Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

TERSA, loron 10 Setembru 2019, Xanana Gusmão derepente hirus. Lutu husi ai ne'ebé Kompañia Marino Interprise monta, iha fatin produz britas área Kaitehu, Munisípiu Likisa, Xanana sobu.

Asaun ne'ebé Xanana halo ne'e, hafoin loron ida tribunál hasai desizaun a favor ba kompañia Marino Enterprise hodi impede produsaun britas, ho razaun katak, rai ne'e nu'udar kompañia Marino Enterprise nia propriodade. Tan ne'e, kompañia Marino Enterprise hamutuk ho ninia advogado no membru polísia iha loron Segunda (09/09/19), ba kedas iha fatin refere hodi tau liña polísia nian no monta lutu.

Xanana akuza, Kompañia Marino Enterprise fó subornu ba tribunál hodi hasai desizaun a favor ba kompañia Marino Enterpise, hodi impede produsaun britas ba projetu portu Tibar. Tan ida ne'e, projetu konstrusaun portu Tibar mós para.

"Ha'u dehan, imi labele tau problema iha tribunál. Tanba Portu Tibar ne'e, la'os ba ha'u. Ba Timor tomak," Xanana dehan ho lian maka'as.

Xanana deklara, nia prontu tama kadeia tan interese nasionál, bainhira tribunál kontinua hatudu nia karater simu subornu husi kompañia.

“Atu kaer ha'u atu ba Bekora ha'u prontu. Ba interese nasionál, ha'u prontu ba buat hotu-hotu. Ne'e duni, lalika halimar ho ha'u. Portu Tibar ida ne'e, la'ós ba ha'u. La'ós hotel ida ha'u atu hela,” Xanana afirma.

Xanana hatene, rai oan pedasuk ne'e, kompañia Marino Enterprise sosa husi komunidade ida iha parte ne'ebá ho folin 15.000 dolares Amérika. “Sei tribunál haruka taka, ha'u mak ne'e. Ha'u mak ne'e, haruka servisu fali. Tribunál hakarak, maka ha'u prontu ba kadeia. Ha'u prontu ba kadeia. Imi servisu nafatin,” Xanana enkoraja traballadór sira.

Xanana mós fó avizu ba tribunál atu lori de'it nia (xanana) ba tribunál, la presiza julgamentu. Nia dehan, atu defende nasaun nia interese, ba saida de'it, nia prontu.

“Ha'u mak ne'e. Ha'u la simu osan husi Bolore (kompañia ne'ebé agora konstrui hela portu Tibar), ha'u la simu osan husi cheq. Hanesan mós ha'u ba defende ita-nia fronteira marítima, ha'u la simu osan,” Xanana ko'alia ho lian maka'as.

Iha fatin refere, Ministru Justisa, autoridade lokál nomos Polísia lakohi fó komentariu kona-ba asaun ne'ebé Xanana halo. “Ha'u la fó. Labele obriga ha'u atu ko'alia,” hatete Ministru Justisa, Manuel Cárceres da Costa ba jornalista.

Tempotimor (Díli) – Governu iha ona polítika atu funu hasoru lixu iha Kapitál Díli. Tan ne'e, iha tinan 2020 sei implementa oinsá bele raut lixu uza teknolojia.  

"Polítika Governu nian iha 2020 kona-ba saneamentu raut lixu ne'e, sei fó ba kompañia mak jere. Ne'ebé la'ós ona ho servisu manual. Maibé, ho teknolojia,” hatete Diretór Saneamentu Munisípiu Díli, Domingos dos Santos Soriano iha nia knaar fatin, Tersa (10/09/19).

Tuir Domingos, ho teknolojia ne'e foer ne'ebé komunidade sira hatama hotu ona iha lixu fatin ka plastiku, diretamente fakar kedas ba kareta laran. La'ós hanesan agora, ne'ebé sei aplika manual.

"Polítika ne'ebé  Governu planu hela ne'e, sei implementa iha fulan Juñu 2020. Tan ne'e, agora halo hela tenderizasaun ba kompañia hotu-hotu, tantu kompañia internasionál, nasionál inklui lokál hodi tuir projeitu ne'e," Soriano informa.

Kompañia ne'ebé iha futuru sei halo jestaun ba lixu ne'e, iha kompañia tolu. Nune'e, ida halo ateru ba lixeiru iha Tibar, rua seluk halo sirkulasaun iha Dili laran hodi rekolla lixu. Nune'e, iha inisiu tinan 2020 sei hadia fatin lixu nian iha Díli laran tomak.

Tempotimor (Díli) – Lixu ne'ebé soe naklekar de'it iha área merkadu Taibessi, fó impaktu ba negosiante sira ne'ebé hela iha área merkadu ne'e nia saúde.

Negosiante Apolinario Castro Baptista hatete, foer ne'ebé soe namkari iha área merkadu ne'e to'o dodok, iis no ular.

"Foer hanesan ne'e fó impaktu boot ba ami iha ne'e. Halo ami atu han mós ladi'ak, tanba foer ne'ebé soe arbiru to'o dodok, iis no sai ular,” tenik Apolinario, Sabadu (07/09/19) iha merkadu Taibessi.

Kona-ba oráriu parte saneamentu raut lixu hirak ne'e, tuir Apolonario semana ida dala ida. Nia dehan, bainhira parte saneamentu la ba raut fo'er, negosiante sira mak raut rasik foer ne'ebé dodok ona ne'e.

"Sente ladún di'ak. Tanba foer iha ne'e bainhira nakonu no iis ona, ami rasik suru hodi ba soe. Sujere mós ba ministériu relevante tenke tau atensaun hodi haree servisu saneamentu nian,” Apolonariu husu.

Alende ne'e, negosiante seluk Antonio Gonçalves hatete sira mós preokupa ho sanitasaun báziku iha merkadu ne'e, hanesan hariis fatin. Tuir Apolonariu, hariis fatin ne'ebé iha la favorese.

"Hariis fatin ida agora ne'e, ema barak mak uza hodi hariis no fase roupa. Balun odamatan laiha ona. Bainhira ema barak, tenke hein malu tanba odamatan laiha," Antonio Gonçalves dehan.

Tuir Antonio, hariis fatin ne'ebé negosiante sira utiliza ne'e selu. Maski ho nia presu la hanesan, maibe balun odamatan kontinua aat.

"Hariis fatin ne'e selu, bainhira ami uza hodi hariis no fase ropa. Hariis dala ida, selu 25 centavus, fase roupa 50 centavos. Hariis fatin refere, sempre loke ba negosiante hotu iha merkadu ne'e. Maibé, too 12 oras kalan taka. Tanba sekuriti sira uza. Entaun dadeer mak bele loke fali," Antonio haktuir. 

Rekoñese 

Iha fatin seluk, Diretor Saneamentu Munisípiu Díli, Domingos dos Santos Soriano rekoñese kona-ba servisu saneamentu nian iha públiku.

“Lixu ne'e, ami bele esforsu oinsá mós lixu iha hela de'it. Maibé, esforsu Governu nian ne'ebé iha. Ami depende hotu de'it ba komunidade. Tanba ne'e, bainhira ita nia komunidade iha konsiensia aas, lixu mós sei menus," Domingos afirma.

Diretór ne'e mós rejeita kona-ba negosiante sira nia deklarasaun katak, semana ida parte saneamentu Munisípiu Díli, raut foer dala ida iha Merkadu Taibessi. Tuir Domoingos, ida ne'e laloos.

“Tanba, kada loron kareta saneamentu nian sempre ba raut fo'er. Maibé, konsiensia negosiantes iha área ne'ebá nian mak menus,” Domingos haktuir.

KSOLOK seremonia tinan 20 referendu ka Konsulta Populár, liu tiha ona. Timoroan, liuliu estranjeiru sira ne'ebé hetan rekonesementu no valorizasaun ba sira-nia kontribuisaun ba rai doben ida ne'e mós, fila hotu ona.

Maski nune'e, iha naran ida ne'ebé komisaun organizadora tinan 20 referendu haluha tiha husi lista naran konvidadus estranjeiru sira. Ema ne'e, loloos hetan mós kondekorasaun iha seremonia tinan 20 referendu ka Konsulta Populár.

Saskia Kouwenberg. Feto Olanda ida ne'ebé brani duni. Sei la'ós tan Saskia, mundo internasionál sei la hatene, saida mak akontese iha masakre Santa Cruz, 12 Novembru 1991. Ho ninia brani, Saskia konsege lori sai husi Timor, kasete gravasaun video Max Stahl nian iha Santa Cruz.

“Saskia feto brani tebes no determina subar kasete iha nia roupa laran hodi nune'e mundo bele haree imajen 12 Novembro nian,” hatete A.F de Sa, ema ne'ebé koñese Saskia liu husi istoriador balun.

Tuir fontes ne'e, estadu Timor-Leste kondekora ona ema barak. Maibé, ema ne'ebé merese liu, barak mak estadu haluha ou la hatene, nune’e ladauk valoriza sira nia kontribuisaun inklui Saskia.

Konvite ne'ebé Komité Popular fó sai, Segunda (09/09/19) hatete, komité ne’e sei oferese Prémiu Populár ba Saskia.

“Hanesan Timoroan barak hatene katak mana Saskia (Jornalista Freelance iha tempu ne’ebá) mak lori sai filmajen 12 Novembru 1991 nian ne’ebé Jornalista Max Stahl halo no subar hela iha rate laran, tanba tauk Militár Indonézia hadau husi nia,” hakerek konvite ne'ebé fó sai husi Komité populár.

“Mana Saskia lori sai Filme ne’e ho maneira brani no determinadu. Lori ba hatudu iha nasaun boot sira ne’ebé antes ne'e apoiu Indonézia nia okupasaun. Ikus mai nasaun hirak ne'e muda sira-nia pozisaun, fó sansaun ba Indonézia no apoiu ba Timor-Leste nian auto-determinasaun,” hakerek anunsiu komité populár.

Komité Populár sei oferese prémiu rekoñesimentu nian ba Mana Saskia. Ba nia dedikasaun sira ne’ebé nia halo ona ba rai doben Timor Lorosa’e,” komité populár hatete.

Entrega prémiu populár  ba Saskia ne’e sei realiza iha Komité 12 Novembru, Balide, Tersa (10/09/19) tuku 9.30 OTL.

Tempotimor (Metinaro) – Komunidade Aldeia Mantelolão, Postu Administrativu Metinaro sei halerik ba bee-moos no eletrisidade.

Tuir Xefe Suku Mantelolão Sergio Axis Lopes Sarmento Dias katak, komunidade ne'ebé hela iha Suku Mentelolão barak mak seidauk asesu ba  bee-moos no eletrisidade.

"Komunidade Suku Mantelolão seidauk hetan bee-moos no eletrisidade, nomos komunidade Aldeia Biasalahe, Malulara no Aldeia Birahumata seidauk asesu ba estrada ne'ebé di'ak inklui Aldeia Lebutun no Aldeia Haas-laran seidauk asesu eletrisidade," tenik Xefe Suku Mantelolão, Sergio Axis Lopes Sarmento Dias iha Metinaro, Segunda (09/09/19).

Autoridade lokál ne'e mós rekomenda ba Governu tenke toma konsiderasaun ba problema sira ne'ebé komunidade Suku Mantelolão infrenta.

"Governu tenke toma konsiderasaun liuliu ba komunidade sira ne'ebé seidauk asesu bee-moos, eletrisidade no mos estrada," nia dehan.

 

Tempotimor (Metinaro) – Sekretariu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE), Segunda (09/09/19) haree direta ba fatin ne'ebé atu harii Sentru Formasaun Profisionál ho estandar internasionál iha Metinaro ne'ebé  sei fó formasaun ba joven Timoran iha tinan tuir mai.

"Tuir estudu ne'ebé halo bazeia ba dadus ita haree númeru dezempregu ba ema ne'ebé kontinua aas, inklui joven barak mak la kontinua estudu ba universidade," informa SEFOPE, Julião da Silva iha Postu Administrativu Metinaro, Segunda (09/09/19).

Governante ne'e informa, konstrusaun ba sentru formasaun ne'e sei harii iha fulan Setembru tinan 2020, ho totál orsamentu estadu nian hamutuk miloens US$ 15," dehan Julião.

Governante ne'e subliña katak, rai ne'ebé atu harii sentru formasaun ne'e, husi komunidade Timoroan ne'ebé hela iha fatin refere.

"Rai ne'e fó husi komunidade Timoroan ne'ebé hela iha fatin ne'e, hodi halo dezenvolvimentu ba área ne'e rasik liuliu ba jerasaun foun sira atu kapasita sira nia abilidade hodi partisipa iha dezenvolvimentu pais ne'e," nia tenik.

Tempotimor (Díli) – "Ita atu halo prevensaun ka kontrolu ba moras la hada'et, ita tenke konsumu ai-han hirak ne'ebé saudavél. Ita moris iha ambiente ida ne'ebé moos no dook husi sigaru suar, hodi bele  saudavél nafatin," hatete Prezidente Autoridade Munisípiu Díli, Gaspar Soares bainhira partisipa Konferensia Semana Mundiál, iha Kaikoli, Sesta (06/09/19).

Gaspar dehan, objetivu husi Konferensia Semana Mundiál ne'e, atu bolu komunidade tomak liuliu komunidade sira iha Munisípiu Díli atu fó atensaun di'ak liután hodi halo prevensaun moras la hada'et iha Munisípiu Díli.

Gaspar mós husu ba komunidade Munisípiu Díli, tenke servisu hamutuk hodi fó atensaun, halo prevensaun no kontrola moras la hada'et liuliu iha Munisípiu Díli.

Iha fatin hanesan, Prezidente Autoridade Munisípiu Ermera, Jose M. S. Soares (PAME) hateten, saúde saudavél presiza hadook-an husi moras oioin ne'ebé mosu ona iha rai laran.

"Saúde saudavél  tenke konsumu ai-han  ne'ebé moos, hodi nune'e labele hetan moras hanesan ran midar, pulmaun no seluk tan. Tanba ne'e, tenke prevene konsumu ai-han  ne'ebé mina barak, masin, ai-manas no seluk tan. Inklui halo jinastika barak," Soares hatete.

Tempotimor (Díli) – Servisu judisiariu oras ne'e, iha hela faze feriadu. Maski nune'e, Ministériu Publiku (MP) kontinua rejista kazu kuaze 300 resin, ne'ebé kompete husi sosiedade.

"Kazu Díli nian kada fulan rejistu pelumenus liu 200. Tanba ne'e, iha territóriu tomak kuaze 400 ou 500 prosesu mak rejista. Inklui iha ferias judisiariu ne'e mós husi 300 to'o 400 mak Ministériu Públiku rejistu," hatete Prokuradór Jerál Repúblika (PJR), José da Costa Ximenes iha ninia servisu fatin, Vila-Verde, Sesta (06/09/19).

Maski nune'e, kazu hirak ne'ebé Ministériu Públiku rejista iha faze feriadu judisiariu, seidauk bele submete ba tribunál hodi halo audiensia. Tanba, servisu judisiariu feriadu hela.

Tempotimor (Díli) – Negosiante sira ne'ebé halo negósiu iha merkadu Manleuana, lamenta tebes ho lixu ne'ebé nakonu iha merkadu laran. Sira husu Governu tau matan ba merkadu refere. Tanba merkadu ne'e, nu'udar merkadu nasionál.

Negosiante Maria Soares hatete, nia ho ninia maluk sira sente triste ho lixu ne'ebé sempre naklekar iha área merkadu laran. Maski parte saneamentu sira raut kada loron, maibé lixu aumenta nakonu iha merkadu laran.

"Parte saneamentu raut loron ida dala ida, Maibé, lixu aumenta barak iha fatin ne'e," tenik Maria Soares iha Merkadu Manleuana, Sexta (06/09/19).

Entretantu, negosiante ne'e husu ba parte Munisípiu Díli atu bele organiza servisu saneamentu sira atu bele servisu dala rua iha loron ida.

"Ami husu se bele karik, parte saneamentu bele servisu dala rua iha área ida ne'e, para lixu ne'ebé nakonu iha merkadu ne'e bele menus. Tanba, lixu barak entaun halo fo'er Merkadu. Tanba ne'e, ami hakarak saneamentu sira bele servisu iha dadeer no loraik," nia haktuir.

Iha fatin hanesan, negosiante João Guterres husu Governu atu tau atensaun ba Merkadu Manleuana, liuliu iha parte seguransa nian. Hodi nune'e, ema estrajeiru balun ba hola sasan ruma iha merkadu refere bele sente seguru.

Tempotimor (Díli) – Ekipa Avaliasaun husi ASEAN Fact-Finding Mission (FFM) apresia Timor-Leste nia avansadu ne'ebé iha, nune'e posibilidade tempu besik TL sai ona membru ASEAN.

Diretór Jerál  Asuntu ASEAN, Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Jorge Trindade Camoes liuhosi Konferensia Imprensa ne'ebé hala'o iha salaun VIP Aeroportu Internasionál Nicolau Lobato katak, ekipa avaliasaun husi ASEAN hakfodak haree Timor nia kapasidade.

"Ekipa ida mai ne'e, husi parte polítika no seguransa. Sira mai rekolla dadus kona-ba polítika  no seguransa ita nian. Nune'e, iha diskusaun ne'e ita dehan ba sira katak ita presiza timeline ida ne'ebé sertu, para ita adere no sai membru ba ASEAN," informa Jorge Trindade ba jornalista, Sesta (06/09/19).

Nia afirma, ekipa Fact Finding Mission mós apresia ba Timor-Leste nia kapasidade. "Liuhosi organiza eventu ne'e, seguransa no atendimentu inklui mós sira seluk. Sira mós impresonadu katak buat ne'ebé ita halo ne'e liu saida mak sira hanoin. Tanba, sira hanoin katak ita la konsege organiza eventu ne'e ho di'ak," nia esplika.

Ba ekipa husi ASEAN ne'e, Timor-Leste mós promete sei esforsu nafatin atu nune'e bele sai duni membru ASEAN, iha tempu ne'ebé tuir mai.

Hadi'a Ekonomia 

Ekipa Fact-Funding Mission, nu'udar ekipa avaliador ba nasaun ne'ebé  atu sai membru ASEAN, inklui Timor-Leste rekomenda atu hadi'a parte ekonomia iha rai laran, hodi nune'e bainhira TL sai membru ASEAN, ekonomikamente TL preparadu ona.

"Seitor ekonomia importante teb-tebes. Ne'ebé, ha'u hanoin iha tempu badak ita haree oinsá iha ekipa ida halo estudu hodi rekolla dadus sira ne'ebé presiza, para hakat ba oin hodi negosia ho sira kona-ba área ekonomia ninian," tenik Jorge.

Iha fatin hanesan, nia mós hato'o agradesementu ba média nasionál ne'ebé durante ne'e públika sai ona informasaun kona-ba avaliasaun Timor-Leste nian husi ekipa Fact-Finding Mission.

"Ba maluk jornalista sira, ami agradese teb-tebes tanba ita boot sira bele halo publikasaun atu ita nia sosiedade bele akompaña prosesu ne'e tomak, sira mós iha koñesimentu saida mak la'o hela no komunidade mós hatene ekipa Fact-Finding Mission iha ne'e," Jorge espresa.

Iha biban ne'e, Jorge husu ema hotu atu akompaña prosesu Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN.

Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« April 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Tempo Timor Networks

Online Counter