Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Tempotimor (Dili)-Deputadu sira iha Parlamentu Nasionál konsidera Ministériu Obras Públika (MOP) ne’ebé lidera husi Salvadór Pires laiha kapasidade ezekuta Orsamentu Jeral Estadu (OJE) 2019. Tanba iha fulan 10 nia laran MOP foin ezekuta de’it pursentu 59.

Deputadu husi Bankada FRETILIN, Silvino Morais hatete, iha fulan 10 nia laran MOP foin ezekuta de’it pursentu 59 husi OJE 2019.

Ho nune’e, deputadu ne’e duvida ho deklarasaun husi MOP ne’ebé hatete katak sei ezekuta OJE pursentu 100 iha tinan 2019 nia rohan.

"Señor ministru iha mehi katak to'o iha Dezembru 2019 ne'e MOP sei ezekuta OJE 2019 pursentu 100, maibé ha'u dúvida uitoan, tanba durante fulan 10, foin 59%, depois hela de'it fulan rua mak atu atinje 100%? ne'e ha'u duvida boot," dehan deputadu Silvino bainhira halo audensia ho Ministru Salvadór iha PN, Segunda (28/10/2019).

Iha fatin hanesan, deputada Komisaun C trata asuntu Ekonomia no Finansas, Maria Angelica Rangel konsidera Ministru Salvadór laiha kapasidade atu ezekuta OJE.

"Ezekusaun orsamentu ne'ebé iha ita-boot ninia ministériu, ha'u bele dehan, ita-boot, ho ita-boot nia ministériu laiha kapasidade atu halo ezekusaun, tanba to'o iha fulan Outubru ministru ida ne’e foin ezekuta OJE 2019 iha pursentu 60 resin," dehan Deputada Angelica.

Nia hatutan, MOP mós la konsege implementa politika orsamental 2018.

"Orsamentu ne'ebé uluk tau ba kontrolu ba estrada no ponte sira ne'e tau $10.9 millaun dolar Amerikanu, maibé nia ezekusaun 1.5%. Diretór sira iha ita-boot nia kotuk ne'e balun mak foun, balun mesak tuan, husi ukun aan mak mai, tanba saida mak ezekusaun ne’e kiik ida hanesan ne'e?," nia kestiona.

Tempotimor (Dili) – Deputadu Bankada oposizaun FRETILIN, Joaquim Do Santos ‘Borluli’ hatete halo polítika labele hanoin pragmatizmu no deskontente, fahe kargu ba malu. Maibé, presiza halo polítika ida ne'ebé, interese ba ema hotu-hotu.

Deputadu ne'e subliña, iha estrutura VIII Governu, KHUNTO mós iha posizaun ida husi AMP no okupa mós iha kargu balun hanesan MSSI, MTK no iha tan diresaun balun.

"KHUNTO, labele hanoin atu kaer hotu kedan estrutura Governu nian, no labele halo polítika tanba  laran moras. Maibé, halo polítika tenke iha konsensus eleitorál ne'ebé hetan husi povu," espera deputadu Joaquim ‘Borluli’ iha Parlamentu Nasionál, Tersa (22/10/19).

Nia dehan, VIII Governu nia benefisiu la'ós ba AMP. Maibé, benefisiu ne'e ba povu. So ke povu mak seidauk sente benefisiu ne'e.

"Halo polítika labele la kontente ho ita nia desejos ne'ebé la hetan kargu. Ne'e la'ós polítika. Maibé, ne'e pragmatizmu. Tuir loloos, ema sira pragmatiku ne'e lalika mai halo polítika iha Parlamentu Nasionál. Pragmatiku ne'e, ba fa'an modo iha merkadu de'it. Mai iha Parlamentu Nasionál ne'e so ema rasionál. Hanoin ba estadu tomak," dehan Borluli.

Nia espera, VIII Governu ne'e importante mak kumpri komprimisiu eleitorál komum nian, ne'ebé  atu harii kampu traballu iha tinan lima nia laran ne'e. Loloos KHUNTO ko'alia ba asuntu ne'e.

"Hanesan Partidu FRETILIN la kontente kuandu partidu aliadu sira hamutuk hetan tiha votus depois mai fahe kadeira ba malu. Balun kontente i balun la kontente. Pois, dalan klaran sobu malu. Ne'e ladún di'ak. Tanba, vitima ne'e povu," afirma Borluli.

Nia dehan, atu ukun presiza hanoin rasionál. Povu nia interese ne'e importante. Partidu polítiku ne'e hanesan instrumentu hodi reprezenta aspirasaun povu nian, hodi mai foti desizaun polítika nian.

“Ha'u ko'alia la defende ba individu no grupu. Maibé, halo polítika para defende konseitu estadu ou konsensia aspirasaun povu nian komum," nia esklarese.

Tempotimor (Dili) – Prezidente Parlamentu Nasionál  (PPN) husu instituisaun Autoridade de Inspesaun e Fiskalizasaun da Atividade Ekonomika Sanitaria e Alimentar (AIFAESA) atu kontinua halo kontrolu sasán sira ne'ebé liu ona prazu to'o munisípiu, hodi nune'e bele garantia saúde di'ak ba sosiedade komum.

"Ita husu para AIFAESA mantein kontrolu. Tanba impaktu husi ai-han liu ona prazu bele lori situasaun ladi'ak ba saúde konsimudór sira. Tanba, konsumidór mak povu Timor-Leste, entaun programa haforsa liután, la'ós iha de'it Dili, maibé ba mós munisípiu sira hanesan Bobonaro, Covalima, Oé-Cusse no munisípiu sira seluk, tanba sasan la'os mai Dili de'it, maibé mai mós husi munisípiu sira," dehan PPN, Arão Noé de Jesus Amarál, Kinta (17/10/19).

Nia dehan, AIFAESA presiza duni loke nia kontrolu ba to'o munisípiu. Tanba, sasán sira ne'ebé liu prazu ne'e barak liu mak subar iha foho. Tanba, ita nia komunidade sira ladún hatene kona-ba ida ne'e.

Alende ne'e, deputadu Fabião de Oliveira husi Bankada FRETILIN mós husu Governu atu haforsa AIFAESA liuhusi apoiu laboratóriu, hodi nune'e bele deteta sasán sira ne'e. Nia dehan, sasan balun kontamina mós ho droga.

"Presiza halo identifikasaun ba ai-han sira ne'ebé fa'an iha loja. Tanba, foin daudauk ne'e ita haree katak, ita nia konsumidór sira sai vítima ba ‘Ayam Potong’ ne'ebé sira konsumi mas depois tama hospitál," afirma Fabião.

Tempotimor (Dili) – Problema rai ho estatutu laloos, fó dúvida ba investidór sira husi estranjéiru atu mai investe iha Timor-Leste, tanba la seguru.

"Lei rai ne'e importante ba sidadaun timoroan sira nomós ba investidór sira. Enkuantu rai ne'e nia estatutu seidauk loloos ne'e prekondisaun ida ne'ebé kee ejize husi investidór sira hakarak seguransa ba sira,” dehan Vise Prezidente Bankada FRETILIN, Francisco Miranda Branco iha PN, Kinta (17/10/19).

Branco dehan, se investe iha rai ida ne'ebé nia estatutu laloos, bele hamosu problema. Se Timor-Leste nia estatutu rai seidauk loos hanesan agora daudaun ne'e mós, kondisaun ida la kria, hodi atrai investidór sira mai ita nia rai.

"Agora, hotu-hotu hakfodak ba projeitu tasi mane. Problema rai. Hadau malu rai, maibé estatutu rai rasik lei seidauk iha atu define loloos. Ida ne'e mak problema ka vakum ida ne'ebé mak akontese ema manipula tuun sa'e. Enkuantu ita laiha koñesimentu ba lei, entaun bele akontese kazu sira hanesan ne'e," dehan Branco.

Nia afirma,  bainhira estatutu rai loos ona, bele fó garantia ba rai na'in atu asesu ba banku tanba rai nu'udar fatór ekonómiku.

Iha fatin hanesan deputadu CNRT, Patrocino dos Reis katak, lei rai nian presiza kompleta ho dekretu lei sira.

"Lei rai nia aprova ona, hein para halo kompleta ho dekretu lei, hodi atribui títulu ne'e mak seidauk kompleitu," dehan Patrocino.

Nia husu ba entidade hotu-hotu obedese ba lei ne'ebé mak iha, hodi nune'e labele hamosu problema.

Tempotimor (Dili) – Deputadu opozisaun iha Parlamentu Nasionál husu ba Governu daualu ne’ebé lidera husi Primeiru Ministru Taur Matan Ruak, atu hatudu rezultadu serbisu loron 100.

Deputadu husi Bankada FRETILIN, Dario Madeira sisi promesa Governu bainhira simu pose katak sei halo esforsu hotu-hotu iha loron 100, hodi hatudu rezultadu ba povu Timor-Leste.

“Ha’u reprezenta (povu) iha Parlamentu Nasionál ida ne'e, hakarak atu ko'alia tanba tempu mós besik ona. Orsamentu ba tinan 2020 atu mai ona PN, atu tama ba diskusaun,” Dario deklara iha PN, Tersa (15/10/2019).

Hanesan deputadu ne’ebé durante ne’e tuun ba hala’o kontaktu eleitorál iha baze, Dario hatete, nia sempre simu pergunta barak kona-ba kestaun ne’e.

Tanba ne’e, nia dehan, nu’udar reprezentante povu, nia iha obrigasaun ida atu husu tutan ba Governu kona-ba promesa ne’ebé halo ona.

“Hahú formasaun Governu (VIII) Señor Ministru sempre koalia katak “ami sei halo esforsu hotu-hotu iha 100 dias ami sei hatudu rezultadu,” dehan Dario hodi repete promesa ne’ebé Governu fó.

Maibé, nia hatutan, ohin loron povu husu rezultadu serbisu loron 100 mak ne’ebé?.

“Halo favor hatudu ba votante sira par sira mós bele hatene ida ne'e,” dehan nia.

Deputadu ne’e dehan, promesa ba loron 100 ne’ebé Governu AMP fó to’o ohin loron prejudika nafatin povu, liuliu iha área  Saúde, Bee-moos, Agrikultura, no Infraestrutura.

“Área hirak ne’e iha baze sei nafatin sai problema,” dehan nia.

Tempotimor (Dili) – Mália da Costa, estudante Ensinu Sekundária Colégio (ESC) São Paulo São Pedro Aileu, Segunda (14/10/19) durante oras ida nia laran, asume knaar hanesan deputada.

Inklui deputadu, Mália sai mós Prezidente Bankada Partidu Demokrátika (PD) iha uma fukun Parlamentu Nasionál. Durante asume ninia pasta, Mália hanesan deputada iha PN espresa nia sentimentu triste, relasiona ho situasaun ambientál iha Kapitál Dili.

"Ha'u nu'udar labarik feto ida, ha'u sente triste ho situasaun meiu ambiente, ne'ebé oras ne'e ema barak ladún iha konxiénsia hodi sunu rai arbiru. Tanba ne'e, nia impaktu ba iha futuru bainhira tempu udan halo rai monu no estrada sira ne'ebé sai estratéjiku ba viajem pasajeiru sira nian, inklui ba labarik feto sira iha tempu ba eskola," espresa Mália da Costa iha plenária bainhira nia hato'o ninia intervensaun.

Iha plenária ne'e, Mália fó mós ninia sujestaun ba Parlamentu Nasionál atu haforsa liután lei tara-bandu ne'ebé implementa ona iha suku sira.

"Husu ba PN atu haforsa liután lei tara-bandu ne'ebé estabelese ona iha suku sira, tanba realidade hatudu katak ema kontinua sunu rai, ne'ebé rejulta ahi han komunidade nia uma kuaze 100 resin, animal no rikeza iha Munisípiu Ermera,” nia esplika.

Nia afirma, iha Konstituisaun RDTL artigu 61 kona-ba Meiu Ambiente, tanba ne'e ema hotu iha direitu moris di'ak iha ambiente no familiar liután, tanba ne'e atu solusiona kestaun ne'e iha pontus importante haat.

"Pontus importante haat man hanesan, Fó importánsia hodi rezolve mudansa klímatika, aplika polítika iha nivél nasionál, presiza iha rekursu umanu ne'ebé di'ak hodi apoiu nai ulun sira, no ikus liu mak labarik feto sira presiza hetan oportunidade hodi espresa nia opiniaun hodi halo desizaun ba mudansa klimatika no ambientaál," dehan Mália.

Tempotimor (Dili) – Bankada opozisaun iha Parlamentu Nasionál (PN), konsidera Aliansa Mudansa ba Progresu (AMP) foti empreza Timor Gap nia-oin, boot liu fali orgaun estadu, ne'ebé sai nu'udar ai-rin ba nasaun Timor-Leste.

Deputadu Adriano do Nascimento katak Timor Gap laiha direitu atu foti diretamente osan husi fundu minarai. Tanba, orgaun importante sira tenke hatán mak foti.

"Estadu iha limitasaun atu hasai osan %3. Kompañia, boot liu fali %5 ne'ebé la liu husi Parlamentu. Estadu atu hasai osan liuhosi Parlamentu Nasionál, Prezidente Repúblika no Tribunál. Maibé, Kompañia Timor Gap la liu. Ida ne'e mak la justu," dehan deputadu bankada PD ne'e iha plenária PN,  Tersa (08/10/19).

Nia afirma, proposta rua ne'ebé AMP aprezenta iha plenária hanesan proposta dudu malu nian. "Proposta rua ne'ebé AMP aprezenta ne'e, proposta dudu malu nian. Se mak forte liu, nia mak moris," Adriano dehan.

Iha fatin hanesan, deputadu bankada FRETILIN Antoninho Bianco katak, Timor Gap foti diretamente osan husi fundu mina rai, katak PN la presiza hatene.

"Timor Gap foti diretamente osan ne'e, signifika katak Parlamentu Nasionál la presiza hatene. Tribunal mós lae. Sira rasik mak foti husi Banku Sentrál no sira rasik mak halo aprovizionamentu," dehan Bianco.

Hatán ba kestaun ne'e, deputada AMP, Maria Angelina Sarmento hatete Timor Gap foti osan diretamente %5, maibé la limita mós kompeténsia Parlamentu Nasionál nian atu halo fiskalizasaun.

"Governu hatete katak sei la diminui kompeténsia Parlamentu Nasionál nian atu tau matan ba kualker investimentu, ne'ebé mak Governu sei halo. Ne'e signifika katak, PN sei iha nafatin kompeténsia atu haree ba investimentu estadu nian liuhosi  Timor Gap," Maria Angelina afirma.

Tempotimor (Dili) – Bankada FRETILIN iha Parlamentu Nasionál (PN) husu ba bankada Governu atu labele 'show force' ba proposta lei atividade petrolífeiru no lei fundu petrolífeiru ne'ebé hetan veto husi Prezidente Repúblika. Tanba, tuir bankada oposizaun ne'e, buat ida mak inkonstituisionalidade kontinua inkonstituisionalidade.

"Se ita hakarak show of power ne'e ita la'o. Maibé, ita la muda buat ida. Ida inkonstituisionalidade kontinua inkonstituisionalidade. Tanba la tuir buat ne'ebé mak tribunál hatudu nia konsekuénsia mak diploma ne'e sei la hetan promulgasaun," deklara Prezidente Bankada FRETILIN, Aniceto Guterres Lopes iha plenária PN, Tersa (08/10/19).

FRETILIN husu ba bankada Governu, atu halo reformulasaun ba diploma rua ne'ebé hetan julga husi Tribunál Rekursu no inkonstituisionalidade.

"Husu ba bankada Governu, mai ita hamutuk halo reformulasaun ba diploma sira ne'e, hanesan obrigasaun konstituisionál atu kumpri Konstituisaun RDTL no desizaun tribunal, nu'udar desizaun aas liu iha estadu Timor-Leste," dehan Aniceto Guterres.

Hatán ba deklarasaun ne'e, Prezidente Bankada CNRT Duarte Nunes katak, bankada Governu iha ona kondisaun ba halo reformulasaun ba diploma lei atividade petrolífeiru no lei fundu petrolífeiru.

Iha fatin hanesan, Bankada Partidu Libertasauan Povu (PLP), Maria Angelina Sarmento katak PLP prontu halo apresiasaun ba artigu ne'ebé mak ein kestaun.

"PLP Laiha objetivu show force. Maibé, oinsá mak show force be with dezenvolvimentu ba povu ida ne'e, atu lori dezenvolvimentu ne'ebé di'ak no sustentavel," dehan Maria.

Tempotimor (Dili) – Ajenda plenária iha Parlamentu Nasionál (PN), Segunda (07/10/19) kansela. Tuir Vise II Prezidente Parlamentu Nasionál, Luis Roberto kanselamentu ne'e bazeia ba regulamentu PN nian artigu 5 (lima), kona-ba subtituisaun.

Iha regulamentu ne'e, Luis hatutan, bainhira deputada ida la prezensa iha PN loron tolu tutuir malu, presiza halo karta notifikasaun ida ba bankada rasik hodi subtitui deputada balun.

"Maibé Deputada Helena Martins Belo ho Lucia Taeki, ne'ebé halo hela viajen espesiál ba Italia ne'e ba hala'o servisu misaun PN nian. Tanba ne'e, la presiza subtitui. Se ita kada komisaun ida bainhira hetan viza hala'o viajen ba liur, hotu-hotu iha subtitui ne'e razaun oinsá? Hau konsidera subtitui ne'e hanesan eiru ida," hatete Luis Roberto iha PN, Segunda (07/10/19).

Vice Prezidente PN ne'e esplika, antes karta husi Komisaun F relasiona ho viajen deputada nain rua nian ne'e ba Italia, tama ona iha meza PN, Prezidente PN mós hatún ona despaixu pozitivu iha dia 19 setembru, katak deputada nain rua ba hala'o enkontru ida iha Italia. Ida ne'e, luis dehan, hanesan hala'o misaun PN nian.

"Ho razaun hirak ne'e, mak ohin kansela plenaria ba loron ohin. Se la kansela ou suspensaun ba plenária, signifika katak ohin ne'e lidera deputadu hamutuk 66," dehan Roberto.

Roberto dehan, nune'e meza nafatin mantein pozisaun bazeia ba regulamentu no estatutu deputadu sira nian iha artigu 9 alinea 1 katak kuandu deputada vizita espesiál ba rai liur, la presiza Subtitui.

Bazeia Ba Rejimentu

Entretantu, deputadu Francisco Miranda Branco hatete subtitui temporaria ba Deputada Ilda Maria da conceição hodi servisu temporaria ba Deputada Cidalia Mesquita Ximenes nia fatin no subtitui temporariu ba Deputada Rosela da Costa hodi servisu temporaria ba Deputada Helena Martins Belo nia fatin.

"Subtituisaun ne'ebe mak ami halo ne'e, bazeia ba estatuta no rejimentu. La'ós liuhosi dalan maioria ou menoria. Tanba Deputada Helena Martins Belo ba hala'o estudu komparativu iha Italia," dehan Vise Prezidente Bankada FRETILIN, Francisco Miranda Branco iha PN, Segunda (07/10/19).

Nia dehan, subtituisaun ba deputada la viola regra ruma. Tanba, antes ne'e desizaun husi meza mós iha ona konkordansia. Maibé, mai fali iha plenaria mak kestiona.

Nia afirma, relasiona ho subtituisaun ne'ebé iha, la'ós atu aumenta númeru deputada. Tanba, tuir Branco, deputadu nafatin mantein 65 la iha mudansa ba numeru deputadu.

Subtituisaun ida ne'e, Branco hatete, tuir servisu polítika Parlamentu nian, bele hala'o servisu iha liur. Maibé, nia votus prevalese nafatin labele lakon tenke iha votus nafatin. Tan ne'e, halo subtituisaun.

"Estatutu fó dalan atu subtitui ida hala'o servisu polítiku nian iha rai liur. No ida subtitui tanba presiza iha direitu ba votus,” tenik Branco.  

Tempotimor (Dili) – Partidu FRETILIN iha Parlamentu Nasionál (PN) husu imediatu ba parte seguransa atu kaptura no halo investigasaun ba motorista deputadu nian iha PN, ne'ebé halo insultasaun ba Prezidente Repúblika.

"Uluk deputadu Sabino Soares ‘Guntur’ dehan Prezidente Repúblika goblok ba presta deklarasaun. Agora, motorista deputadu ida nian iha PN tau estatus katak, “Imi Fretilin 2000 ne'e, viva to'o rai ne'e ku'ak, mak imi nia Prezidente ka imi nia Doutór Lú Olo ema sei sulan hanesan fahi Makau to'o hotu," deklara deputada Maria Angelica iha plenária, Tersa (01/10/19).

Entertantu, deputadu Alexandrino Cardoso da Cruz mós hatete hanesan. "Motorista ida mak dehan fali sulan Prezidente Repúblika hanesan fahi Makau iha luhan laran to'o mate ne'e, ha'u hanoin ita konsidera ita nia prezidente hanesan animal," dehan Alexandrino.

Nia mós husu ba parte seguransa atu halo kapturasaun ba motorista ne'ebé insultu Prezidente Repúblika ne'e.

Page 3 of 4
Darwin_Optic

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« April 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Tempo Timor Networks

Online Counter