"Hatene katak iha fulan-hirak liuba kotuk, Governu lori ai-moruk ne'ebé nia prazu liu ona, ba vasina ema. E agora Ministériu Saúde rasik seidauk esplika, ba públiku katak ai-moruk sira ne'ebe prazu liu tiha ona, sona fali ba ema nene, nia implikasaun iha ka la’e, lori efeitu negativu iha ka la’e", dehan nia nia iha Parlamentu Nasionál, sesta (17/09).
Haree ba sidadaun na'in-773 ne'ebé konsege simu vasina AstraZeneca iha loron 10-15 fulan-juñu tinan 2021, Primeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak, rasik husu ona deskulpa ba vítima sira.
Maibé, fatór determinante ida ne'ebé halo povu tauk liu mak to'o agora Ministériu Saúde (MS) seidauk esplika kauza husi Vasina ne'ebé liu prazu hodi sona ba ema.
Tanba, to'o oras ne'e povu ki'ik sira hahú dadan-an atu ba simu vasina tanba, tauk Ministériu Saúde lori tan fali ai-moruk prazu atu sona ba sira-nia isin, no tuir loloos MS mak tenke halo ona estudu hodi haree situasaun refere.
"Ida ne'e krime, tuir lolos ne'e halo investigasaun, ba Ministériu Saúde, ne'ebé la kuidadu depois vasina ema nia isin ho ai-moruk ne'ebé liu prazu", dehan nia.
Deputadu Bankada Fretilin, Marito Mota deklara, kona-ba situasaun vasinasaun no pandemia Covid-19 ida ne'e liga ba saúde públiku, entaun ema hothotu tenke iha konsiénsia.
Ba ssituasaun ne'ebé mosu, Estadu iha devér atu proteze nia sidadaun tomak, situasaun ida ne'e, la'ós iha Timor de'it, maibé afeta mós mundu tomak.
Iha nasaun viziñu Indonézia, ema hotu akompaña, sira deside sei loke sira-nia aeroportu, bainhira pograma vasina ne'e atinje to'o pursentu ualunolu (80%).
"Vasina ne'e la'ós proteze de'it ita-nia an ne'e ka la’e, atu proteze mós ita-nia, atu proteze mós ema seluk”, dehan nia.
Ho ida ne’e, Governu halo medida oioin ona, hodi hato'o informasaun liuhusi dalan oioin ona, agora filafali ba komunidade ida-idak nia konsiénsia atubele simu vasina.
"Ha’u hanoin, hanesan deputadu bankada Governu, iha devér nafatin atu fó hanoin nafatin ba ita-nia komunidade no ba povu, atu ba vasina, ne'e mak dalan di'ak liu ona", afirma nia. (*)