak
  • Kous bebé no isin kona malu
  • Toba hamutuk ho ita-nia bebé iha kuartu ida

Ita tenke fase-liman molok no depois kous ita-nia bebé, no mantein objetu nia leten ho moos.

Hau hetan infesaun hosi COVID-19 no sente isin-baruk atu fó-susu hau-nia bebé diretamente. Saida mak hau bele halo?

Se Ita sente isin-baruk atu fó-susu ita-nia bebé tanba infesaun COVID-19 ka moras komplikasaun sira seluk, Ita tenke suporta fó-susu ita-nia bebé ho seguru liu hosi dalan ida-ne’ebé posivel, disponivel no bele simu hosi Ita. Ida-ne’e bele inklui:

  • Susubeen espresandu (hois no tau iha fatin apropriadu hafoin bele fó ba bebé iha kualkér tempu)
  • Relaktasaun – Fó-susu ba bebe depoisde tempu balun liu tiha
  • Doasaun susu-been hosi ema seluk

 

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« April 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Tempo Timor Networks

Online Counter